DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1885 str. 47 <-- 47 --> PDF |
— 385 — lESazličite -vieeti-. f Knez Maksimilijan Thurn i Tasis. Dne 29. svibnja u večer, umro je u Kegensburgu knez Maksimilijan Maria Lamoral od Thurn i Taxis, pokrovitel j hrvatsko-slavonskog šumarskog druztva. Mladi knez rodio se 24. lipnja 1862. godine, a bio je unuk i nasljednik pokojnoga kneza Maksimilijana Karla, koji je umro 10. studenoga 1871. Njegova mati prineesa Helena, starija je sestra Njezina Veličanstva naše kraljice Jelisave. Pokojnik imao je naslov nasliednog glavnog poštara i krunskog vrhovnog poštara u Bavarskoj, a bio je nasliedni član austrijske, bavarske, pruske, vtirtemberžke gospodske kuće. Umro je usljed prehlade, zadobljene na lovu na tetriebe u Štajerskoj , od upale pluća i porebriee. Knez brojio se medju najbogatije spahije u Hrvatskoj, gdje je od god. 1874, posjedovao ogromna imanja: Zelin - Cice, Lekenik, Baniju, Ozalj i Brod na Kupi. Nasljedstvo kneževe kuće prelazi na njegova mladjega brata, kojemu ima 19 godina. Prva glavna skupština našega družtva, obdržana dne 14. i 15. listopada g. 1876. u Zagrebu, izabra pokojnog kneza jednoglasno družtvenJm pokroviteljem, a u to ime klićemo mu, Slava! Družtvene viesti. Upravljajući odbor družtva držao jest na dne 15, lipnja pod predajednii^tvom predsjednika p. n. g. M. Dursta, te u prisutnosti gg. M. Vrbanića, A. Soretića, V. Koroškenj-a, K. Fišbacha i F. Kesterčanka odborsku sjednicu. Pošto se do onog dana nijedan od članova joŠ nije bio prijavio, da će glavnoj skupštini u G-radiški prisustvovati, pošto se nadalje jur 1. lipnjem imalo provesti novo ustrojstvo državne Šumarske uprave, usljed ćesa sućlanovi državni šumari, skupštini nebi mogli prisustvovati, posto je nadalje bas na 28. i 29 lipnja više Ćlanova nakano bilo pohoditi budapeštansku izložbu, te što se nadalje i gledom na predstojeću slavu 25-godišnjice križevaćkog zavoda, kojoj će velik dio družtvenih članova prisustvovati, bilo nadati vrlo slabom učešću na ovogodišnjoj skupštini, te inih njekih razloga, zakljući upravljajući odbor, nakon svestranog pretresanja predmeta, ovogodišnj u glavn u skupštinu ureČenuzadne28. lipnjai sliedećedane uNovuG-radišku, na neizvjestno vrieme odgoditi. Osim toga riešio je odbor u istoj sjednici više manje važnih administrativnih predmeta. O lovu ISTjegove visosti carevića kraljevića Budolfa u ObedskoJ bari, U posliednjem broju o. 1. donesosmo viest, da je Njegova visost carević kraljević Rudolf, koncem svibnja krenuo u ^^Obedsku baru^^ na lov, o tome podneseno jest po g, M. Prokiću visokoj kr, zem. vladi potauko izvješće, koje nam visokoista na svrsi shodnu porabu ustupila, te iz kojega sliedeće važnije momente vadimo, znajući, da će sudru gove naše bezuvjetno zanimati opis, tog po naše strane koli radostnog toli riedkog dogodjaja. Prije svega, da spomenemo na kratko koju obćenitu o toj „Obedskoj bari". Ista se pruža tik sela Kupinova, nedaleko Zemuna, a posjed je petrovaradinske imovne obćine. Ime joj potiSe od manastiraj koji bje za dobe Angjelije, matere despota Gjurgja Brankovića utemeljen, te kojega se ostanci još i danas na svršetku bare nalaze. Ovu nam čuvenu baru g. 1857. po prvi puta obširno opisao g. Josip Ettinger, u svome djelu: ^jSriemsko-slavonsko-hrvatske divlje životinje, zvjeri i ptice." Bara ta obsiže danas oko 1.100 jutara površine, te je pristanište nebrojenog množtva najraznoličnijih vrsti močvarnih ptica. Kako se u onome kraju pripovjeda, bijaše ta bara njekoc Savski rukav, dapače stari ljudi kazivaju, da su još pred ne dugo doba, onuda plovile turske ladje, što bi gledeć na oblik bare istina biti moglo, pa i sada se još za velike vode može ne posredno iz bare u Savu i obratno ladjama ploviti. Jo§te za vrierde vojne uprave u Krajim, traženo je, da imovna obdina rečenu baru vrati u posjed državlj nu zastupstvo imovne obćine nije aato pristalo j već je aaklju |