DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1885 str. 58 <-- 58 --> PDF |
-Dobivanje slado?a iz javora. Vadimo iz „Journal Republicain" slieđedu za nimivu, u predmetu dobivanja sladova iz javorovine u sjevernih država Amerike. „Nastojanjem dr. Franklina Hougha zauze produkcija šećera iz javora u najnovije doba nenadani obseg, Danas se u saveznih državah i Kanadi, vec; oko 60 milijuna funti sladora godimice dobiva iz tamošnjih javorovih šuma. Najviše šuma od sladkog javora nalazi se sjeverno od Newyorka i A^ermonta, najintenzivnije se ta industrija tjera medjutim u njekih predjelih države Ohio. U okolisju od 3 milje okolo grada Garetsvili^ n. pr, imade 111 sladornih plantaža sa 87.000 javorovih stabala. Sam način kako se slador ia-javorovine u Americi dobiva j predočio je spomenuti. Ilough vele instruktivno u najnovije doba i na izložbi u Edinburgu, Cineinatiju, Louisville i Nev-Orleansu. Predočujuć toli sam način dobivanja sladora, koli i razgranjenost te industrije po Americi načinom grafičnim, kao pojedinim! modeli. Okružnica, Visoka kr. zem, vlada izdala jest dne 17. lipnja pod br. 16.145 sliedecu okružnicu: Glede ovršnoga jDrovadjanja pravomoćnih političkih odluka, odnosećih se na s^imske .prekršaje, koji su počinjeni po pripadnicih iz Bosne i Hercegovine u ovostranih šumah i obratno po tuzemnih žiteljih u tamošnjih sumah postignuta je sporazumno medju ovom, kralj, zemaljskom vladom, odjelom za unutarnje poslove, i medju zemaljskom vladom za Bosnu i Hercegovinu u Sarajevu podpuna uzajamnost .. Stavljajuc to do sveobćeg znanja^ poziva se ta oblast, da ima u buduće pravomoćne bdiidte, odnoseće se na šumske prekršaje počinjene u Bosnoj i Hercegovini po ovdašnjih žiteljih na zamolbu dotičnih nadležnih oblastih po obstojećih propisib ovršno provadjati, ter se u tom pravcu u n(3posredni sporazumak staviti s dotičnom političkom oblasti u Bosni ili Hercegovini. Predloži Dragutina Hirca o ošiimljonju foakarske okolice. Vadimo iz „Pozora" ; U Bakru se je ustrojio odbor, kojemu je zadaćom, da puste krajeve gradske okolice ošumi. Taj je odbor postao ponukom gradskoga fizika, dr, Bogoslava viteza Trnskoga, a Članovi mu jesu: Damin Narcis, Bietrich Ivan, Hire Dragutin, MikuliČic Juraj Augustinov, Mikuličić Juraj Jurjev i dr. Trnski. Isti se je odbor konstituirao 25. t. m. i tom je prilikom g. Hire čitao sliedeće izvješće o ošumljenju bakarske okolice: Okolica bakarska poznata je sa svoje romantike na daleko. Neima u hrv. primorju tako milovidna kraja kao što je naš okoliš, koji je još svakoga iznenadio, kad je ovamo došao. Kada je t-aj kraj toli zanimiv sada, kako krasan bijaše on tekar onda, kad je sve vrhove bakarske okoh´ee pokrivala Šuma zelenića, medju kojimi se je razlio zaljev bakarski poput alpinskoga jezera. Nu šume nepokrivahu samo naš kraj, već cielo hrv, primorje, a zna se, da bijaše još u XV.I, vieku liepih suma i za iztočne strane Velebita. U zimsko doba, a za cara Augusta bijahu u primorju tako guste šume, da je hrastova šuma toliku krmad hranila, da su s njom obskrbljivali svu Italiju, pak i sam Rim. Rimljani i Mletčiei gradili su svoje brodove i od primorske hrastovine, nu MletČići neizsjekoše Sume okolice bakarske, jer nebijahu nikada gospodari naše obale, i znamo, da su provaliv do Bakra, naše zidine krvavimi glavami ostavili. ´ Dok bijaše u primorju guste Šume, sjeklo se je u njih obilnije, a sjeće se botme i sada, gdje ih malo imademo. Da tako biva i kod Bakra svaki od nas znade. Čovjeka srdce boli, kad gleda gdje se pod udarci sjekire stari dub, bio koje mu drago vrsti naginje i napokon padne; srdce nas mora boliti kad znamo, koliko je godina taj dub trebao dok je onako porasao 1 onako se udebljao, srdce nas boli kad znamo, da je takav dub od velike klimatske vriednosti, jer čim ima koji kraj vise Šuma, tim mu je podneblje blažije, tim većma obiluje vreli, potoci i potočić-i, tim manje ima vjetra, pa ako igdje treba podići jak bedem proti vjetru, a to u nas u primorju proti žestokoj buri, a taj je bedem suma, i samo šuma. Naskoči li bura u ljetu, pa ako i onom žestinom kao u zimi, nikada neiraa u šumovitu kraju onu snagu, kao tamo gdje je pusto, jer joj se sila na Šumah razbija, ^ |