DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1885 str. 47 <-- 47 --> PDF |
, — 285 — Visoka škola Ka šumarstvo u Švedskoj. Jar od g. 1828. postoji u Sfeockholmu u Švedskoj vi.^je šumarsko učilište, imaju(^,e služiti uzgoju Šumarskih upravnika. Zavod nosi itiie kr. šumarskog instituta „KingHga Kkogsinstitutet". Na zavodu predaje 6 redovitih profesora, isto tako imade zavod liepe zbirke kao i juaki poučni materijal, te zavodske šume. Od pitomaca želećih stupiti na zavod, zahtieva se na ime predznanja, svjedočba zrelosti, te bar jednogodišnje praktično službovanje kod koje šumarije. Naukovanje traje dvie godine, popriečui broj slušatelja iiinaša 32 na godinu. Medju slušatelji imade takodjer Norvežana i Filandeza. K naobrazbi šumarskog osoblja u Busiji. Vadimo iz članka profesora ftobičevskj- a u „Lesnoj journal´´ sliedeće zanimive podatke: Ukupna površina pod upravom ministarstva finaucijah stojećih šuma u Rusiji iznašaše god. 1882. 134,316.673 ha. Ču varsko-i ugarsko osobij e b roj il o je 1. s iečnj em 1882. ukupno 26.807 ijudih i to: 656 konduktera, 2.522 lugara na konja po novoj organizaciji, 14.981 šumara, 15 nadlugara, 5.713 podšumara, 2.038 čuvara šumskih požara i 882 drugih čuvara šumskih. Šumarsko-činovnički status brojio jest 1.186 gumarskih činovnika, od kojih jest 749 t. j . 63"/„ svršilo višja šumarska učilišta, 190 njih pako (iliti 11^/,,) svršilo je šumarske odnosno lugarske Škole u Lisinsku, Lipecku, Sokolovu i Ostrovu, a samo 21´Y(^ sveukupnog tog osoblja odpada na empirike. Ova razlika naobrazbe od velikog je moralnog upliva, kako g. profesor Sobičevsk^ veli. Od sveukupnog tog osoblja bijaše g. 1881. samo njih 38 u iztragi, dočim g. 1866. njih 90 bilo radi raznih nepodobština u iztragi. Poživ/Bilo je to prije 25 godina, kada su njekoji rodoljubi i prijatelji napredka stali´"~ozbiljno raj^mišljavati, kako da se u našoj domovini podigne gospodarstvo, koje je tako^na nizke grane spalo bilo, da smo bili daleko zaostali za drugimi naprednim! narodi. -- Sretna je bila zamisao, da se u nas podigne učilište, u kojem bi se domaći sinovi izobražavali u gospodarskih i šumarskih naucih, temeljećih se na razumnoj uporabi prirodoslovnih disciplina, kako to zahtieva današnji viek kulturne prosvjete. Ta sretna zamisao oživotvorena je dne 19, studena 1860. godine, kada je u Krilevcih otvoreno gospodarsko i šumarsko učilište. Od toga dana Širi križevačko gospodai-sko i šumarsko učilište blagotvorno luČ gospodarske i šumarske prosvjete širom eiele naše drage domovine; pala je dapače mnoga iskrica u posestrimu Dalmaciju, po gdjekoja u susjednu kraljevinu Srbiju i u kneževinu Bugarsku. Može se dapače taj zavod podičiti i time, da je uaobvazio po gdjekojega sina braći Slovencem i Cehom. Sa ponosom može taj zavod danas pokazati se pred cielim naobrazenim svietom, može pokazati oholo na mnogo i mnogo svojih slušatelja i učenika, koje je poslao medju narod, da ga uče racionalnomu gospodarstvu. Mnogi ti djaci danas su ljudi na svojem mjestu, jer rukovode gospodarske i šumarske poslove na uhar eielokupnoga našega naroda. Uvaživ sve te činjenice, križevački zavod scieni se sretnim, daje prvih 25 godina, iza kojekakovih borba, nevolja, napadaja i neprijateljstva doživio, scieni se sretnim, da može otvorenim okom pogledati u lice svomu hrvatskomu narodu koji gaje svojimi žuljevi podigao, te je iz sredine svojega profesorskoga sbora izabrao odbor, koji ima nastojati, da se dan, kada je pred 25 godina otvoren dostojno i svečano proslavi. U taj odbor povukao je takodjer njekoliko otmenih lica, prijatelja svojih i narodnoga napredka, te više bivših svojih slušatelja i učenika, zauzimajučih važna mjesta u praktičnom životu. Taj odbor preuzeo je na se zadaću prirediti tu svetkovinu sto svečanije! Nu da ta slava bude odgovarala uzveličanju preporoda hrvatskoga gospodarskoga školstva i napredka, treba odbor izdašne podpore, da pokrije najnuždnije potrebe, skopčane s takovom slavom. 19 |