DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1885 str. 18 <-- 18 --> PDF |
370 — tište gornje površine moglo imati toliko tresata, da bi ta količina odgovarala drvnoj gromadi od 3,040.000 kub. hvati goriva, iliti drvnoj gromadi uredjenog šumskog površja od kojih 38.000 ralih, dakle više, no što iznaša polovina današnje šumske površine petrovaradinske imovne obćine i t. d. i t. d. Jedna o trovanju zvjeradi stryhninom. Piše J. Zezulka, kr. šumar. Stanje šumarstva njekog okolišja prosudjujemo po postotcih izkazujućih nam izradbu,liesa u razmjerju s odpadci i neunovčivim drvljem, po razmjerju površja goljetih i kultura prema ukupnom šumištu i t. d., stanje lova pako po množini koristne divljači u razmerju sa zvjeradi. r Ma sve da i jesu statistični podatci odnoseći se na te odnošaje kod nas i u jednom i u drugom pogledu još dosta manjkavi, to nam ipak kazuju, da nam šumarstvo bar nenazaduje, drugačije stoje ipak stvari u pogledu lova, a naročito odnošaja lova u bivšem krajiškom području. Pitamo li se pako za uzrok, zašto li nam lovstvo toli sporo napreduje, vidit ćemo da tome nisu jedino manjkavosti postojećih zakona, no ponajpače ta okolnost uzrokom, što Hrvatska u obće porazmjerno neznatan vlastelinski šumski posjed imade, toga radi pako neimamo ni Ijuđih voljnih đoprinašati žrtve u svrbe podignuća lova u zemlji. Lov je uz to u nas i zabava nerazmjerno skupa, a obično jest lov uzakupljen. Zakupnik vanjskih, dr>.avnih imovno- i urbarno-imovno-obćinskih lovišta, obično je odnosni šumar, ili pako koje i opet neiinućno lovačko đružtvo, al ni od jednog ni od drugog nemože se očekivati u postojećih odnošajih, da će u svrhe podignuća lova, đoprinašati žrtva. U mnogom smo nadolje po mome uvjerenju i mi šumari i lugari dosta krivi lošom stanju lova, a svakako bi valjalo nauci o lovu i lovstvu u obće već i u školah šumarnica i lugarnica veću važnost posvećivati. Šumar i lugar ljubeći i gojeći lovstvo, daleko će prije obljubiti šumu, no onaj koji nije umio proniknuti slasti i užitak plemenite te zabave. Šumarstvo i lovstvo medjusobno se popunjuju, a šumsko-gojitbeni i gospodarstveni obziii, neprotive se nipošto razumnom i racionalnom množenju i gojenju koristne i plemenite divljači, a i odnošaji naši prijatni su gojenju divljači. Tako n. pr vidimo da tako rekuć redovito nalazimo u naših sruah, debljine ThAi, i iste bubrege lojom obrasle, a da i parožci naših srnjaka nisu poput onih Sedmigradske, Ugarske i Bukovine na glasu, svoje liepote i riedkog razvića radi, ponajglavnije imamo pripisati našem lovskom zakonu, koji nam baš za ono dobe, kad su parožci u srnjaka najcieniji, tako rekuć krati ubijanje istih. |
| ŠUMARSKI LIST 9/1885 str. 19 <-- 19 --> PDF |
^ 371 — Kod nas je nadalje riedkl pojav srnjak osmerac, (Achtender), pa ipak i6 nebi smjelo biti, jer ja n. pr, imadem u kući odgojenog, u lipnju godinu dana prevalivšeg srnjaka, koji jur naravni osmerac nosi, imajuć bo na desnom parožku viU^asti očni parožak, lievi pako jest podpuni šesterac, a i tu se jur pojavljuje četvrti rožčić. Poznato jest nadalje kolike koristi lov donaša > ako se racionalno liređi^ a da je to i kod nas moguće, dokazuje nam medju ostalim gospoštija grofa Bombela kraj Vai´aždina, koja već danas tako rekuć sama, ^^agrebaeki trg obskrbljuje divljači. Nedvojbeno je dakle, da lov u nas veću pažnju i^aslužuje, no žto ju do sada uživaše, a baš mi šumari trebali bi u tom predmetu poprimiti inicijativu, jer je lov jedna od onih najnaravnijili spona kojimi Ćemo si naklonost i prijateljstvo naših veleposjednika najprije steći, te tako njihove interese s našimi svezati moći. Najveći zator naše koristne divljači, jest velika množ posvuda se nahođeće grabežljive i lovu štetne zvjeradi. Najuspješnije sredstvo pako protiva množenju te zvjeradi po naših ogromnih šuma, jest po mom uvjerenju „stryhnin". Današnje hajke, kojimi obično politički činovnici, (bez obzira jesu li izučeni lovci ili ne), obćinski načelnici ili kojekakvi nadrilovci ravnaju, kod kojih se po vjetru tjera, nemogu imat no vrlo dvojben uspjeh, željezi i zamkama po naših ogromnih guštara i šuma grabežljivu zvjerad loviti, takodjer se neizplaćuje, preostaje dakle, kao jedino uspješno sredstvo samo još trovanje strjhninom. Neđa se doduše tajiti, da je trovanje zvjeradi sa strjhninom skopčano s pogibelju po pasuću se koristnu marvu i živad, ali zato ta pogibelj ipak nemože biti razlogom, da se taj način tamanjenja zvjeradi u obće zabrani, jer bi valjalo prije svega dokazati, da usp.jeh´ nestoji u razmerju sa vriednošću štete, nastavše tim, da se i po gdje koji konmd marve ili svinjčeta s neopreznosti zatrovao.*^´ ´ Da se nadalje uz stanovite mjere opreznosti, trovanje zvjeradi strjhninom najvećim uspjehom poduzimati može, dokazao nam medju ostalim i bivši upravitelj brodske imovne obćine i sadanji vlastelinski šumarnik g, M. Radošević, koji je u svoje doba tu vrst tamanjenja zvjeradi najljepšim uspjehom uveo u šumah brodske imovne obćine, dakle u šumah gdje se i žiri i pase, bez da bi se bile čule koje tužaljke od strane pučanstva. Ako dakle i umjestna primjerena opreznost i nadzor, kod ovog načina tamanjenja zvjeradi, to ipak s njim skopčana pogibelj nije tolika, da bi se nje radi, u obće poraba tog sredstva braniti morala. To dokazuje medju ostalim i ovogodišnji uspjeh, postignut tim načinom u gornjoj Krajini i gorskom kotaru, gdje sam dozvolom oblasti tu vrst tamanjenja zvjeradi poduzeo bio, a i mogao tim lasnije poduzeti, što se po ovih strana nežiri a i nepasu svinje. * Koliko štete grabežljiva zvjerad nanaša, dokazao nam medju ostalim u Majnovije doba g. Hranilovid na straui 281 . o. 1, od o. g. * |
| ŠUMARSKI LIST 9/1885 str. 20 <-- 20 --> PDF |
— 0f 2 -r-. Držeć nadalje u interesu stvari, nastojat ću u sljedećem opisati sam postupak trovanja stryhninom , nebi li m\ tako pošlo za rukom ukloniti mnoge predsude u tom predmetu. Što se prije tiče mjesta, gdje da mrcinu smjestimo, to se preporučuje u tu svrhu odabrati koju šumsku goliet ili plešiuu , jer će ju na takovoj zvjerad uajprije zagledati, a i preko takovih zvjerad najradje prelazi. Nevalja mi´cinu smještati kraj šikara i zaklona, jer je zvjerad plaha i oprezna, pa u takvom slučaju naslućuje zamku. Za meku, preporučujerao naročito strvine od psa, jer takovu neć(^ opet ni, pas ni mačka, dakle koristne domaće životinje okusiti. Strvina neka se na više mjesta zareže, u svaki zares zaspe se do ^/4 grama strjhnina. (Ta jo količina dovoljna da lisica pogine za 7 minuta), više je zareza zato morat zatrovati, za da se i vuk čira skorije do smrti naždere. Otrovauu zvjerad naći ćemo obično u daljini od 30—100 koračaja usmrćenu. Tamo, gdje se je bojati, da bi se svinje mogle na strvinu namjeriti, nećemo samu strvinu zatrovati, već ćemo svaku večer, okolo iste 5—G otrovanih komadića mesa, 2—3 cm/´^ velikih (obično sirova pluća, ili jetra) pometati. : Oprezna zvjerad obilazeć nieku, požderat će ponajprije te komadiće, u jutro pako morat ćemo odmah preostavše komadiće mesa odstraniti dati, te pohraniti do buduće porabe na sjegurnom mjestu, to pako još i tu prednost imade, da se tako nebudu otrovalo i sojke, vrane i t d. koje otrov raznašaju i tamo ^dje ga nećemo, jer je poznato, da svaka otrovana zvjer toliko oh-ova imade, da njom i opet drugu otrovati moženm, pa je stoga.i kod deranja otrovanih zvjerih vrlo oprezno postupati. Povoljan uspjeh polučiti ćemo samo za velike studeni j burnog vremena t. j . onda kad zvjerad drugdje nenalazi hrane. Konačno nara budi spomenuti još i,uspjeh, kojeg polučismo trujuć prenavedenim načinom prošle zime. Prije svega moram iztaknuti, da se n obće, na moju žalost, iz ne[)oznatih uzroka, prošle zime u ovom predjelu nepojaviše vuci, da ih dakle, nemogosmo ni uhititi, nu zato ipak otrovasmo 15 lisica (od ovih IO ženka) i jednog jazavca. a valja nam pri tom još spomenuti i to, da nam u obće kasno stigla politički dozvola, tako da trovanjem tek u siečnju mogosmo početi. Zaključujuć, preporučujemo opetovano našim drugovom, da do godine nastavimo zajednički u rečenom smjeru pokuse praviti. |