DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1885 str. 42 <-- 42 --> PDF |
— 330 — i nizka brda opiraju se u dolinu, a vrhovi strče kao n ki grebeni; goli i izpunjeni kamenom. Izvori presahnjivaju, rieke koje su okretale po dva kamena, jedva sad strugoću i na ustavu okreću po jedan kamen; a grad češće obere vinograde i voće u doinjoj Toplici, narod se čudi i pita šta to bi? I od kud to sad?! 0 podizanju šuma nitko i ne pomišlja, već se svi grabe tko će više šume prigrabiti i zavatiti od obšte narodne i obštinske šume. Zato bi već jedanput trebalo zakonom zabraniti to grabljenje i otimanje šuma. Nadzor nad šumom takodjer nitko nevodi. Sječa se vrši preko ciele godine i to za: japiju, gradju i ćumur. Osobito gradja za kuće izvozi se čak u Niš, Leskovac i Krušenac, Od drvodjelskih zanata ima u Toplici ovih: daskara, kačara, sto´ara, dundjera, a mnogi grade japiju za kolare; zemljodjelske alate kao: vile, rogulje, lopate ralice, sanouke i t. podobne stvari. Ali nijedna radionica ne Jzradjuje u veliko drvenarske artikle; tako da ih razašilje na strane pijace, već samo toliko, koliko se u mjestu potroši. Te zanate u obće rade domorodci i to ponajviše: Užičani, Čačani i Pečanci. Šuma nestrada od nikakvih insekta, po kad kad što je zakvači po koja olujina koju ovdje „fortunom zovu", te je počupa i u potoke svalja. Po topličkim šumama ima vrlo mnogo divljih zvjeri, i to: divljih svinja, jazavaca, risova, medvjeda, vukova, srna, kuna, divokoza, tetriebova, velikih bielih orlova (naročito u Kopaoniku) i t. d. Sve ove zvjerinje ne čine šumi nikakva kvara, ali znatno štete stoku i usjeve svake godine. Naše šumsko gospodarstvo i nacrt novog šumskog zakona.^ III. u novije doba nastalo je u nas toli štetno pai´celiranje i razkomadanje zemljišta, da nakon obave takove diobe, često pojedinci ostaju tako rekuć bez kuće i kućišta, a svakako se u mnogih krajevih jur živo osjeća u narodu, nestašica zemlje, a toga jest naravna posljedica tih odnošaja, da si pojedinci nastoje svim mogućim načinom prisvajati naročito obćinska šumska zemljišta, premetanjem medja, prikrčivanjem i t. d. znajući uz to, da ih obćina neće tako brzo tužiti ili u uživanju smetati, jer k tomu treba i skupe i dugotrajne sudbene parnice radi smetanja posjeda, odnosno vlastničtva. Tako znamo obćina gdje su takova prisvojavanja obćinskog šumišta tako rekuć na dnevnom redu. Nije pako samo štićenje posjeda, koje zahtieva toli skupi i dugotrajni proces, no i ista jednostavna reambulacija, odnosno obnova medja spada danas na nadležnost sudova. Sam postupak pri tom dosta je kompliciran i skup, a ipak : ^ Vidi „Šum, list" o. g. strana 201 . i sliedeće. |