DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1885 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 299 — prihranu obzir uzeti, jer onaj, koji neiraa šta svojoj marvi podati, trpi sam kroz to na manjku mlieka. Iz statističkoga izvješća trgovačko - obrtničke komore u Zagrebu (1882.) vadimo sliedeću cienu siena za 1 metrički cent: u godini 1870. 1877. 1878. 1879. 1880. na trgu u Dubici ... . for. 3.6o 2.5o l.so l.so l.so „ „ „ Petrinji. .. . „ 2.9i 3.to 2.08 2.63 2.6« popriečno daklem 2AO for., a odbijemo li dovoz na trg po metričkoj centi sa 20 nč., to preostaje čista vriednost siena sa 2.2o for. za domaće gospodarstvo. Ta prištednja od 550 kgr. siena sačinjava daklem vriednost od 9 fr, 90 nč. Od toga valja ođračunati troškove za pastira, koji iznašaju kroz to vrieme u ovdašnjoj okolici, u gotovom novcu 1 for. od glave marve, i poredne hrane, sastojeće se iz ^Jz sajtlika rakije, 10 nvč. kruha i komad slanine ili mesa, ukupno = 40 novčića vriednosti. Ovdašnja sela imadu popriečno 55 do 60 kuća, nu svi žitelji neuživaju šumsku pašu, već vadimo iz računah, da popriečno tjera svoju marvu u šumsku pašu samo 20 gospodara, svaki sa poprieko 6 komada goveda. Drugi tjeraju svoju marvu buđ u vlastite griče bud na obćinske pašnjake. Oni gospodari, koji tjeraju marvu u šumu, drže većim dielom jednog obćinskog pastira. Po tome dolazi red na svakoga gospodara, kroz vrieme paše, podavati pastiru 8 puta poredne hrane, što čini vriednost od 3 for. 20 nvč., a odpada od iste na jednu kravu 53.6 novčića. OdraČunamo li nadalje 7^ vriednosti gore naznačene šumske paše za gubitak na mlieku i djubru sa 3 for. 30 nč. to čine sveukupni odbitci 1 + O.54 + 3.30 == 4.84 for. Čista vriednost šumske paše za jednu kravu iznaša dakle u tom predjelu 5 for. 06 nvč. Od te čiste vriednosti valja nam ipak odstupiti ^2 vlastniku marve za poduzetni dobitak i na pogibelj nastavšu kroz nesreće dogodivše se na paši, jer ukorišćenje šumske paše odvisi od njegove volje svoju marvu u šumu tjerati, te što nije paša monopolizirana, to preostaje za šumovlastnika 2 for. 03 »6. kao pristojba koja se ovdje sa podpunim pravom tražiti može za ugon jedne krave u šumsku pašu. Po tome ključu daje se nadalje ustanoviti i pristojba za šumsku pašu za drugo vrstnu marvu. Ako sačinjava paša za jednu kravu t, z. 1 kravsku travu (Kuhgraser) onda bi odpalo za jednoga konja 2 X 2.QQ.= for. 4, za ždriebe 1-godišnje 0.^ X 2 = I.40 for. za 2-godišnje I.3 X 2.oo = 2.^0 for. za teliće 0.3 X 2.00 == O.fio nvč., za junce O., X 2.^0 == I-40 fo^^ za vola 1., X 2.^0 = 2,20 for., za ovcu i kozu 0.2 X 2.QQ == O.40 nvč. Optimistom će se činiti te šumske pristojbe premalene, jer oni uviek predpostavljaju, da je šumska paša narodu neobhodno nuždna, nu tome u istini nije tako. Šumsku pašu može koristno uživati samo onaj gospodar, kojemu leže šume od kuće, odnosno gospodarstvenih sgrada, pri riici t. j . gdje šume nisu tako odaljene, da marva u šumi do sitosti nažderana, tu hranjevinu opet iztroši |