DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1885 str. 39 <-- 39 --> PDF |
: — 277 — lESazllčite -^rleeti. u odi ovogodišnje glavne skupštine, koja se kako to jm na drugom mjestu 0. 1- obznanjujemo, ua dne 27. lipnja i siicdeće dano bude u" Novoj Gradiški obdržavala, priposlao nam g. Josip Kozavac eliededi „Pozdrav": Zdravo braćo, zdravo dnizi ! Zdravo braćo, zdravo druži! Sastasmo se šumska svita, Sastasmo se šumska svita, Skupismo se iz sveg kraja. Da u složnom, kriepkom radu, Od slavonskog poeam raja, Dignemo si struku mladu; Pa do kršnog Velebita, Da se i njoj već dopita, Gdjegod rastu na§i luzi. Što ju ide po zasluzi. Zdravo braćo, zdravo druži! A kad bude, što bit mora, Sastasmo se, da čujemo, Mi ne ćemo zadnji biti: Sto nam sbore i govore I mi ćemo silom znanja One kršne ličke gore, Krčit stazu blagostanja: Ono kraško gorje niemo, Hrvatskoj će dobrobiti I slavonski divni luzi . . . , Kumovat i naša gora ! Naša šuma, naša gora, Zdravo braćo, zdravo druži! Uz nju nam je cielo žice! Požurite, ne krzmajte . .. . Njegujmo ju pomno, vješto, Iz daleka i iz bliza, Pokažimo i mi nješto : Iz brdina i iz niza: Kad od svuda svietlo sviće, Sve Vas zovu : hajdte, bajdte! Da i kod nas puca zora! Sve Vas zovu naši luzi. Odborska sjednica upravljajueeg odbora. Obdržana bi na dne 18. svibnja t. g. u predmetu ovogodišnje glavne skupštine. K organizaciji šumarstva u Hrvatskoj. Kako s pouzdane strane čujemo, biti će već u najbližje doba izdana nova naredba i naputak, odnoseći se na uživanje kao gospodarenje i upravu urbarnih obćinskili šuma Znajući od kolike li je važnosti i potrebe , naročito i službeni naputak za šumarsko osoblje t. z. urb. obćinah kao i ono političkih oblastih u zemlji, izčekujemo radosfcno tu u izgled stavljenu naredbu, nadajući se, da će ista i u istinu primjerenim načinom učiniti kraj toli žalostnim odnosnim odnošajem. Usudjujemo se ipak pri tom, gledom n;^ izkustvo stečeno, kod izradbe poznatog zakona o krajiških imovnih obćina, nadovezati smjerni upit, nebi li bilo po stvar uputnije, prije no što se naredba tolike važnosti konačno uglavi, sazvati anketu strukovnjaka ili drugim kojim načinom mnienje mjerodavnih i u predmetu uprave urbarnih obćina izkusnih faktora posavj eto vati, ma bilo baš I samo zato „što više očijuh više vidi!" Zakonska osnova o reorganizaciji državne šumarske uprave jur je po Njegovu Veh´Čanstvu potvrdjena, te će već skorim u život stupiti, s istom imade u našoj državnoj šumarskoj upravi medju ostalim započeti i hrvatsk o uredovaje . Pobližje o toj reorganizaciji nadamo se jur skorim objelodaniti moći Iz Križevaca. Kako nam se iz Ki-iževaca javlja, odputovaše slušatelji šnraarskogospodarske škole ove godine na poučno putovanje na Budimpeštansku izložbu i njekoja imanja u Slavoniji. U svrhu dostojne proslave dvadesetpetgodišnjice zavoda, ustrojio se na dne 22. travnja poseban odbor, kojemu jest na čelu ravnatelj g. Aug. VichodiL Zavod izdaje u tu prigodu posebnu knjigu spomenicu. Svečanost obdržavati će se na dne 19. studena t. g. Potanji program objelodaniti će odbor naknadno. Carević kraljević Budolf na lovu u Hrvatskoj. Prejasni gosp. kraljević Rudolf odputovao jest 26. svibnja na njekoliko dana sa princom od Koburga i malom |
| ŠUMARSKI LIST 6/1885 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 278 — pratnjom u zemunsku okolicrt na lov^ naročito na Obedskoj bari. Nadamo se da će nam koji tamošnjih prijatelja i koju obširnijvi o tom saobćiti. Enjižtvo. Medju najnovija izdanja njemačke šumarske književnosti, al podjedno i medju najvrstnija djela, valja bezuvjetno ubrajati, i netom u nakladi Eduarda Holzela u Bećij^ izašli prvi dio djela, poznatih njemačkih pisaca^ Dr. J. F. Judeicba i Dr. H. Nitsche-a: j,Lehrbuch der mitteleuropaischen Forsttnsectenkunde mit einem Anhange; Die f or stsch^dli che n Wi r b el th i ere/ ´ Djelo se to imade smatrati osmom nakladom poznatog djela Dr. T. C. Katzenburga : ,,Die Waidverderber und ihre Freide." Prvi taj dio sadržaje; uvod i obći đio^ sa slikom Eatzenburga, tri slikane table i 106 drvoreza, te imade sliedeći sađižaj : Ratzenburg´s Leben, Kap. I. Die Gliederfiissler im Allgemeinen, Kap. II. Die aussere Erscheinung der er-vvachsenen Insecten, Kap. III, Der innere Bau der erwachsenen Insecten und die Lebensverrichtungen der Einzeithiere, Kap IV. Die Fortpflanzung und die Jugendzust^ nde der Insecten, Kap. V. Die Insecten al naturliche und wirthsehaftliche Macht, Kap. VI. Die Entstehung, Abwehr und wirthschaftliche Ausgleichung grosserer Insectenschaden, Kap. VII. Aligemeiae Einfiihrung in die systematisehe und praktische Entomologie. Već imena samih autora jamĆe nam dovoljno za vrstnoću djela, a sjegurno neće nitko požaliti, da si ga nabavi, niti bi smio biti šumar bez njega. Knjiga ta ne samo, da će biti od prevelike vriednosti po šumarske škole, no ona jest i po svakog praktičara šumara od prevelike važnosti. Knjiga obsiže 264 strane u velikoj osmini, a ci en a jo j 4 for. 80 novĆ., dobiva se pako u svih većih knjižarah. Šumske prodaje (VI). Prigodom na dne 29. travnj a obdržavane dražbe 0 d 1.000 komada hrastovih stabala iz šume Mokrice urb. imovne obćiue Izimje , stiglo je ukupno sedam ponuda, i to ponuda trgovca Kaića sa 13.501 for., J. Iskre na 13.500 for., A. Bergera na 13.510 for., A. Berndorfera na 14.501 for., L. Blažića na 13.200 for., Benedikta na 14.500 for. i dostalca G. Pristera na 16,795 for. Prigodom na dne 30. travnja kod ki\ podžupanije karlovačke obdržavane dražbe 200 komada hrastovih stabala iz šume Dubrava, imovne obćine Mekušje, ostao je dostalcem g. Guido Prister sa ponudom od 2.109 for.. Dn e 29. travnj a obdržavana bi kod kr. podžupanije djakovačke dražbena pi-odaja 725 komada hrastovih stabala, iz šume ^^Dorićev brieg" urbarnih obćina Crkvar i i Jošav a stara (upravna obćina FeriČanci), procienjenih na 5.144 f. 9 nĆ zatim prodaja od 765 komad a hrastov a stojećih na urb. pašnjaku istih obćina, te procienjenih na 5.817 for. 99 nvč. Uspjeh nije nam još saobćen! Dn e 4. svibnj a obđržana bi kod kr. šumskog ureda u Fužiuah dražbena prodaja od ukupno 5.933 komad a jelovi h stabala, procienjenih na 9.225 for., zatim 6.320 bukovi h stabala procienjenih na 8.441 for., te napokon 50 smrekovi h stabala procienjenih na 1,000 for, i sposobnih za jarbole. Uspje h nij e na m jo š saobćen! Dn e 15, svibnj a t. g. obđržana bi kod kr. podžupanije sisačke dražbena prodaja od 1.000 komada hrastova iz šume „Zalukinja" urb. imovne obćine Hraatelnica, procienjenih na 22.402 for. Stiglo je ukupno pet ponuda i to: ponuda L. BJažića na 20.200 for., C. Morovića na 23.001 for., A. Sepovića na 24,030 for., L. Rosenberga na 24.201 for. i ponuda dostalca L. Hirseha i drug. na 25.088 for. Dne 21 svibnja t, g. obđržana bi kod kr. podžupanije zagrebačke dražbena prodaja 800 hrastovah iz šume „Dubrava" imovne obćine Odra, procienjenih na 16.723 for. 40 nvč. Stiglo jest ukupno 9 ponuda, i to ponuda trgovca li. Eisnera na 19.100 for., J. Auscha na 18.351 for., F. Deutscha i drug, na 19.523 for., G-, Pristera na 17.685 for., A. Bergera na 18.550 for., Tomaja i Benedikta na 18.470 for , J. Raića |
| ŠUMARSKI LIST 6/1885 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— 279 — na 18.501 for., L. Blažida na 20.704 for. L ponuda đostalca J. Iskre 13a 24.855 for. Na p r od aj u ima : Vlastelinstvo kneza Lipua u Virovitici prodaje 11.686 hrastovih sfcahala, iz šuma slatinske šumarije, odnosne pismene ponude primaju se do 20. lipnja t. g. — Vlastelinstvo „Lomnica" (pi. Vernić) kraj Velike Gorice, "više stotina hrastova i do 1.000 komada bukovih stabala, ;^atim vhistelinstvo „Pavucnjak" (BaufF) ncdaU-ko Zdenčine, više stotina bukovih stabala, te urb. obćina „Bistra dolnja" 120 komada bukovih stabala. Obćina Tekijska u srezu Ključkom (Srbija) prodaje dozvolom ministarstva narodne privrede, u šumi „Urtupan" 3.500 kub. hvati gorivog drva. Šuma nalazi se tik Dunava. Promet s francezkimi dužicami. Tečajem mjeseca veljače t. g. dovezlo se u Trst ukupno 869.859 komada francezkih dužica, i to za trgovačku kuću: J. B. M. Gairard 599.938 komy ada G. M. De Amicis 115.236 Ths. Schadeloock 58.377 » G-- M. Turk 55.545 1) Cb. Gaffinel 19.063 j) A. Dreher 10.800 *)Giov. Pagon 7.200 n C. Berger. 3.500 Ukupno . . . 869.659 komada. Istodobno se pako izvezlo iz Trsta, 676 852 komada i to: 540.220 za Praucezku, 30.000 za Englezku, 100.119 komada za Italiju, 96,512 komada za Tursku. Preko Ri.eke odposlano bje istodobno 3,388.739 komada, sve za Francezku. Tečajem mjeseca ožujka t. g. dovezeno bi u Trst ukupno 458,223 komada, i to za trgovačku kuću; J. B. M. Gairard ....... . 153.061 komada Ch. Gaffinel ./....... 135.583 „ G-. M. de Amicis 60.391 „ Ths. Schadeiooek ........ . 34.764 „ C. Berger . . . / .; . . . . . 27.268 R. G. Renaldy, . . .. . . . . 14.756 ,, Giov. Pagan . . 14.400 Nav. vap. „Drau". ...... . 10.800 „ J. Briill ..... . . . ´ . . . 7.200 Ukupno . . 458.223 komada. Istodobno ae izvezlo iz Trsta, 550.576 komada i to: 431.171 za Francezku, 88.323 za Englezku, 30.000 za Italiju i 1.000 komada za Tursku. Preko Riek e se pako izvezlo istodobno 3,419.131 komad, od kojih 3,398.0 i I komada za Francezku. Šumski požari (II) Dne 22. travnja upaljena je šuma vlastelina Škendera pl. Tukerj-a „Javornik" nedaleko Daruvara, te pogorjelo do 28 jutara šume. Isti dan zapaljena bi i šuma manastira Pakre, te je u njoj izgorjelo do 500 jutara hrastove Šume. Štete da su znatne. Dn e 23. travnj a u večer zapališe do sada nepoznati zlikovci Šum crkvene imovne občine u Bistri. Nastojanjem poglavarstva občine, te tamošnje oružničke postaje, čijom pomočju bje žiteijstvo iz obližnjeg sela Poljanice potjerano na gašenje požara, pošlo je nakon trosatne marljive radnje za rukom vatru lokalizirati. Izgorjelo je ipak do 8 ralih šume „Vučjak", većinom sitnogorice. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1885 str. 42 <-- 42 --> PDF |
— 280 — Dne 27. travnja oko 10 satih no^ju počela je suma t. z. „Obćinska gora" iznad sela Jablaiiovca (polit, ob(?iiia Bistra) gorieti Opazivši oružnici požar, pozovu odmah pučanstvo mjesta Jablaiiovec na gašenje, te je tako pošlo za rukom požar ugušiti, ali je ipak izgorjelo do 2 rali šume. -Dn e 25, travnj a o. g. posije podne upaljena je šuma vlastelinstva valpovaČkoga „Ledenik", te je gorjela puna dva dana uzprkos tomu Što su dan i noć seljaci iz okoiišja bez prestanka vatru gasili. Požar poharao je 200 jutarah fcek 18godiŠnje šume; šteta eteni se preko 8.000 for. Dn e 7. svibnj a porodila se u zagrebačkoj gori u Šumi Šestinskoga vlastelinstva vatra, koja je uništila vise od jedne rali dobre šume. Šteta znatna, a uzrok djaci slaveći majalis, koji zapališe oganj za pečenje. Kako nam g. P. Knobloc b javlja, porodila se: Dne 23. ožujka vatra u branjevini urb. obćine Štefanki (podž. karlovačka), te je izgorjelo do 3 hektara mlade šume. Dn e 4. travnj a porodila se vatra u 20-godišnjem hrastiku „Grahovac" urb. imov. obćina Brkiševina (podžup. karlovačka), oštećeno do 2 hektara šume. Lugar Grga Piškor, obranio je dalnju Štetu. Dn e 6. travnj a porodila se vatra u šumi župe Pokupske, Šteta da je velika. Opažanja. G. M. Žibrat javlja nam sliedeća opažanja, odnoseća se na okolišje karlovačko. Divlji golubovi pojaviše se u dosta znatnoj množini početkom mjeseca ožujka. — Sijuke, šumske oko 10. ožujka, nu u dosta malenom broju, prema inim godinam, a otišle su oko 4. travnja. — Skvoraca vidjevalo se već oko polovice mjeseca ožujka po livfidah i pašnjaeih u znatnoj množini. — Eode, proletavaše pojedince početkom i sredinom ožujka. — Slavniji, pojaviše se početkom mjeseca travnja, a laste u većoj množini polovicom istoga mjeseca. — Grlice polovicom travnja u dosta znatnoj množini. — Prepelice Čule su se udarati prvi put 18. travnja, a kukavica kukati o Gjurgjevu. Vadimo iz ,,Oesterreichische Forst-Zeitung". (!) Prvi divlji golub (Columba palumbus) vidjen jest u okolici križevaČkoj dne 24. veljače, prva velika šljuka 7. ožujka, po drugih viestih već i 25. veljače, prvi poljski pijug (Circus cyaneus) inače vrlo riedak u tom kraju 18. ožujka, prvi crvendać 25. ožujka, prve laste 26. ožujka. Dne 4. travnja čula se prvi puta kukavica, 5. travnja futavac, 9. travnja slavuJj, 20. travnja grlice, 23. travnja prepelice a 26, travnja prve vuge. G. P. Knobloch javlja nam; Gusjenice (?) pokazaše se u većoj množini u Šumi urb. imovne obćine MekuŠje, zlih posljedica ipak da nije bilo. Hruštevah (kebra) bilo je vanredno množtvo u turovompolju (osobito oko Odre) te takovi dosta naškodiše oso^ bito voćkam Lovačke crtice iz brodskog okružja. Kako nam javlja g. J. Popović iz TomJce, bilo je u tamošnjoj okolici proljetos dosta šljuka, tako ubiše gradjani M. Milić i J, Kavedjija iz Broda, sami proljetos 53 komada šljuka. Gjuro Valić, mlinar iz Tomice, (ki-aj broda na Savi), ubio je dne 19. travnja t. g. lijača i vidru, koja je vagala (y´^J2 klgr. , a mjerila od njuške do na vrh repa l´l m. duljine, a na dne 25. travnja ubio jest i opet vidrača, koji je vagao 7 klgr. a mjerio u duljini l´l 5 m. Obje ubio je u potoku Glogovici. Polag pripovjedanja g. M, Milica iz Broda, ubio je isti prošle jeseni zeca, u koga je našao trakavicu (Bandwurm) od 1 "5 m. duljine, a isto tako, da je našao trakavicu i u želudcu grlice, nu ta da bijaše malena. Lov na šljuke u proljeću o. g, u području kr. podžupanijah zlatarske i karlovačke. Prva šljuka ustrieljena je 9. ožujka u lovištu vlastelinstva Turnišće, a zadnja 28. ožujka. Zadnjih dana ožujka i početkom travnja nije više gonjeno na šljuke, jer su prema provedenim opažanjam, u njekih ženkah jaja za leglo zrela bila. Najbolji dani bili su iza 14. do 18., pošto je bio 13. pao sniežak, koji je po Ivan.gćici i zagrebačkom gorju raztreaene šljuke u šikarice i pašnjake zatjerao bio, gdje ih je po,30—40 |
| ŠUMARSKI LIST 6/1885 str. 43 <-- 43 --> PDF |
~ 281 — u jednom lovnom danu po gonicih dignuto. Vneme je za lov, isiUKev niaie i/.nimkf, !>iio veoma povoljno, pak je uslied toga i mnoga dugokljunUa zaglavila. ŠJjiike sn tjerane izključivo po gonieih, pošto ovdje lov prepeličarom nije obljubijeit, a na koliko je i mogiu-, nije jošte uveden. Ostneljeno je ukupno u proljetnoj ovogodišnjoj sezoni : U lovištu vlastelinstva Ratkovec 24 kora. j, „ „ Zajezda-Turnišće ........... 78 „ n „ : n ^ Kaštel ...´.... 16 „ „ „ j, Turaišće doinje 28 „ ^ „ r> BeđekovČina gornja . . . . . . . . . , ,5 „ „ „ „ Oroslavje. .............. 63 „ „ „ V Kaniža ... . , . . , . . .... 9 „ ^ „ dobra Batina ..,..,. 15 „ Ukupno . . 238 koto. U Zlataru, 15, svibnja 1885, — ko — Piše nam se nadalje iz Karlovca: Prva šljuka vidjena jest u Dol. HruSevcu dne 3. ožujka. Najviše šljuka bilo je u ravnici od Jamnice do Kiečiee, i to 1., 9. i 10, ožujka, 15. da ih već nije bilo, Ubito jest ukupno u tom predjelu do 80 komada. P. K. Sretan lovac. Kako nam gosp. F. Kadey iz Oguh´na javlja, susreo je na dne 23. travnja t. g. oko 9 satib jutrom, u šumi nedaleko vriela „Kamačnik" (ogulinske kr. šumarije), nadlugar Franjo Z´iVul medjedieu, kopajueu korjenje za hninu, na 60 — 70 koračaja daljine. Kako mu je puška hila samo balotom za srne nabijena, nije u prvi mah ni pomislio pucati na medjedicn, promisliv se ipak, nategne kokot, i pokuša sre<^ii, te opali na medjedicu, koju je i sa šest zrna s lieve strane ranio. Ranjena biesna zvier, zaskoči u vis, te okrene prema Zilidu. koji prestrašen dade se u bjeg, nu jedva što je medjedica njekoliko koi-ačaja zaskočila, obnemogne i padne u jednu dragu, a dok se lovac vratio po kožuh, koji jos ni najmanje dlaku izgubio nije, bila je medjedica jur mrtva. Zvier bijaše veoma mršava i sriednje veličine. Daba r u Bosni. Kako javlja „Zentral. f. d. g. Forstwesen", nalazi se u potoku Ukrini u Bosnoj dabrova, te su nadjena ne samo njihova skrovišta, već su nedavna i dva dabra ubita. Željeti bi medjutim bilo, da se shodnim načinom odredi zabrana ubijanja te toli riedke već u Europi živofcinje. Kako ćeš se dobaviti valjana lovačka psa. Vozeć se nedavno, pripovjedi mi kučijaš sliedeći postupak, koji da valja uporabiti hoćemo li se dobaviti valjana lovačkog psa. „Kad Vam se kuja ošteni, bila lovačka ili kućevna, i kad Vam štenci proglede, tad uzmite žuć od zeca, te uciediti mladom štenetu dobro te žući u nos i nikad Vam boljeg lovačkog psa. To je istina, a nevjerujete li, ono kušajte sarai>^ Kako čuo, tako dao! J- Popović. Velik skok. Dne 18. siečnja t. g. oko 7 satih jutrom, dodje u Ogulinu pas g. D. u sobu, u kojoj se desila inače opitomljena srna, opazivši srna psa, preplaši se u toliko, da je zaskočila ravno prema zatvorenom prozoru, probije oba okna i skoči na dvorište iz prvoga kata^ dakle oko 6 m. visoko. Poslužnik g. D. opaziv što se dogOdiloj pojuri u dvorište, misleć naravno da se srna ubila, nu kad čuda, čim joj se približi, skoči srna strielomice na noge, pa bjež na ulicu prema ogulinskom trgu, dok ju narod nevrati, i u vrtu bolničkom neuhvati. F. Eadey. G-rabežljiva zvjerad u šumah vlastelinstva kutjevačkoga. Službujuć od njeko doba u ovom kraju Slavonije, čudom se začudili, gdje pokraj tolikih lovaca i zvierokradica jos toliki broj grabežljive zvjeradi ima, koja ovuda upravo satire narod, jer na t!suće for. skoro dosiže godimice popriečno šteta, sto ju kurjaci i lisice čine, U ovdjašnjih vlastelinskih šmnah kurjaci upravo zagospodovaše, a čete lisica tjeraju bezbrižno svoj prepedeni zanat. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1885 str. 44 <-- 44 --> PDF |
— 282 — Da se vidi koliko se te zvjeradi ovuda zadržaje t klatari, neka služe podatci o poklanoj rnarvi po kuijacih n razdobju od 1881. do konca god. 1884., za koje je doba ukupno poklano "24 konja^ 19 komada rogate marve, 192 komada svinja, 57 komada ovaca i 28 komada koza. To su podatci odnoseći se samo na 24 ovdašnja sela za koja mogoh te podatke sabrati, a gdje su još druga tolika obližnja sela? Prošle godine 1884. poklano je u samom šumskom predjelu „Budjak" , koji zaprema 7 sela, 10 konja, 8 goveda, 101 svinja, 27 ovaca i 4 koze, n novčanoj vriednosti od 2.093 for. Ako se ovamo uračuna jošte šteta što ju iste zvieri Čine tamaneč srne i zečeve, to bi ista zuatno presegla napomenutu svotu. Osobito je opaziti, da u ovako prostranih i priličnih šuniab tako rekuč nit zečeva neima, gdje bi inače od njih sve vrviti moralo. To sve prinukalo je oblasti kao i naše vlastelinstvo, da se kroz hajke ili nagrade što više utamani te zvjerndi. God. 1884. bilo je 6 hajka a ubito je tek 8 kurjaka, 10 lisica i 1 tvorac. Nije se niti čuditi, jer obično ovimi hajkami upravljahu onakove službene osobe , koje bud niti su lovci, bud nepoznaju šumskih predjela, pa hajke, gdje i preko 5—BOO hajkaša biva, ostaju bezuspješne. I opet evo jedne činjenice, po kojoj dolazim do zaključka, da dotle neče hajke pruditl, dokle god se nebude povjerilo upravlanje istih izključivo šumarom, a nikom drugom. Vlastelinstvo namjereva zamoliti zem. vladu za dozvolu, da može trovanjem ta maniti tn zvjerad, što bi napokon i jedino uspješno sredstvo bilo. A. Hranilovič, šum. vježbenik. Šumarska Izložba u Moskvi. Od 5. do 15. rujna t. g. obdržavati će se u Moskvi šumarsko-vrtljarska izložba. Pobližje obaviesti, daje odbor šumarskog đrnžtva u Moskvi (PolitehniČki muzej). Šumski naputak od g. 1650. U c, kr. naučnoj knjižnici u Ljubljani, nalazi se medju ostalim i rukopis službenog naputka, što no ga car Ferdinand izdao Ivanu Jakobu Galiu, kako se tamo veli: „Berg- und Forstineister in Krain" izdanje u Beču -10, svibnja 1650. godine. Dosta obširni izvadak iz ovoga naputka objelodanio je nedavno g. P. V. Kadić u „Oesterreichische Forst-Zeitung" br. 9. od god 1885. Nješto o šumarskih ekskurzijali. Čitamo i čujemo svake godine o ekskurzijah, što ih pitomei kr. šumar, gospodarskog učilišta pod vodstvom dotičnih profesora, u posliednje doba obično u daleku tudjiiui prave. Namiče nam se tako i nehotice pitanje, gdje bi i u samoj Hrvatskoj bili tomu sgodni predjeli, te ćemo eto ovdje o tom koju. Po svakoga šumara uz matematiku od uajveče je važnosti botanika. Obuka u bilinstvu pako, ograniČeča se jedino na slovo i pismo t. j . tiesne zidine školske vrlo je manjkava, ista se tek upodpuniti mora zornom obukom i vlastifm iztraživanjem biltna po đjacih, n samoj naravi, uz uputu valjanih stručara. U Hrvatskoj pako naći ćemo težko u tu svrhu sgodniji predjel, od okolice ogulinske. Taj je predjel od neprocienjive vriednosti po svakog botanika. Već u najbližjoj okolici Oguiiua nalazimo subalpinu vegetaciju, pružajuć tako bogato vrielo vrlo riedkih bilina. Tako je sam pisac tih redaka ljeti g. 1883. nabrao 187 vrsti bilja, što ipak još ni iz daleka nije podpuuo izcrpljen materijal, kao sto i pišuč ovo neimamo ino pred očima, van upozoriti toli strukovnjake profesore, koli i uČeću mladež ua u istinu vanredno poučnu i bogatu cvjetanu ogulinskog okružja. Jei´ se u istinu j^scientia amabilis" kako inače takodjer botaniku zovu, nigda đosti osobito kandidatom šumarstva preporučiti netnože. Botanika ne samo da je vrielom radosti 1 veselja po onoga koji se njom bavi, nu botaničke ekskurzije daju nam uz to još i najljepšu sgodu npoznnnju Ijndih i zemlje, a tim nam i opet izkustvo obogaćuju. Biljar nigda i nigdje neosječa samoću , bio u močvarnih ritih Sriema il Banata , na primorskom Kršu ili po bosanskih prašumah, svagdje će naći dobre znance u okružnjućem ga bilju. Pitanje je dalje, u koje vrieme da se te botaničke ekskurzije poduzmu? Samo se sobom razumieva, da je ljeto tomu najagodnija doba, ma se takove i u drugo doba |
| ŠUMARSKI LIST 6/1885 str. 45 <-- 45 --> PDF |
— 283 — godišta izplaćuju, jer i razvoj puplja i pojavljenje lišća kod drveća, pojav cvatnje i početak padanja lišća U2 ina fizikalna opažanja, od velike su zanimivosti po svakoga botanika. Sakupljeni se i opredieljeni materijal imade naravno onda u herbarijih pohraniti, te- su takovi vazda po svakog botanika od najveće važnosti, kako pri tom postupati valja, o tomu nam malo ne svaka bolja botanika potanko govori. Konačno želimo, da nam timi redci pošlo za rukom prijatelje, a naroSIto i stručare biljare, upozoriti na ovaj u botaničkom pogledu u istinu vanredno bogati predjel. E. Nikman, kr. nadšumar. Beambulacija šumskih medja. Omedjašenje obsega šuma, kao i omedjašenje u unutarnjosti šumalr nalazećih se tudjih zemljišta, započe II. banska imovjia obĆina pregledavati dati posebnim u tu svrhu postavljenim mjernikom. Badnja ta sastoji se u prigledbi pravih mjesta graničnih točaka, odnosno u novoj izmjeri i ustanovljenju izgubljenih točaka, na temelju katastralne izmjere, u presjecanju i očišćenju medjaŠnih poteza za dobiti vid u pravcu jedne točke prema drugoj i u novom obilježenju tekućih brojeva stupova stojećih na medjašnih točkah. Grodine 1883. trajahu te radnje kroz 25 tjedana, te bude tim načinom pregledano 53.964 m., od kojih se nalaze 6.215 m. u ravnici a ostatak u brdovitom položaju; u godini 1884. trajaše radnje 21 tjedan, te bude pregledano 85.144 m. medja izključivo ležeće u brdovitom položaju. Za obavu toga posla bude potrošeno: u godim: 1883. 1884. ´ 476*5 ručnih radnja za svotu od .. . . 434 for. 25 nč. oyy´5 ,, „ jj j, „ . . . . 530 for, 70 ne. plaća i putni paušal mjerniku kroz to vrieme . 781 „ 25 ,j 687 n 50 ,, Ukupno . . . 1.215 for. 50 nč. 1.218 for. 20 nč. Uslied toga stoji jedan kilometar omedjašenja; 1888. 1884. mjernik . . , - 14 for. 47 nč 8 for. 7 nč. radnici ,....,.....-.-8 ,, 4 „ 6 2B Ukupno . . 22 for. 51 nč. 14 for. 30 n.´. Ta razlika u trošku dolazi od tuda, što su šumski komplepksi , pregledavani u godini 1883. izolirani, granieeć uzduž Čitavih obsega na poljska zemljišta obĆinara, daklem međje manje više kroz usurpaciju pomaknute, dočim šumski kompleksi pregledavani u godini 1884., uzduž po prilici polovice čitavoga obsega, graniče sa državnimi sumarni, gdje se pregledavanje jedino ograničuje na novo uvršćenje tekućih brojeva na postojavše granične stupove. U Petrinji, dne 15. travnja 1885, G. Pausa. Jedna o žutom liepku (Iioranthus europeus). U diugora broju „Šumarskogji lista" od ove godine, saobćio nam g nadšumar Gr. Koča zanimiv Članak: ,,0 bielo j imeli i žutom liepku", što mi povoda daje, da tuj iztaknem koju, kako se je u staro doba „-žuti iiepak,, obćenito rabio i držao t. z. universalnira liekom. Odnosne podatke donašam u prevodu, po njekoj knjižurini iz 16. vieka, izdanoj pod naslovom: j,Das vierte Buch AlbertiMagni, von den vornehmen Krautern und ihrer Tiigenden, Item von Art und Natur etlieher Thiere." U toj knjizi piše bezuvjetno veleučen i pisac tadanje dobe, medju ostalim 1 0 vanrednih liekovitih svojstvih hrastovog liepka, koji da raste na starom hrasću; tona onomu, koje je falično, trulavo ili šuplje, sliedećira načinom: 1. Ova biljka (žuti Iiepak) sa biljkom „Salvia officinalis*´ ili kako se tamo veli ,iSalbei", kadra je sve brave otvarati. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1885 str. 46 <-- 46 --> PDF |
— .284 — 2. Uzme ii se te đvie tvari i objesi na koje mu drago stablo, dodavši još i lastavi^ je krilo, to se oko tog stabla do mala sakupe sve latice, na pet milja daljine n okoli^jn. Ovo svojstvo, veli pisac knjige, da je tek u najnovije doba odkrio. 3. Ako je čovjek zabrinut, da imade neprijatelju, neka samo upotrebi prašak od stečenog licpka, pol lota, metiniv ga u jelo ili piće, to mu onda neće neprijatelj moći naškoditi, dapače on će ga se i u obće rtešiti. 4. Ako tkogod težko boluje, neka uzme liepkov prašak, taj će mu sigurno pomoći. 5. Žena, koja težko radja, neka uzme prašak od liepka i bit će joj bolje, G. Ako tko na kamencu boluje, neka kuha dva lota liepka u vinskom octu, tu smjes neka pije prije no legne spavati, i bit će mu pomoženo. 7. Tko prah od stučena liepka u vinu pije, raztjerati će svaki otrov iz tjela, smrdljivu maglu, zločest zrak i kugu. 8. Tko krv baca, neka uzme prah od liepka u vodi, pa nek pije jutrom uz kuhano jaje, pa će mu bol s mjesta prestati. 9. Čovjek, koji je od ženske dobio bolest, taj neka doda Hepkovog praha, koliko na nožnom brku može stati u vruće pivo, i neka pije jutrom i večerom, pak će biti dobro. 10. Tko kuhanu h´epkovu vodu pije raztjerati će gliste i srab sa tiela. Ako mala djeca imadu gliste, podaj im jedan kvint liepkovog praha u vrućem mlieku raztopljena piti, tako će se gliste uništiti za jednu uru, isto sredstvo pomaže Ijudem i marvi božjom pomoćju. Ako ti džigerica ili slezena trune, da si sipotljiv, kašljiv, uzkih prsa i t. d. onda uzmi jedan iot hrastova liepka i kuhaj ga u vinu, te podaj to boiestnikn piti , pa će sigurno ozdraviti. Djeca koja 7. godinu jos nisu dovršila i težku bolest imadu, takovoj neka se dade jedan kvint hrastova liepka, kroz tri jutra uzajamce piti, pa ih sigurno već bolest napastovati neće u životu! Tko hrastov liepak kod sebe nosi, taj je sačuvan od mnogovrstne bolesti , kapi krvi, vrbanca i drugih težkih bolesti. Tko kani hrastov liepak za liek upotrebiti, mora ga ipak na sam veliki petak, prije sunčanoga izhoda obrati. — Probatum est, I. E. — r. Šumarsk´^ učilišta Atistro-Ungarije. Naša država imade ukupno 12 šumarskih zavoda, i to: C. kr. visoka škola za šumarstvo (xeinljotežtvo) u Beču, utemeljena g. 1872. — Moi-avsko-Slezka šumarska škola u Eulenbergu, utemeljena g. 1851. —Šumarska škola u BiehJ vodi u Ceskoj , utemeljena g. 1885. -— Šumarski tečaj na politehnici u Štajerskom Gracu. — Šumarsko učilište u Lavovu u Galiciji , utemeljeno g. 187*2. — Lugarnica u Agsbaehu u d. Austriji , utemeljena g. 1875. — C. kr. lugarska škola u Gussverku u Štajerskoj, utemeljena g. 1881. — C. kr. lugarska škola u Hallu u Tirolskoj, utemeljena g. 1881. — C. kr. lugarska škola u Bolehovu u Galiciji, utemeljena g. 18Š3. — Lugarski tečaj u Voralbergu u Bregenci, ustrojen g. 1877. — K. ugar. šumarska akademija u Štavnici, utemeljena g. 1870. — i kr. hrvatsko šumarsko učilište u Križevcih u Hrvatskoj, utemeljeno g. I8*i0. Zagrebačko lovačko družtvo. Piše nam prijatelj : Pi-ošle lovne godine postre- Ijano je po članovih ovoga družtva ukupno 1.397 komada zvjeradi i to: 232 zeca, 8 jarebica, 17 trčaka, 645 prepelica, 28 raca, 87 velikih šljuka, 4 malih šljuka, 5 jazavaca, 32 lisice, 3 lasice, 2 divlje mačke, 30 domaćih mačaka, G3 skitajuća se pasa,, 8 škanjaca, 3 gavrana, 53 vrane i 22 svrake Osim toga naručilo je družtvo za razplod do 50 parih ti´čaka, koji su na jirostrana družtvena lovišta puštene , pa je i taj pokus liepo za rukom pošao. Lovačko to družtvo drži u zakupu lovišta obćine odranske, rakovpotočke i dio obćine podvrške, te si je postavilo. uz ne male žrtve svojih Članova, zadaćom, da plemenitu divljač što više razplodi, a uz to da škodljivu tamani. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1885 str. 47 <-- 47 --> PDF |
, — 285 — Visoka škola Ka šumarstvo u Švedskoj. Jar od g. 1828. postoji u Sfeockholmu u Švedskoj vi.^je šumarsko učilište, imaju(^,e služiti uzgoju Šumarskih upravnika. Zavod nosi itiie kr. šumarskog instituta „KingHga Kkogsinstitutet". Na zavodu predaje 6 redovitih profesora, isto tako imade zavod liepe zbirke kao i juaki poučni materijal, te zavodske šume. Od pitomaca želećih stupiti na zavod, zahtieva se na ime predznanja, svjedočba zrelosti, te bar jednogodišnje praktično službovanje kod koje šumarije. Naukovanje traje dvie godine, popriečui broj slušatelja iiinaša 32 na godinu. Medju slušatelji imade takodjer Norvežana i Filandeza. K naobrazbi šumarskog osoblja u Busiji. Vadimo iz članka profesora ftobičevskj- a u „Lesnoj journal´´ sliedeće zanimive podatke: Ukupna površina pod upravom ministarstva finaucijah stojećih šuma u Rusiji iznašaše god. 1882. 134,316.673 ha. Ču varsko-i ugarsko osobij e b roj il o je 1. s iečnj em 1882. ukupno 26.807 ijudih i to: 656 konduktera, 2.522 lugara na konja po novoj organizaciji, 14.981 šumara, 15 nadlugara, 5.713 podšumara, 2.038 čuvara šumskih požara i 882 drugih čuvara šumskih. Šumarsko-činovnički status brojio jest 1.186 gumarskih činovnika, od kojih jest 749 t. j . 63"/„ svršilo višja šumarska učilišta, 190 njih pako (iliti 11^/,,) svršilo je šumarske odnosno lugarske Škole u Lisinsku, Lipecku, Sokolovu i Ostrovu, a samo 21´Y(^ sveukupnog tog osoblja odpada na empirike. Ova razlika naobrazbe od velikog je moralnog upliva, kako g. profesor Sobičevsk^ veli. Od sveukupnog tog osoblja bijaše g. 1881. samo njih 38 u iztragi, dočim g. 1866. njih 90 bilo radi raznih nepodobština u iztragi. Poživ/Bilo je to prije 25 godina, kada su njekoji rodoljubi i prijatelji napredka stali´"~ozbiljno raj^mišljavati, kako da se u našoj domovini podigne gospodarstvo, koje je tako^na nizke grane spalo bilo, da smo bili daleko zaostali za drugimi naprednim! narodi. -- Sretna je bila zamisao, da se u nas podigne učilište, u kojem bi se domaći sinovi izobražavali u gospodarskih i šumarskih naucih, temeljećih se na razumnoj uporabi prirodoslovnih disciplina, kako to zahtieva današnji viek kulturne prosvjete. Ta sretna zamisao oživotvorena je dne 19, studena 1860. godine, kada je u Krilevcih otvoreno gospodarsko i šumarsko učilište. Od toga dana Širi križevačko gospodai-sko i šumarsko učilište blagotvorno luČ gospodarske i šumarske prosvjete širom eiele naše drage domovine; pala je dapače mnoga iskrica u posestrimu Dalmaciju, po gdjekoja u susjednu kraljevinu Srbiju i u kneževinu Bugarsku. Može se dapače taj zavod podičiti i time, da je uaobvazio po gdjekojega sina braći Slovencem i Cehom. Sa ponosom može taj zavod danas pokazati se pred cielim naobrazenim svietom, može pokazati oholo na mnogo i mnogo svojih slušatelja i učenika, koje je poslao medju narod, da ga uče racionalnomu gospodarstvu. Mnogi ti djaci danas su ljudi na svojem mjestu, jer rukovode gospodarske i šumarske poslove na uhar eielokupnoga našega naroda. Uvaživ sve te činjenice, križevački zavod scieni se sretnim, daje prvih 25 godina, iza kojekakovih borba, nevolja, napadaja i neprijateljstva doživio, scieni se sretnim, da može otvorenim okom pogledati u lice svomu hrvatskomu narodu koji gaje svojimi žuljevi podigao, te je iz sredine svojega profesorskoga sbora izabrao odbor, koji ima nastojati, da se dan, kada je pred 25 godina otvoren dostojno i svečano proslavi. U taj odbor povukao je takodjer njekoliko otmenih lica, prijatelja svojih i narodnoga napredka, te više bivših svojih slušatelja i učenika, zauzimajučih važna mjesta u praktičnom životu. Taj odbor preuzeo je na se zadaću prirediti tu svetkovinu sto svečanije! Nu da ta slava bude odgovarala uzveličanju preporoda hrvatskoga gospodarskoga školstva i napredka, treba odbor izdašne podpore, da pokrije najnuždnije potrebe, skopčane s takovom slavom. 19 |
| ŠUMARSKI LIST 6/1885 str. 48 <-- 48 --> PDF |
— 286 — S toga se Časti pozvati sve prijatelje križeva^koga učilišta i napređka n gospodarstvu i Šumarstvu na sto inBogobrojnije sudjelovanje kod proslave dvadesetpot godišnjic e križevackoga gospodarskoga i šumarskoga učilišta, innoljavajuć sve skupa, da svaki u svojem krugu uznastoji, da se ta svečanost što dostojnije proslaviti bude mogla- Podpisani odbor se nada, da ee se ovomu pozivu odazvati svi prijatelji učilišta i hrvatskoga uapredka u gospodarstva, te svi bivši slušatelji i učenici križevackoga učilišta, jer proslavom dvadesetpetgodišnjice, za koju će se dan naknadno ustanoviti, slavi i Čitavi hrvatski narod preporod svojega gospodarstva. Ovom sgodom umoljava odbor sve bivše slušatelje, da mu pripogaiju svoje slike za album, da se isti do proslave popuniti uzmogne. Prijave, dopise i prinose, odnosno podpore, da se pokriju najnuždnije potrebe, skopčane s takovom slavom, prima podpisani odbor do 15. listopada t. g. Za odbor za proslavu dvadesetpetgodisnjice kr, gospodarskoga i Šumarskoga učilišta , U Križevcih, 18. svibnja 1885. August Vichodil, Prof. Ivan PotoČnjak. predsjednik. tajnik. Šumarski koledar za lipanj. Lipanj ima 30 dana. Mjesečne mjene nastaju: Trećak dne 6. u 1 s. 8 Č. jutr. — Mladj dne 12. u 11 sat 4G Čas. vee. -— Prvak dne 19. u 2 s. 52 čas. noći. — Uštap dne 27. u 8 s, 22 č. noči. Vr i em e. Sada je vrhunac proljeda i ljeta, cvatnja po malo prestaje, jedino divlja ruža (šipak) još razvija svoj kras, uz livadne trave, usjeve i loza. Kako nam jutrom, na 13. svibnja t. j . sv. Servatija osvanuo mraz, težko nam reci , kakovom se imamo nadati plodu. Mraz taj pofurio je u okolici Zagreba i Karlovca sve nizine, te su pri tom i hrastici i bukvici manje više štetovali, a u zagrebačkoj gori bilo sniega 6B. i 20, svibnja! Pada li na dan Sv. Medarda (8. lipnja) kiša, to bi po narođnjem px-iČanju imalo BO dana nzastopce kišiti, kao sto se i na to di´ži, ako na Ivanje kiša pada, jer da će tad lešnjaci i orasi pišljivi biti. — Na dan Petra i Pavla, (29. t. m.) najdužji je dan, a najkrača noć, imat Čemo dakle u obilju vremena taj dan za razpravljanje raznih naših želja, na ovogodišnjoj skupštini u Novoj Gradiški, na koju da nitko od družtvenih Članova nezaborav i. Šumarstvo . U ovome se mjesecu kupi briestovo sjeme za sadnju. liazsadnjake valja snažiti od korovlja, a prema potrebi i biljke marljivo zaljevati. U planinskih sumah nastaje doba primanja i premjerivanja izradjenih drva, u nizinab j^ako sada valja da u Šumah mir zavladao. Sad se sgotavljaju proračuni i troškovnici za gojenje i aagajivanja, naci-ti sječa, razne gradnje i popravci. Početkom o. m. cvate još pitomi kesten, lipa, kosodrvina, svibovina zimzelen i ruj kiseli. Sjeme od trieŠnje, borovice, topola i vrba dozrijeva. Lov. U ovom mjesecu biti če divlje patke i guske poletarke, te se oko Ivanja loviti moga. Stari kiirjaci i lisice zalaze s&d na plačkarija, napadajuč često najvećom drzovitošču stoku i perad, za hranu svojim mladim. Lisice vode svoje mlade u žita i usjeve, gdje im kopaju predbježne jazbine, da se u slučaju potjere u takove zavući i sakriti mogu, te su jame kratke, a lisice se obično do žetve u njih zadržavaju. Kurjačice opet vode noćju svoje mlade iz sume na polja i usjeve, odkie se pred zoru i opet n gustiš vraćaju. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1885 str. 49 <-- 49 --> PDF |
— 287 — Divlje iriačko, iie samo da mlade ptice i xcccve po zemlji.Iivataju, mi orie pumju(.^ mi sfnblu. i giije^da pretražuju, skrbeć ž;a mlade mar-ice, i "zato valja na tu zvjerad riopi-csf-HUo lov loviti. Mlade, joiš nejake srne valja nadzirati, da ib psi ne naganjaju. Kod kositbe livadab, valjalo bi strogo pripaziti, da se mladi zečevi, fazani i jarebice tom prigodom ne tamane. Prvi poleženi zečevi gone se kao i stari. Od ptica još mnoge u gnjezdili borave^ Jarebice vode svoje mlade rada na žito i ljetne usjeve. Mnoge ptice pjevačice prestaju koncem ovog mjeseca pjevati. Ribolov . U lipnju se bije som, te ae nebi smio loviti. Som je najve(Sa riba kopuib voda, te znade biti 9—12 stopa dugačak. Glavu imade široko-pljosnatu, rijtiškuzaokruženu, oči male, tiela je kratka i krupna, dočim mu je rep dugačak; tielo mu je golo (bez ljuska), a spada medju grabežljive ribe, jer hvata i ždere druge ribe. Som izbaca svoju ikru po zatonib rieka i rukavih pod obalom u kršu, gdje je voda plitka i mirnog toka. Godine 1859. kad no bijah na Dunavu u Kovilju, re6e mi jednom lugar, da znade mjesto u Dunavcu, gdje se vidja ogromni som. gdje ikru čuva, proti divljim patkam , vidram kao i inim grabežljivim ribam koje mu ikru žderu, te da bismo ga mogli lasno ustrieljiti. Na što se ja sutra dan zorom odputlm s lugarom na čamcu do označenog mjesta; čamac dočerasmo pod obalu u vrbak i trstinu , gdje mirno čekasmo. Dvocjevku nabio sam tanetom, znajuč da somu sačmom mnogo naškodio nebi. Oko 7 satih jutrom, opazismo neobično talasanje vode, a malo zatim uočismo i soma, gdje se obali, prema nama približava. Plivao je mirno i tiho, motreć amo tamo, gdje je ikru ostavio. Cesto vidjala mu se ledja nad vodom , a kad je već dosta blizu i u pliču vodu došao, opalim pušku, a on se poče okretati po vođi, u to priskoči lugar te ga gvozdenom ošticom probode i tako ga svladasmo. Bio to som preko 8 stopa dugačak i do jedne cente težak. Lugar ga odmah odvezo Čamcem u Novisad, gdje ga ribarom prodao, kad su ga razparali nadjose u njem čitavu jednu sargu (Bohrhuhn) koju je grabežljiva riba cielu progutala. Kako ribari kazuju raste som u prvih godina rapidno, nu stariji zaostaje u rastu. U prvoj godini da može do jedne funte težine narasti, do 3 godine do 5—6 funtih, od 5 godina 12—15 funtih. Rast ovisi kao kod svih ribah o hrani, imade li dovoljno i prijatne hi-ane to napredno raste, neima li, a ono zaostaje. O starosti ribah neznajunaravoslovcijošništaizviestnakazati, pa sam s toga o tom često razmišljao, a i ribare propitkivao, nebi li tako naišao i kod ribah možda na koji znak, po kojemu bismo im starost ustanovljivati mogli, a naročito pravio bih takova iztraživanja na somu, što sara boraveči na Dunavi^ lasno mogao. Razmatrajuč tako tu ribu, nisam ipak na čitavom skeletu ništa mogao opaziti, što bi mi u oči palo, dok nisam razčinio kičmenku kost, (koja ide duž tiela ribe), te iomeć pojedine zaglavke takove pobližje razmatrao, pri čemu opazih , da pojedin i ti zaglave! (Wirbeln der Wirbelsaule) na nutarnjoj strani, baš takove godove (kolobare) pokazuju kao i naše domaće vrsti drveda na prorezu, sto me dovede na misao nebi li nam ti kolobarimogli isto tako kao i, godovi kod drveća služiti sredstvom za opredieljivanje starosti riba, pa sam počeo u tom smjeru iz traži vati, i to uzeh prije svega soma od jedne funte težine, za koga dakle ribari vele, da je godinu dana star, uzmem kičmenku, odnosno zaglavak, tražim godove, te nadjem i zbilja, da još neima godova, ved da je kost Još posve čista, uzmem dalje takovog od 5 funti težine, za koga ribari vele da je 3 godine star, i gle, nadjem u istinu u zaglavku tri kolobava, isto sam dalje poduzeo istraživati i na somu od 14 funti, kod kojega nadjem i opet u istinupet kolobara, zatim jednoga od 50 funti, gdje nadjoh l a kolobara, i jednog od 140 funti, gdje sam našao 26 kolobara, te koji bi dakle prema tome bio 26 godina star! |