DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1885 str. 36 <-- 36 --> PDF |
^ 324 K pitanju oskudice drva i pošumijenja šumsidh plešina, po šuma imovnih obćina- Razpravlja Tomo Bogoevic^ protustavnik. ´ U šuraah imovnih obdna, kao i onih države i privatnih šumoposjednika, nalazimo oveće šumske plesine i ine površine manje većeg obsega gdje neima stabalja ni šumskog pomladka. Napose pako nadarena jest imovna obćina, kojoj služim, prigodom segregacije, dosta znatnim površjem takovih šumskih čistina. Te su ćistine uz to imovnim obćinam predane, bar kao djelomično obrašćene, akoprem tomu u istinu tako nebi, i stoga te Šestine danas, gdje imovne obćine bar dvostruke potrebštine ovlaštenika iz svojih šuma podmirivati imadu, u razmjerju sa njekadašnjom krajiškom upravom, sve to veću važnost zadobivaju, ukoliko bo dolaze u računu šumske površine, a u istinu to ipak nisu. Kako da nadalje uz ovakove odnošaje uzmognu pa bilo i samo plaćene kompetencije područnog pučanstva namirivati, a da se neprekorači etat umišljenog potrajnog racionalnog šumarenja? Znajući nadalje, da smo razdiobom šuma zadobili peterostruko dužnosti, napram prije, uz recimo jedva trećinu obrašćene šumske površine, uvjereni smo, da je skrajna nužda, da odnosni faktori ozbiljno uznastoje, da se prenavedene čistine po šumah imovnih obćina čim prije svrsishodnim načinom pošume, nećemo li da i sami doživimo preteću pogibelj nestašice drva u šumovitoj Hrvatskoj! Ta se oskudica mjestimice već i osjeća, u koliko n, pr. kod ove imovne obćine nijedan ovlažtenik nedobije, a niti može dobiti onoliko drvlja, koliko treba, a što je još gorje, on taj manjak ni kupiti nemože, prisiljen je dakle taj manjak uzeti. ^ To pošumljenje tih čistina nije medjutim tako jednostavno, kako bi se u prvi mah pričinjalo. Plešine se ove nalaze većinom nedaleko sela, i to sela kojih je okoliš uz to većinom podvržen i pođvodnji, te se već stoga razloga nemogu tako lasno žirom zasaditi, jer bi tim odnosnim selam bar kroz 15—20 godina, malo ne svaka paša zatvorena bila, negledeć i na to, da povodnjem zamuljeni žir niti nikao nebi. Plešine te štetne su po šumovlastnika još i tim više, što su prema novom oporezivanju uzete većinom kao pašnjaci I. i II. razreda, i to unatoč samoga zemljarinskoga šumskoga naputka, kao i naknadnih naredaba i reklamacija i tako će imovne obćine imati od sada za te šumske plešine, plaćati u razmjerju prema pravoj obraštenoj šumskoj površini malo ne trostruki porez, ma sve da vlastniku nigda ni upravne troškove podmiriti nemogu. Te su čistine malo ne bezkoristni teret vlastniku, jer za svake sušne godine zemlja toli silno razpuca, da i ono malo trave, što inače po njima na lazimo, od sunčane pripeke i razpucanosti tla izgine, ako li je pako nasuprot |