DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1885 str. 37 <-- 37 --> PDF |
~ 275 — Šumarsko-trgovačka razmatranja. ´ V.. Stanoviti trgovački krugovi želeći bistru vodu mutiti, oglasuja tako rekuć redovito po njekih novinah, da i opet predstoji prepunenje tržišta dužicom, da će ciene francezkoj dCigi uslied toga i opet pasti i t d., nagiašajuć pri tom obično nepoznat e množine dužice, kojom da će FraDcezku poplaviti, naročito trgovci radeći tobož u Bosni i Srbiji, koliko se ipak ove posliednje ta tvrdnja tiče., to smo danas u stanju, na temelju vrlo pouzdanih izvora reći, da žalibože, Srbija još za dugo u trgovini sa dužicom kao i hrastovom robom u obće, na svjetska ili naša tržišta ni najmanje neće moći uplivati, drugo je dakako gleđom na Bosnu, onda, dok se stvore normalni uvjeti zdrave trgovine a naročito i primjereni prometni odnošaji, čemu se medjutim takodjer neimamo tako skorim nadati. Što se ovogodišnje produkcije Francezke dužice u nas tiče, to. takova danas jur, uzprkos što još sveudilj prodaje šuma zaključene nisu, ipak već priličnom točnošću označiti može, te ćemo se u kojem sliedećih razmatranja i potanje na tu činjenicu osvrnuti. Od naših domaćih šumarsko - trgovačkih kuća, proizvela jest najviše dtige, tvrdka Ttirk i Turković koja da će i 0Ye godine oko 5,000.000 komada na trg donieti. U Slavoniji proizvadja se ljetos dosta velika množ pintarske gradje a i rezane i tesane hrastove robe. Ukupna ovogodišnja produkcija Francezke duge iznašati će oko 45 milijuna komada, pri tom valja ipak uzeti na um, da će velik dio te robe moći valjda tek do godine na vanjska tržišta doći. Ova veća produkcija, nego li se prvobitno moglo izčekivati, ima se pripisati stranom njekim nenadanim proizvodnjam u Slavoniji, a vstranom i vanredno velikoj ovogodišnjoj prodaji vlastelinskih hrastika. Posliednji puta jur iztaknusmo u glavnom pogibelj, koja prieti Austrougarskoj trgovini s mehkom gradjom, a, naročito laktovinom, uslied podignuća njemačke uvozne carine, k tomu nam danas nadovezati, da i Kumunjska takovu carinu na iste te naše proizvode podići namjerava, za da tako odkloni pogibelj koja joj prieti uvedenjem magjarske carine na njezino žito, bude li tako dalje, imat ćemo zaista skorim u Europi pravi „carinski" rat. , . Dne 19. travnja obdržahu drvotržci i ini interesenti magjarske u Budapešti prvu konferenciju, za da utanače memorandum, koji će se ministarstvu i saboru podnieti, u svrhu zaštite magjarske trgovine mehkom gradjom, protiva predstojećoj pogibelji, prietećoj uslied uvedenja novog njemačkog carinskog tarifa na drvo. Skupština se medjutim nije mogla u pogledu konačne redakcije spomenice složiti, te je konačni sastav takove povjeren posebnom odboru, u koji budu izabrani gg. Vilim Schulz (iz Budapešte), Edo Gotthilf (iz Temešvara), Josip Pollak (iz Budapešte), Eugen Vig {\z Szolnoka), Samuel Milko (iz Szegedina), Komlos (iz Budapešte), Desider Mileh, Emanuel Schulz (Iz Budapešte), Welder (iz Arada), Schuler i barun Koloman Keraenj (iz Sedmigrađske). |