DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1885 str. 37 <-- 37 --> PDF |
-^ 325 moCvarna godina, to su i opet većinom pođ vodom. Eto to je čisti prihod tih plešina! Čini se, da je i država sama uvedenjem pre navedenog načina oporezivanje tih čistina, htjela da nas prisili, da ih pošumimo, negledeć na to, da nas k tomu i sama nužda sili. Velika potreba drva kod imovnih obćina, kao i gori rečeno, dovadja nas do zaključka, da je došlo vrieme, da razmišljamo o pošumljenju tih plešina, zasadjenjem istih brzo rastućimi i za okriesno šumarenje priklađnimi vrstmi drveća. Osobito se nadalje osjeća već danas kod imovnih obćina potreba, sitnog gospodarskog drvlja, dakle baš onog, kojeg nam davaju sitne ili okriesne šiime t. z. kolosjeci. S ovih razloga dakle mislim, da bi bilo uputno, da se započnie čim prije sustavno raditi oko pošumljenja prenaveđenih plešina, onakovimi vrstmi drveća, koje odgovaraju gori iztaknutim uvjetom, a to su n. pr. bagrem (akacija) topole i vrbe. Držim nadalje, na temelju izkustva stečenog kod ove imovne obćine, da bi se tim vrstim drveća imala bezuvjetno kod umjetnog pomladjivanja naših šuma prednost dati pred čamovinom, za koje sjeme se žalibože godimice, malo ne bez uspjeha na hiljade trošilo i troši. Troškovi nasadjivanja šumskih čistina sadjenicami bagrema, ili koijem vrba, neznatni su napram inim kulturnim troškovom n. pr. onim kod sadnje žira, smreka, bora i t. d. negledeć i nato da bi takove branjevine već za 5 godina mogle biti i opet otvorene, da marva tim vrstim drveća manje štete nanaša i t. d. Znamo nadalje, da se bagrem vrlo lasno i brzo mladi, da se tako rekuć ni izkorjeniti već neda, gdje bi jednom zahvatio korjen, a i za vrbe nam narod sgodno veli: „krešem vrbu, da se bolje mladi." Velika korist takovih kultura, jur se drugud n. pr. u Francezkoj, Algiru, Njemačkoj i t. d. odavna izkusila, i stoga držim da mi u tom pogledu netreba duljiti. Zaključujuć ta razmatranja želim jedino da bi mi pošlo za rukom svratiti ovimi redci pozornost na pitanje, za koje držim, da je od najveće važnosti po ovdašnji narod i to pitanje o pošumljenju šumskih čistina po šuma imovnih obćina, te uzgoj okriesnih šuma po istih, prepuštajući dalnje razpredanje stvari vještijim rukam. Haranje gubara po šuma okolišja sisačkoga. Izvješćuje Gjuro Beyer, umirovlj. nadšumar. Već kroz više godina, naime po vjerodostojnom izkazivanju kojih 8 do 10 godina, izvrgnuti su hrastici okolice sisačke, haranju gubara (Bombyx dispar, Schwammspiener). Istim laikom pade u oči, da su hrastici sterući se duž željezničke pruge od Lekenika do na blizu Siska, u svibnju i lipnju opušćeli, da neimaju lišća, kao da još ni prolistali nisu, ili pako kan da su jur izumrli. Tome ipak nije povod drugo, do li što se kako jur rečeno u tom kraju gubar |