DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1885 str. 52 <-- 52 --> PDF |
-m mSnen Valpo und Dolnji Miholjac in Slavonien", vadimo slieđede vanredno zanimive i pou6ne podatke odnoseće se na ođnošaje lova istog vlastelinstva. „Velike suvisle šumske prostorije vlastelinstvah sgodni su terain za udomljenje kao i razplodbu divljači, te se od takove nalaze stalno kurjaci, lisice, divlje mačke, kune, tvorci, lasice, vidre, srne, zečevi, a prolazno za posliednjih godma i u večih čoporih plemenita divljač t, j . jeleni. Zvjeradi imade u razmjerno sa šumskim površjem (od 49,321.576 rali) i odviše, pfi svem tom ipak ne toliko kurjaka kako bi se to u prvi mah možda predmnjevalo, što se ponajpače umanjivanju lovom i jur kroz godine običajnom i uspješnom trovanju u zimsko doba pripisati imade. Broj srnadi znatno se povećao, odkada se površine branjevina i mladih šuma povećao, te se može povoljnim označiti. Zečeva imade u obće, a naročito po ondašnjih šuma, dostajalo, te se ^nestajanje istih opaža osobito od ono doba, od kada je i okolišnipi obći^iam ´ pripalo pravo lova. Jer se nasuprot znade, da Je za prijašnje doba i te divljači ovuda u obilju bilo. Divljač se vremeno znatno umnožava, za dobe selen]> šljuka (šumskih), te je Ipv na ,|;akoye vanredno zanimiv, "pružajuć podjefino i najvišim gostom vlastelina prilike i sgode boravljenja u oviji pređjelih, poznatih i na glasu još od negda upravo na lovačkih sgoda i prilika. Najviše se ubilo šljuka, proljeti i jeseni g. 1853., kadno se vile od 2.pp0 komada tih pikača poubilo, i njeke sliedečih godina, bile su izdašne u toE^ pogledu. Točnijeg spoznanja ondašnjih odnošaja lova, saobćujemo na str. 341. izkaz lovine, od g. 1858. do konca 1884, za koje so doba sveukupno ubilo: 293 jelena, 34 kušute, 731 srna, 23 mladih srna, 6.007 zečeva, 20 vidra, 83 Iještarka, 2.169 jarebica, 14.558 šumskih Šljuka, 812 ridskih šljuka, 335 drozdova, 22 divlje guske, 3.646 divlje patke, 403 sarka, 57 divljih golubova, 117 branjuga, 5.352 prepelica i 1 i t i ukupno u razdobju od 27 godina 34.662 komada koristne divljači. IstQ4obno ubito bi nadalje: 307 kurjaka, 75 mladih vukova, i,dignuto 17 ležaja vučjih, 1.099 lisica, 242 jazavca, 266 divljih mačaka. 133 kune, 12 mladih kuna, 27 tvoraca, 69 veverica, 293 orla, 7.059 jastreba, 1.218 kobca, 19 kragiijaca, 299 sova, 32 gavrana, 906 vrana, 82 svrake, i liti ukupno 12.218 komada raznolike zvjeradi." Podatci ne samo zanimivi, no sjegurno i vrlo poučni, te samo štet^, §to nara i ostala vlastelinstva takovih podataka neskupljaju, odnosno nesaobčuju, za da se tako po malo dobavimo i valjanog lovno-statističnog materijala. Bude li sgode, saobdit ćemo još i nje^e druge podalfke vele važnog gori iztaknutog remek diela, koje svim našim drugovom ovime Čim toplije preporučujemo. Tko ima hajkom upravljati? To je ono pitanje, koje nam se već prečesto puta nametnulo, sudjelujiiĆi takovim hajkaui, pa ćemo stoga kušat da u sliedećem nanj odgovorimo. Usljed §. 30. lovnog zakona naredjuje hajke obć. poglavarstvo , pa si ovo pri svaja prava i bajkom ravnati dapače i u šumah privatnih; akoprem je kr. vladin odjel za unutarnje poslove izdavajuć uputu o hajkah naglasio, da hajkom ravnati imadu vještaci t. j . izuČeni šumari i lovci. Pravi lovac, te osobito ako je k tomu iz narodno-ekonomnog gledišta i šumar, za hajke u našoj domovini, niti posloviti smio nebi, znajuć, da je to najskupocienija lovačka zabava, što se hiljadu i hiljadu nadničara utaman potroši i što znade, da imade danas m^nje pogibeljnijib, daleko jeftinijih i radikalnijih sredstva, nego su traljave hajke za tamanjenje grabežljivaca, ter što si je pozitivnog osvjedočenja, da se domovina dotle faajkanjem toga zla osloboditi neće, dok su šume i pašnjaci puni tr.nja, glogovja, kupinovine i t. d,, dočim prosjeka neimad,^. |