DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1885 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 326 — već kroz godine u tolikom množtvu pojavljuje, da ma baš posvema obršćuje rečene šume. Još prije njekoliko godina, dok su i isti voćnjaci i živice oko ograda, u obće sve čbunje i grmovlje posvema pobršteno bilo, mislilo se ovuda još uviek, da tu štetu počinjaju četnjak i prelac, pa ipak bje tome jedini gubar uzrokom, kako se o tome brzo mogosmo osvjedočiti. Glavno gniezdo gubara, jesu tuj ležeći hrastici prvostolnog kaptola zagrebačkog, spadajući vlastelinstvu Sela, Šume te zapremajuće oko 2,000 ralih, sastojine su popriečno starosti "od 40 do 60 godina, valjanog obrasta i sklopa. Odavle se gubar razširuje diljem susjednih šuma, urbarnih obćina Tišina, Odra, Žabno, Bok, Strelečko, Sela, Greda, Žirčica, Martinskaves, Trebarjevo i t. d. s ukupnim površjem od 3.000 rahh, tako da se obćenito može uzeti, da se je štetni taj zareznik udomio ovdje na površju od kojih 5.000 rali šume. Čudnovato jest pri tom, da se gubar nije razširio takodjer i po, sa glavnim gniezdom stičućoj se šumi „Dužica" te ostalih susjednih nadbiskupskih šuma, gdje se do sada opazio nije, dočim se nasuprot u medjašnih šumah kneza Thurn- Taxisa, a naročito u reviru Kalje, jur pojavio. Ovkraj lieve obale savske ležeće, doduše više mješovite sastojine, takodjer su do sada občuvane. Što se samog brstenja tiče, to se opazuje, da gubar najvoli hrašće obrstiti, akoprem i ostale vrsti drveća neostaju poštedjene, dapače i isto čbunje od zelenike (Ginster) neosta poštedjeno. Hrašće obično je već koncem lipnja ma baš posvema obršćeno, a tlo je šumsko tako rekuć zastrto, bezbrojenim poluobjedjenim lišćem i petljikama, dapače ni tek razvijajući se izboji neostaju poštedjeni. Izmetina gusjenice, nalazi se pod pojedinim hrašćem u čitavih hrpah. Čudnovato je nadalje da gubar prosti jasen (Esche) koji se tuj pojedince nahadja, do sada još nije napao, a isto tako ostaju i topole neoštećene. Štetne i pogubne posljedice, koje to jur kroz godine redovito se opetujuće haranje prouzročuje, jur se opažaju na rečenih sastojina. U šuraah prvostolnog kaptola postaju najočevidnije. Prirast u visinu, već je kroz njekoliko godinah tako rekuć prestao, dapače i isti prirast u debljinu, koji bi morao gledora na starost sastojina (40—60 god.) kao i vrstnoću stojbina izvrstan biti, prestao je u obće, što sjegurno gledom na površje, te malo ne normalni obrast, vrlo veliku štetu predočuje. Velika množ mladih, inače posve zdravih hrastova počima se sušiti, te očevidno propada, bez da bi se tome mogao naći drugi razlog, do li brstenja po štetnoj toj gusjenici. Znamenita je šteta takodjer i time, što šumo usljed navedenih dogodjaja, jur kroz godine nerodise žirom, niti se i)0 njima može pasti, čim se prihod tih šuTua u veliko smanjio. Pitanje jest dakle, kako i kojimi sredstvi da se tom sve više i više preotimajućens zlu na out stane? |