DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1885 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 245 — Kao što je rad DanMovskog na književnom polju upravo epokalan, isto mu je tako i rad na polju praktične djelatnosti odličan i uzoran. Njegove procjenbene radnje znati će svaki sliednji hrvatski šumar, bar po pričanju, njegove kulturne i šumarsko-uredjajne napremice u povjerenih mu vlastelinskih šumah, pokazivati će na viekove jasno velike njegove zasluge po vlastelinstvo i ondašnje krajeve, tako da nebismo znali u nas nijedne šumske uprave, bolje uredjene i vodjene od one vlastelinstvah Valpo i đolnji Miholjac, o čemu se u ostalom prvom sgodom i naše družtvo bude osvjedočiti moglo, bude li, kako to i u namjeri, koji dojdućih družtvenih sastanaka uročilo u onome kraju domovine naše. Nije napokon svrha tih redaka opetovati one pune hvale ocjene raznolikih književnih radnja Adolfa Danhelovskog, niti smo kadri nabrojiti svaku i najmanju njegovu radnju, ma i po sebi vriednu, da ju svaki hrvatskih šumara skroz i skroz prouči, objelodanjene po raznih izvještajih trgovačkih komora, šumarskih i inih časopisa, već nam je pred očima, ocrtajući na kratko javni rad odličnog tog strukovnjaka, hrvatskim šumarom u pamet dozvati svečan dan muža, vriedna najvećih odlikovanja, za zasluge stečene na polju šumarstva po stališ naškaoidomovinunašu. Zelismo nadalje, osobito mladjim našim drugovom predočiti autorite t i primjer nasljedovanja vriedan, pokazujućeg što li sve neuzmogne čovjek prave volje i ljubavi za struku. U to ime zaključujemo ta razmatranja, vrućom željom, da nam Bog dičnog starinu uzdržao na diku i čast struke naše, radost obitelji i korist mile mu Hrvatske, još mnogo i mnogo godina, moleć ga podjedao, da ovomu listu ostane i nadalje u prijateljstvu sklon i odan, kličemo niu iz dna srca k predstojećoj slavi šestdesetgodišnjice. Živio! Živio! P. X. K. K pitanju naobrazbe pomoćnog i čuvarskog osoblja. Tečajem višegodišnjeg službovanja osvjedočih se, da je jedna od velikih zaprieka u vršenju praktične čuvarsko - upravne službe slaba i jednostrana upotriebljivost šumam đodieljenog pomoćnog osoblja, koja se okolnost mora tim više žaliti, što isto mora prečesto vršiti i dužnosti „prenesenog djelokruga." Svi smo u tom složni, da naše lugarsko osoblje oeodgovara svojoj zadaći. Kad pako oni kod državnog erara i imovnih obćina nezadovoljavaju, kakovi su tekar oni provincijala (t. z* urbarijalnih obćinah) koji ni čitati ni pisati neznadu, ter koji su plaćeni sa 15—60 for. godišnjih, reki´Utiraju iz najslabije naobražene i razvijene klase pučanstva !? Da te ih Bog oslobodi! I dok to sve znamo, neće nam se potražitizajedničkog Ijeka, da si barem u tom smjeru pomognemo, gdje pomoći „od ozgora" očekivati nesmijemo, već taj teret na vlastita ledja svakako uprtiti moramo. Kušalo se u tom pogledu s više strana. Jedni: drži nedjeljnu školu^ drugi: podučavaj u svakom konkretnom slučaju, treći: piši okružnice^ četvrti: tiskaj službovni naputak, svrstaj |
| ŠUMARSKI LIST 6/1885 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 246 — dužnosti lugara u pojedine paragrafe; ali mi se još nitko pohvalio nije da je postigao svrhe. Ja to drage volje vjerujem, pak to dokazuju i činjenice. Imadeš H 30 lugara, (n. pr. imovno - obćinskih) koji znadu čitati i pisati, koji su izsluženi podčastnici, pak izpitaš li njihovu uporabivost u službi, razredit deš ih: pet do osam uporabivih (i to skoro uviek po dobi službovanja najstariji), ostatak samo za nuždu, koli žalostan postotak! Tomu resultatu čudit se neću iz razloga, jer prema dosadanjoj odgojenoj metodi materijal drugačiji ni biti nemože. Svi gore navedeni načini izobrazbe osoblja, su više ili manje mekanični, spojeni uviek sa konkretnim! slučajevi, ter su veoma nalik pojmu što no ga Niemac zove „Drill". Tim pako načinom može se postići samo šablonsko riešenje zadaće unapried označene, dočim će izostati posljedak lugareve dužnosti i djelatnosti u onom slučaju, ako nastanu okolnosti ine, nego li se je informacijom za dani slučaj pređvidjati dalo. Jer dakle tim načinom cilj postići nemožemo, to se mora način izobrazbe promjeniti. Po mom mnienju postići će šumar svoj cilj prije ako u mjesto „Drilla" odpočme svoje osoblje odgajati. Taj odgoj imao bi pako sastojati u tom, da se lugarskom osoblju ućine pristupni obći pojmovi, njegove zadaće, prava i dužnostih, da se nauči cieniti sama sebe, đa se prisili na mišljenje, da se pobudi na razglabanje, ter da se podupire i izpravlja u samostalnih svojih nazorih ob pravu i dužnosti, koji se temelje na zakonskih propisih odakle im se je naučio. To ćemo pako moći postići jedino što moguće jasnijim i širjim tumačenjem i razjasnivanjem onih zamršenostih, koji ubogog lugara počam od njegove prisege pak sve do zadnjeg dana službe prate. Ta koliko puti ga čuh uzđahnuti: „samo da znam što i kako, ta ja ću rado učiniti." Način kako da to postignemo, čini mi se najboljim, da predhodno u kratkih člancih u „Šum. Hstu" obzirom na u tom pogledu izvrstni „"Wessely-ev Dienstunterricht" tumačeć i obrazlažuć lugareva svojstva, prava i dužnosti lugara sama sobom upoznamo. Kasnije imali bi se priobćivati pojedini interesantni slučajevi iz šumarskog redarstva. Oni prvi članci morali bi izilaziti kao posebice otiskani „prilog" „Šum. lista", e da bi se tako odieljeni sve dalje i dalje razpačavati mogli. Sigurno, da će ga svaki šumar lugaru drage volje na pročitanje dati, a ovaj pročitav ga, dalje komšiji, ter bi na takav n:xin ti članci najveće razprostranjenje našli; a i lugarsko se osoblje na samo članovanje ponukalo, jer bi se tako dostalo na jeftini način potriebne knjižice. Osim toga moralo bi se priobćivanjem posljedaka službovnog mara u pojedinih slučajevih, na službovnu volju i pripravnost lugarskog osoblja uplivati.´^" Dalnje sredstvo, kako da * Držimoj da se u ,,Šum. listu´´ dovoljno obzir uzimlje i sada, na su61anove II. razreda, tako je n, pr. bag ove godine ve^ u listu objelodanjeno više članaka u tom pravcu. Izdavanje priloga listu, namienjenog lugarskom oaobljit, (koje 2 for. na godinu družtvu doprinasa), nemogu<5e je obzirom na troškove, te bi se onda morali interesi ostalib družtvenih članova zapušeati, doeim držimo, da „Šum. list" kao organ šumarskog drrižtva, interese svijuh družtvenih članova u jednakoj mjeri zastupati imade, posebne |
| ŠUMARSKI LIST 6/1885 str. 9 <-- 9 --> PDF |
— 247 — se što više lugara, članova šumarskom đružtvu pribere, bilo bi možda uvrštenje stanovite svote u proračun, kojom bi se za osobite zasluge, odvažnost, m^r, kojimi se je u vršenju svoje službe iztaknuo, lugar, 61an nađario* Taj dar mogao bi se sastojati makar u novcu, no ja s moje strane smatram shođnijim i etičnijim, da se takav lugar, član odlikuje sliodnim predmetom na njegovo službovanje se odnosećim ili isto označujućim. Dočim je to stvar družtva i glavne skupštine, ter dočim je do njih stalo, da ob sbodnosti eventualnog takvog pi´eđloga odluče, odpočeti ću ja sa svoje strane raditi u smjeru naprieđ obrazloženom pa razpraviti danas pitanje:** . I. Tko je javna straža i kako se postaje javnom stražom? Sve osobe koje obavljaju javno ili državno zvanje, nose za vrieme te obave značaj oblastne ili javne osobe, ter uživaju kao takove stanovita prava. Ali jer mora da bude šilo za ognjilo, to se razumjeva da u zamjenu za ta prava te iste osobe imadu i dužno stih. Šumsko i lovno vlastničtvo, ne samo državno već u obće svakog pojedinca osebnika, od tolike je važnosti za obće dobro, da država zaštićen je istoga smatra javnim poslom, a one, koji to zaštićenje provadjati imadu, smatra država oblastnimi osobami; ali samo pod uvjetom da su te osobe kod političke oblasti (kod kot. oblasti ili podžupanije) propisanu službovnu zakletvu položile. Krajem toga, da je lugar pologom prisege postao oblastnom osobom, postaje on temeljem prisege još i javna straža; što je i u šumskom zakonu uglavljenov U vršenju javne službe neima razlike, da li je dotičnog lugara imenovao ili postavio koji osebnik (veliki posjednik, vlastelin, imovna obćina, urbarijalna obćina) ili vlada, država (za čuvanje državnih šuma). Ta i kr. lugar ili nadlugar jest samo na toliko javni organ, i uživa odnosna prava, dok vrsi lih lugarsku službu čuvanja (ili inu javnu službu). Prestaje biti oblastnom osobom ili javnim organom onda, kada se bavi obavom gospodarstvenog điela svoje službe ili privatnim svojim poslom. Na primjer: svatko je dužan pokoriti se zapriseženom lugaru i njegovim odredbam onda, ako bude od zapriseženog lugara zatečen kod sječenja drva, ili izvoza ukrađjenih drva. Ako u takovih sluČajevih lugar zapovjedi, da dotični kvaročinja prestane sjeći, da drva iztovari otiske pako može si svaki gospođe sui-ađBika putem uređničtva n a svo j troša k načinit i dati , pa mu onda ostaje i razpaSanje kao i korist istih. Da napokon „Šum. list" danas i našim lugarom pristupan, najboljim dokazom što se baš u najnovije doba broj sučlanova lugara umnožao na 280, dapače nalazimo ih već i takovih, kojiperom list podupiru. Izjavljujemo nadalje i opet da je uredničtvo pripravno vazda, sve svrsi shodne članke, kojimi bi se interesi lugarskog osoblja pospješivati mogli, u „Šum. listu" objelodaniti. U ostalom pako upućujemo na odgovor visoke vlade, na predstavku upravljajućeg odbora, u pogledu subvencije za Izdanje „Lugarskog poučnika", objelodanjeni na strani 39. t g. o. i. Opazka uredn. ** Uredničtvu bit Će osobito milo, bude li g. pisac redovito te razpravice nastavljao. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1885 str. 10 <-- 10 --> PDF |
™. 2i8 — i u šumi ih ležati ostavi, to je dužan toj zapovjedi lugarevoj pokoriti se. Neučini li toga, bude po lugaru prijavljen, od oblasti kažnjen. Kada bi pako lugar radio na svojoj oranici okapajuć kukuruz, pak bi slučajno htjeo obustaviti voz drva krajem njegove kuće prolazeći, nsakar bi i sumnjao da su ukradjena, to dotični vozač nije dužan njegovoj odredbi udovoljiti, pošto se lugar onaj čas nenalazi u vršenju svoje službe. Ili drugi slučaj. U selu P. ima birtaš, koji tečajem ciele godine vino toči, ali krajem toga bavi se marljivo kradjom hrastova i poradnja istih na duge, koje u svojoj kući sakriva. Lugar našav trag kola, sliedi isti, ter pošto ga je ovaj doveo do birtije, imade lugar pravo zahtjevati, uz pažnju na u tom slučaju postojeće propise, da istu birtaš otvori, da uzmogne lugar provesti potragu. Neće li birtaš otvoriti birtije ili podruma, ili je isti, opaziv da lugar trag progoni, birtiju zatvorio, ter pobjegao u selo ili se odvezao kamo, to imade u slučaju temeljite sumnje zakonom dopustivih načina, kako se i nasilno ta birtija otvoriti može. U ovom slučaju dakle gdje lugar vrši svoju službu, jest on oblastna osoba, javna straža, pak mu se mora pokoravati. Uzmimo slučaj ovako: Lugar je došao trudan iz šume, pak jer je žedan vina, otišao je do krčme, koju neće birtaš njemu otvoriti jer je na lugara zamrzio, ili lugar nije našao birtaša kod kuće već zatvorenu birtiju. — Ođpočne li lugar sada nasilno birtiju otvarati ili razbijati, to počinja taj lugar zločin razbojstva, ter bude kažnjen po propisih kaznenog zakona. Iz toga proizlazi: da su svi zapriseženi lugari bez razlike koga služe, da li državu, imovnu obćinu, urbarijalnu obćinu, osebnika (vlastelina, biskupa itd.) da li se zovu kraljevski, obćinski, vlastelinski itd. onda kada vrše svoju čuvarsku službu jednaki, da jedan od drugoga ni veći ni manji gospodin nije, već da svaki predstavlja samo javnu stražu; to jest, da neodlučuje svojstvo onoga kojemu lugar služi, da li lugar službuje kao oblastna osoba, već da to odlučuje samo narav službenog čina, kog lugar vrši. Šumarska straža (zapriseženi lugari, nadlugari itd.) jest javna civilna nipošto javna vojna straža. U tom dvojem ima ta velika razlika, da se civilna straža smije svojim oružjem služiti samo u slučajevih pravedne samoobrane, dočim nesmije nikada upotriebiti oružja da nepokornog na posluh prisili (što je samo vojnoj straži dozvoljeno).-´´ Navali li dakle tkogođ na lugara, i to tako, da se njegov život nalazi u pogibelji, kojoj on izbjeći nemože, tad imade lugar pravo upotriebiti oružje, ter navalnika učiniti za navalu nesposobnim. Neće- li se šumoštetnik pokoriti lugarevu nalogu, ili poeme li ovaj zatečen na šteti, bježati, tad lugar nije ovlašten upotriebiti svog oružja. Lugarom nemože svatko postati, tko to hoće, već mora u tu svrhu prije imati svojstva, koja ga sukladno sa službom, koju vršiti imade, od drugih ne samo razlikuju, veći odlikuju. Lugar mora da je prije svega neporočan. . Qs^>be koje su oblastno proglašene, krivimi zločina, ili su oblastno pro * Kada i kako n-dstnpa. slu^^aj pravedne samoobrane, o tom ćemo obzirnije razpraviti u jednom, kasnijem poglavju. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1885 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 249 "^ . glašene krivimi kažnjivog čina (prekršaja ili prestupka) koji je potekao s javnog nasilja, iz koristoljubja, ili s povriede javne ćndoređnosti; zatim one koje su radi drugog kojeg prestupka na šestmjesecni zatvor odsudjene, nesmiju bez osobite dozvole vrhovne političke oblasti (visoke kr. zemaljske vlade), prisege za čuvanje šume položiti, pa uslied toga niti lugarom imenovani biti. Ako li pako prije navedeni slučajevi nastupe kod osobe, koja je već prisegu za čuvanje šume položila, to ta osoba po zakonu gubi prava javne civilne straže, pak se imade iz lugarske službe odpustiti. Osim tih zapriekah, koje prieče zaprisegnuće a prema tomu postignuće mjesta lugarije, ter vršenje lugarske službe, imade jošte i drugih. Takove zaprieke jesu: ako dotična osoba nemože dobro opažati, ili ako je zaboravljiva, ako je podvrgnuta pijanstvu, igranju zabranjenih igara na karte, ako je sklona na kavgu, hrvanje i izgrede; ako je sumnjiva s podmitljivosti ili s kriomčarenja. Nastupe li pako gornje mane kod osobe jur službujuće i zaprisežene, tad može oblast na gubitak prava spojenih sa pologom prisege odluku đonieti, uslied koje naravno nastupa i gubitak službe. Da li se kojoj osobi može dozvoliti polog službovne prisege, a uslied toga i vršenje lugarske službe, odlučuju političke oblasti (kot. uredi, podžupanije), koje odlukom i gubitak tog možda već prije stečenog prava u slučaju krivnje, izričaju. Proti tim ođlukam može povrieđjenim se čuteći lugar ili lugarom postati želeći podnieti svoj utok na visoku kr. zem. vladu. Svaki, koji prisegu na vršenje lugarske službe polaže, imade od dotične oblasti primiti ob položenoj prisegi potvrdu, da se sa istom o tom svagda izkazati uzmogne. Riešiv tako prvo pitanje, odgovoriti ćemo u budućem kojem broju na pitanje drugo. Koja su prava i dužnosti javne šumske straže ? a đonle da nam je sve zdravo i veselo! ______ — ^^ — Osvrt na tehničku uporabu bukovih šuma i proizvadjanje bukovih dužica. Piše kot. šumar E. Slapničar. U koliko Hrvatska i Slavonija obiluje pretežnije hrastovimi sumarni, to je naravno, da se prema tomu i lies, dužica kao i ostalo gradjevno drvo više iz hrastovine produciraju no iz inih vrstih drveća. Napram tomu vidimo nadalje, da je s malenom iznimkom, i bukva (Fagus sjlvatica), akoprem vrlo uporabljiva za tehničke svrhe, kod nas ipak malo ne izHjučena od svake tehničke uporabe u veliko. Pitamo li se pako za uzrok toj činjenici, to vidimo da je tomu ponajglavniji razlog taj, što se bukove sastojine većim dielom diljem naše domovine nalaze na ostrminah i po gorskih predjelih, a k tomu često i u porazmjerno malih površinah, negledeć i na to, da se racionalnoj eksploitaciji bukovih šuma hoće i oveće razpoložive glavnice, predočimo li si uz to Još i težak transport surogata, navlastito pravljenje puteva, klizih i dr. |