DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1885 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 313 — Naša debla trpila su strahovito u prijašnih godinah t. z. i^panjejem. Španjeje to, sastoji se u sliedećem; u visini od 2—3 m. izsjeće r^tetocinac do decimetar drva, i kušao na ovom, da li to deblo za cjepanje sposobno ili ne, i tako je znatan postotak naših debala, koja kvarožincu nebijahu dosta cjepka, dolje djelomice izgnjilo, te za kupca i za radnju bordonala nesposobno postalo. Nije nadalje dosta što radnik negleda, da li baš tamo odreže, gdje gnjileš prestaje, te što 1—3 m. najboljeg zdravog drva na guzini pušća, nego pošto se tekar prigodom rada kod četinjača o cjepkosti drva osvjedočiti može, to nije ni šumar nikako kadar prosuditi, da li samo ostavljena guzina ili možda cielo deblo samo iznutra gnjilo ili pako da li možda ipak za cjepanje sposobno, za da se usljed toga kao neizradjeno trgovcu kod premjerbe priračuna. Ova nas jednostranost trgovine može nadalje poučiti, da trgovac, koji nemari za stečenje valjano cjepane robe obično prodavca odnosno šumara buđ na koji način nastoji prevariti. Trupci za piljeBJe žaganica. Ovi se trupci izradjuju 4´2 m. i 3*8 m. dugi, te se iz prvih dobivene žaganice, kako već prema debljini zovu: „pajoli" ili „scoretti", iz drugih pako „latižani". Da bude drvo suho i za izvoz laglje, a žaganica biela, izradjuju se ti trupci obično u mjesecu svibnju i lipnju. Postupak pri tom pako jest sliedeći: trupac se odreže, kora mu se oguli i posao jest gotov. Kako već više puta iztaknusmo i dokazasmo, to trgovac neimade kod ovog načina unovčenja drva nikakvi interes da racionalno izradjuje, te se stoga i kod piljenja trupaca, na guzini kao i kod pravljenja bordonala, po gdje koji metar zdravog drva neopreznim razžaganjem kao i usljed pomanjkanja svakog nadzora, ostavlja neizradjen. Prigodom izradbe trupaca osobito je radniku nepovoljno klaštarenje granatih vršaka, jer mu taj posao tegotan i neugodan. Žaganice imajuće više grana, niesu roba prve vrsti, a uz to se zahtieva da bude dobra žaganica bar 30 cm. široka, a stoga izbjegava trgovac kao i radnik izradbu vrha, i tako si iz istih razloga, kao što to spomenusmo i kod bordonala, protivljuju i ovdje opet interesi kupca i posjednika šume. Da se tim odnošajem na put stane, razvrstaše se ciene po vrstnoći drva, čim se bar donjekle i željeni uspjeh postigao. Razredjivanje to usliedilo je u tri razreda vrstnoće i to: 1. Drvo posve zdravo ili sa malo grana. 2. Drvo granato. 3. Drvo okružljivo ili djelomice gnjilo. Pošto se kod piljenja gnjilež izbaciti može, to se primjerenim uredjenjem ciene (pri čem treba uzeti obzir na to, da su troškovi izradbe, izvoza jednaki kao kod zdravog drva), može postići i bolja izradba, akoprem još ni time cilj ni iz daleka polučili nismo. Kod zelenog stola radećim šumarom mogla bi se ta zadnja naša tvrdnja^ da se ni kod takvog razredjivanja, kod te izradbe posve povoljan uspjeh nepostigava, možda nevjerojatnom činiti, ali ne samo, da se u obće šume i šumski |