DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9/1885 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 364 — Za 1. decenii . "^S-OOO hv. „ „ „ 2 3., 4., 5. i 6, decenij po 17000 hv. 8. decenij 9., 10. i 11, decenij po 10000 liv.. Ukupno . . . . . lB-<^<)^ " 85.000 „ 10.700 „ 48.000 „ 180.700 liv. Ako bi htjeli za našu šumu od 850 juf. i 107400 km. (uzev opet 100-godišnju obhodnju) na taj način etat proračunali, valjuhi bi nam ovako postupati: Z,p = 100 X 2´1 + 180 X 2-5 H- 40 X 2-5 + 00 X 2´50 + 80 X 2T) -f 140 X 0-9 + 77 X 2-5 = 1428 k. m. h. p = 850 X 1-832 = 087 X 2-3 = 1557 k. m. Z. ^ = 107400 k. m. JV. Z. = 110-65 X 850 = 94052 k. m. (i/ skrižaljke). 1428_+^557 107400 --J)4052 _ ^.^ _ ^^^^ ^ ^^^ 2 ^ 100 Pošto se zbiljni prirast i zaliha od periode do periode niienja, to nam valja i ovdje etat proračunati samo za 10 godina ili za jednu periodu, a kasnje računanje na novo preduzeti. U svojoj ocieni o ovom načinu veli Dr. Judeich, da se suvišnim računom opređieljuju prirast — ´^—´—-, te preporučuje samo Z. p. Ovo je sasvim opravdano, naročito u onih slučajevih, gdje se Z. p. neraziikuje zuatiio od h. p. možemo taj drugi član sasvim izostaviti. Za austrijske državne šume propisana je u instrukciji od godine 1878. (Judeich) sliedeća formula: e ^= p -\-— Prije nego se upustimo u tumačenje same formule napomenuti nam je, da se ovdje osim ostaloga traže lokalne skrižaljke prirasta, p je sbroj cjelokupnog sjecivog prirasta (naravno ovdje zbiljnog a ne normalnog); NZ == jednaka je onoj zalihi drva, koju bi sastojina imala, kad bi bili svi dobni razredi zastupani, ali kad sastojina nebi imala boljega obrasta, nego što je sadanji, faktični popriečni obrast; drugimi riečmi: NZ je jednaka .sbroju proizvoda iz površina i odgovarajućih popriečnih sječivih prirasta; Z. PJ. je sadanja zbiljna zaliha, dočim je o jednako broju godina, za koje želimo izjednačenje postići. Uzmimo, da imamo dvie vrsti šume: u jednoj je (gornja skrižaljka prirasta nek bude kao lokalna) uz 100-godišnju obhodnju JVZ na jutru ll0´6r> km. a popriečni sječivi prirast 2´3 k. m.; u drugoj nek je A´Z = 100 k. m., a popriečni sječivi prirast samo 3 k. m.; prva nek imade 150 jut., a druga samo 50 ju t ukupno dakle 200 jutara. j? = 150 X 2-3 + 50 X 2 -= 345 k.´ !n. NZ = 110-65 X 150 -f- 100 X 50 = 21507. . 0 = 10 god. Z. 0 == 2500 k. m. |