DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1885 str. 57 <-- 57 --> PDF |
— 34« — vrbovog Šiblja produciralo^ koliko se troSi za pletež, a i kasnije nam još uviek preostaje mogućnost izvoza u Francezku, Holandiju i Belgiju. Pa sve da se i današnji toli veliki Čisti prihodi vrbovih nasada na polovicu snize. to se uzgoj vrba ipak joŠ sveudilj bude izplaćivao, kako malo koja ina vrst gospodarske privrede. Obćina Vtirm dobivaše dražbovnom prodajom svojih vrbovih šiba za prošlih godina popriečni čisti prihod od 310 maraka na godinu po hektar. Kad bi se pako vrbe tržile oguljene, iznašao bi taj prihod i ´700 maraka na godinu. Pletarstvo jest danas u njekih strana Njemačke velevažnora industrijom, koja ved danas do 30.000 radnika bi-ani, kojih proizvodnje se na sve strane izvažaju. Za šest godina se broj pletara u Njemačkoj viŠe no za četvrti dio pomnožao , što je bezdvojbeno dokazom, da je ta industrija valjano zasnovana i trajna. Danas se već za 30.000 ct. pletene robe više iz Njemačke izvaža no uvaža Prodaja Šiblja na panju samo se tamo izplačuje, gdje imade u okolišju dovoljno pletara. Nasuprot su i opet obieljene vrbove štbe živahan predmet obče trgovine, koji se skupo placa, a po tom i u daleke strane izvažatl može. Centa dobre robe plačala se lani u Njemačkoj sa 20—25 maraka, u Prancezkoj pako istodobno sa 43 marke. Uspjeh kulture ponajglavnije ovisi o valjanom izboru vrsti, ova se pako mienja po zemlji i odnošajih tla, podneblja i t. d. Naročito se preporučuju: Salis amygdalina, S. viminalis, S. alba, S. fragilis, S. pethandra, S. triandra, S. purpurea, S, daphnoides, S. caprea i S. cinerea. Sto se napokon bieljenja vrbe tiče, to valja pri tom paziti na sliedeča pravila: 1. Bieliti se nigda nesmije na panja. Materijal dobiven tako lošiji je od onoga, koj se bieli nakon reza i nakon močenja u vodi, a i nasadi se bieljenjem na panju brzo uništuju, a pomladak nevalja. 2. Vrbn valja odmah Čim je dozriela, t. j . poČam od 1. rujna rezati, to bo zabtieva i nasad, a i guljenje, samo valja Šibe odmah u vodu metnuti. 3. Šibe nesmiju biti preduboko u vodi, najviše 15 cm. jer se inače kora na đolnjem kraju neda odlupiti. 4. Prije no se vrbe pomeču u vodu, valja ih pomno sortirati, te sve ozliedjene šibe, kao n. pr. one koje su granate, prelomljene, ili kvrgaste izbaciti. 5. Vrbe valja nadalje po debljini u male, srednje i jake sortirati, jer ih takove trgovci kupuju. 6. Čim se vrbe nakon oguljenja kore brže osuše, tim ostanu bielije." I u Hrvatskoj se u najnovije doba počelo od strane visoke vlade mnogo raditi u prilog uzgoja vrba i pletarstva, te nam je samo željeti, da se pri tom nebude ostalo kod samog pokušavanja, već da se i sbilja ozbiljno bude stvar uzela riešiti, jer bi se time bezdvojbeno našemu seljaku u mnogih krajevih mogla obezbjediti budučnost. Visoko gniozdeee race. U „Oesterreichische Porstzeitung" priobčuje nam g. J, Kp^rac sliedećn zanimivu: „Kako sam mogao razabrati iz raznih viestih po gumarskih i lovačkih novina saobčivanih, drži se obcenito visoko smještena gniezda raca velikom riedkosti. U Slavoniji to ipak nije slučaj, u koliko li tamo svaki mužek znade, da* se po topola i vrba rastućih duž potoka i močvara nalaze gniezda raca, koje pučanstvo marljivo obilazi a i plieni. Naročito se to sgadja po otočju Save i Dunava, koji se kako je poznato svako prolječe poplavljuju, te time nesjegurna gniezdišta racam davaju. S ovih razloga velika množ raca gniezdi po starih granatih vrba , a spomena vriedno jest pri tom i ta obstojnostj da mnoge race u obče ni negrade gniezda, vec ležu jaja u mjesta sgodno se prepličučih grana. Iz jaja izpadše mlade, odnesu stare odmah u vodu. Još više mi napokon i sliedeči slučaj ostao u pameti. Kad no sam ii srpnju p. g. sa još tri radnika obavljao stablimičnn procjenu u Šumi, opazim kržicu (Kriechante), koja se digne pred menom u vis, na mjestu pako odkuda je uzlefcila, naišao sam na gniezdo sa 11 jaja. Prkos prilične larme, koju radeć prouzrokovasmo, vrafcila se brižna mati ipak već za četvrt sata natrag u gniezdo.´* |