DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1885 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 276 — Novi carinski cienik na drvo za Njemačku, stupa medjutirn već 1. srpnja t. g. u kriepost. U podieduje doba počiniaju, naročito po gornjoj Hrvatskoj, i bukove šume dobivati sve to veću vriedaose, a istom ra^niierju kako cieuu gorivim drvom upravo rapidno raste. — Dobra, zdrava, jedra i ciepka bukovina, ovdje se već i traži i dobro plaća- Od većih prodaja u tom pogledu spomenuti nam je prodaju bukove šume „Grabarak" spadajuće vlastelinstvu Jaska (grof Erdody), koju je dostao trgovac g. J. Iskra iz Križevaca, zatitii prodaiu bukovih stabala u „Bistranskoj gori", spadajućoj vlastel. Gornja Bistra (Carrion), koja je dostao trgovac A. Sitzer iz Zagreba. Radit će se ponajviše tavoletti, dugoni, šubie itd. Što se potrošbe gorivih drva u zemlji samoj tiće, to je bezdvojbeno grad Zagreb najveći trosilac. Godišnja potreba gorivih drva u gradu Zagrebu iznaša od 28 do 30-000 prostor, metara drva, al pri tom nevalja zaboraviti, da i konsunicija kamenog ugljena danomice raste. "^^ ^ Kako bje poslieđnje doba u Savi i Kupi dovoljno vode, to se već zadosti dtige u Sisak dovezlo, a i još sveudilj se dovaža, tako da danas jur oko 20^000.000 komada dužica u Sisku nasklađano, nadat se je medjutim da će do ljeta tamošnja zaliha i na 30 milijuna komada narasti. Stara roba jur sva je razprodana. Tečajem mjeseca travnja odveženo bi iz Siska ukupno 3,342.950 komada dtiga i to: u Trst 1,548.950 komada, na Rieku pako 1,761.500 komada dužica.´^ Ukupno se pako raznovrstne hrastove robe u težini od 8479´4 tona, to doba iz Siska izvezlo. Osim dužica izvezlo se najviše željezničkih podvlaka (oko 40.000 komada). Pod vodstvom „Insbrucker-banke´* ustrojio se kako čujemo konsorcij glavnićara, koji će preuzeti na dulje razdobje eksploitaciju od 25.000 ralih hrastovih šuma vlastelinstva Daruvar-Sirač (vlastnost Aleksandra pl. Tuckery-a). Prometna glavnica da iznaša više milijuna forinti, a družtvo da namjerava poduzeti i velike investicije. Od studena 1884. do konca svibnja 1885. prodano jest u Hrvatskoj i Slavoniji ukupno u okruglom 207.500 hrastovih stabala, za svotu od okruglo 2,873.100 for. Popriečna prodajna vriednost pojedinog hrasta pokazuje sa 13 for. 90 novč., najniše bi postignuto kod veleprodaja 82 for. 70 nvč,, najmanje pako 1 for, po komad, o čemu medjutim do zgode još i više. Od posliednjih prodaja spomenuti nam jest samo dvie znatnije i to, prodano jest 300.000 komada dužica hrvatske robe, ab Sesvete po 200 for., uz rabat od 5, 10 i SO^j^. Zatim 1,000.000 komada sjevero - magjarske robe, ab Pešta po 168 for. uz 357o za škartoni. — Dosadanje ponude stoje još sveudilj na 185 for., dočim se traži 205 for., padanju cienah nije se medjutim nadati, jer je sva bolja roba u sigurnih rukuh, a prava se trgovina još sveudilj nije razvila. * Vidi: „Različite viesti", Promet s dužicama, strana 279. o. 1, |