DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1885 str. 59 <-- 59 --> PDF |
, ^ 347 - Na vrbovih bakarske okolice i^sjekoŠe šume, ali ne jamačno na jedanput, već malo po malo. Za mladi se nasad nije nitko brinuo, preostalo je kukavno i kržljavo ,grmlje, U takav su izsjeden kraj napustili blago, kako to i danas rade, i tako je nekoć bujna šuma .postala umejkoni, postala pašnjakom. Grovedo, koje tu pase, nije škodljivo mladicam, jer ih neogrizuje, nu škodljivo je opet u toliko, što mnogi mladi prirast sgazi i težinom svojom satare , koji se više poslie nikada´ nepridigne. Manje su škodljive ovce, nu usuprot zator su šuma koze, jer gdje koji kozji zub zagrize, tu više mladica nenikne, a zna se, da je koza odvažna i smjela i da zalazi u takove kx*ajeve, kamo govedo i ovce nikada neće poći. Vrhove bakarske okolice sastavlja kredni vapnenac, koji se lagano raztvara, nu bio on u obće koje mu drago vrsti, upliva on u veliko na razvoj vegetacije, jer se veoma ugrije, toplinu upija, pridržava i tako rast bilja i na golih stienah podržava. To nara svjedoči priroda sama i oko bakra. Nekoliko toplih dana pa baš i u srdeu zime i već te iznenadjuju nekoje biljke, koje s proljeća cvatu, a ima đapaće i grm, koji u zimi zažuti, to je sibika žuta (Coronilla Emerus). S ovoga razloga nekoji su kameniti krajevi plodni, zeleni, a velika i bujna vegetacija oko Bakra mora svakoga iznenaditi, jer tu odbiv kulturno bilje,, raste preko tisuću raznih biljaka, ncuraćunav ovamo njihove forme i varietete. Pa pogledajmo u naše vinograde i tuj imamo mjestimice ništa, većgruh, sitno vapneno nekamenje izpremješano sa neŠto zemlje crljenice, pa ipak na tom grublju uspjeva vrstna bakarska kapljiea, a plođovitost i bujnost podržava vajDueno kamenje, Nesdvajajmo dakle, da se kamen nebi dao ošumiti, ta priroda svjedoci, da je to moguće, samo treba, da nam ti mućnu radu idu na ruku svi na to pozvani faktori. Posjeće li se u nas stablo , koje je o sebe stajalo, dogodit će se ono, što se je dogadjalo, kad su malo po malo izsjekli cielu šumu. Prirasta neima, preostala je zemlja .bez saveza i tako je nestane, a uplivaju na to dva faktora: voda i bura. Pada li kiša, to onu zemlju izpire, odplavi i tamo staleži, kamo nespada^ gdje je bezkoristna^ a osim toga nam izsječen kraj do zla boga izruje. Sto preostane vodi, to izHže bura i tako ono mjesto, što je stablo zapremalo, okrši i nemože tako brzo ni bokori zazeleniti. Dobro je, ako voda^ zemlju razpuklinami staleži, jer je tu pred burom osigurana i malo po malo ozeleni. To nam svjedoče tolike razpukline oko Bakra u kojih je i drveće poraslo, a reć bi, da takova mjesta nekojemu drveću i grmlju upravo prijaju , n, \)r. glanguliću ili kopriviću (Celtis australisj i aedrgu ili hrušini (Prunus Mahaleb). Pa ako se ono i mučno probija, ipak napreduje, a ima dapače krajeva , gdje medju takovi Škrapami, stoji i ciela šumica. To je kod Bakra Bukovo, šumica šrarike (Juniperus .Oxyeedrus) pod Sv. Kuzmom, pa najbujnija šumica Artac, u kojoj baš i povisoke stiene M vis strše. Na nekojih mjestih vidimo bujnu vegetaciju na podnožju vrhova, koji se razplostuju. Vegetacija je tuj bujna, jer zemlja nije propala, već se na podnožja staložila; obronak je prama tjemenici gol, pust, nu podnožje je zeleno. Eno nam Srebraća, Kavne, Soplja, gdje je vođa zemlju izprala, ali ju i staložila i tu nekoje drveće krasno uspieva. Druga vrst kamena je pjeskar, takozvani j,ta3sello". Ovaj je kamen nosioc najbujnije vegetacije u primorju, gdje ima pjeskara tu je liepe zeleni , tu i dosta vrela. Ovaj se kamen uplivom zraka i zračnih oborina brzo raztvara i u sivkastu ili crnkastu zemlju premeće. Pjeskar se je najmoćnije razvio u dolini Eiečine, u Dragi, iuauje oko Bakra, u dolu bakaračkom, pak u Vinodolu, pa tko bi mogao reći, da nam ovo nisu najbujuiji krajevi u primorju, da nam to nisu oaze usred kamenitih, vapneuih vrhova. Razmotrimo li vegetaciju oko Bakra, vidlt ćemo, da ima drveća i. grmlja, koje ljubi vapneno tlo, a opet takovo, koje raste na pješčanoj ^semiji ; nekojim dakle prija vapnen-ac, a nekojim pjeskar. Ovo treba imati kod ošumljenja krasa i na oku i na umu, Što se žalibože do sada nije radilo. Do sada se je oko ošumljenja krasa ne samo, kod Bakra, već u cielom primorju ekspermentovalo , nu už sve pokuse do slaba izkustva došlo i onda ošumljenje mjestimice napustilo. Malo ne svi su se pokusi izjalovili, pa |