DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1885 str. 44 <-- 44 --> PDF |
— 282 — Da se vidi koliko se te zvjeradi ovuda zadržaje t klatari, neka služe podatci o poklanoj rnarvi po kuijacih n razdobju od 1881. do konca god. 1884., za koje je doba ukupno poklano "24 konja^ 19 komada rogate marve, 192 komada svinja, 57 komada ovaca i 28 komada koza. To su podatci odnoseći se samo na 24 ovdašnja sela za koja mogoh te podatke sabrati, a gdje su još druga tolika obližnja sela? Prošle godine 1884. poklano je u samom šumskom predjelu „Budjak" , koji zaprema 7 sela, 10 konja, 8 goveda, 101 svinja, 27 ovaca i 4 koze, n novčanoj vriednosti od 2.093 for. Ako se ovamo uračuna jošte šteta što ju iste zvieri Čine tamaneč srne i zečeve, to bi ista zuatno presegla napomenutu svotu. Osobito je opaziti, da u ovako prostranih i priličnih šuniab tako rekuč nit zečeva neima, gdje bi inače od njih sve vrviti moralo. To sve prinukalo je oblasti kao i naše vlastelinstvo, da se kroz hajke ili nagrade što više utamani te zvjerndi. God. 1884. bilo je 6 hajka a ubito je tek 8 kurjaka, 10 lisica i 1 tvorac. Nije se niti čuditi, jer obično ovimi hajkami upravljahu onakove službene osobe , koje bud niti su lovci, bud nepoznaju šumskih predjela, pa hajke, gdje i preko 5—BOO hajkaša biva, ostaju bezuspješne. I opet evo jedne činjenice, po kojoj dolazim do zaključka, da dotle neče hajke pruditl, dokle god se nebude povjerilo upravlanje istih izključivo šumarom, a nikom drugom. Vlastelinstvo namjereva zamoliti zem. vladu za dozvolu, da može trovanjem ta maniti tn zvjerad, što bi napokon i jedino uspješno sredstvo bilo. A. Hranilovič, šum. vježbenik. Šumarska Izložba u Moskvi. Od 5. do 15. rujna t. g. obdržavati će se u Moskvi šumarsko-vrtljarska izložba. Pobližje obaviesti, daje odbor šumarskog đrnžtva u Moskvi (PolitehniČki muzej). Šumski naputak od g. 1650. U c, kr. naučnoj knjižnici u Ljubljani, nalazi se medju ostalim i rukopis službenog naputka, što no ga car Ferdinand izdao Ivanu Jakobu Galiu, kako se tamo veli: „Berg- und Forstineister in Krain" izdanje u Beču -10, svibnja 1650. godine. Dosta obširni izvadak iz ovoga naputka objelodanio je nedavno g. P. V. Kadić u „Oesterreichische Forst-Zeitung" br. 9. od god 1885. Nješto o šumarskih ekskurzijali. Čitamo i čujemo svake godine o ekskurzijah, što ih pitomei kr. šumar, gospodarskog učilišta pod vodstvom dotičnih profesora, u posliednje doba obično u daleku tudjiiui prave. Namiče nam se tako i nehotice pitanje, gdje bi i u samoj Hrvatskoj bili tomu sgodni predjeli, te ćemo eto ovdje o tom koju. Po svakoga šumara uz matematiku od uajveče je važnosti botanika. Obuka u bilinstvu pako, ograniČeča se jedino na slovo i pismo t. j . tiesne zidine školske vrlo je manjkava, ista se tek upodpuniti mora zornom obukom i vlastifm iztraživanjem biltna po đjacih, n samoj naravi, uz uputu valjanih stručara. U Hrvatskoj pako naći ćemo težko u tu svrhu sgodniji predjel, od okolice ogulinske. Taj je predjel od neprocienjive vriednosti po svakog botanika. Već u najbližjoj okolici Oguiiua nalazimo subalpinu vegetaciju, pružajuć tako bogato vrielo vrlo riedkih bilina. Tako je sam pisac tih redaka ljeti g. 1883. nabrao 187 vrsti bilja, što ipak još ni iz daleka nije podpuuo izcrpljen materijal, kao sto i pišuč ovo neimamo ino pred očima, van upozoriti toli strukovnjake profesore, koli i uČeću mladež ua u istinu vanredno poučnu i bogatu cvjetanu ogulinskog okružja. Jei´ se u istinu j^scientia amabilis" kako inače takodjer botaniku zovu, nigda đosti osobito kandidatom šumarstva preporučiti netnože. Botanika ne samo da je vrielom radosti 1 veselja po onoga koji se njom bavi, nu botaničke ekskurzije daju nam uz to još i najljepšu sgodu npoznnnju Ijndih i zemlje, a tim nam i opet izkustvo obogaćuju. Biljar nigda i nigdje neosječa samoću , bio u močvarnih ritih Sriema il Banata , na primorskom Kršu ili po bosanskih prašumah, svagdje će naći dobre znance u okružnjućem ga bilju. Pitanje je dalje, u koje vrieme da se te botaničke ekskurzije poduzmu? Samo se sobom razumieva, da je ljeto tomu najagodnija doba, ma se takove i u drugo doba |