DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1885 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 268 — vodi iz Wertlierskog jezera tja u grad Cjelovac, Mali parobrod (Propeller) kog nam je dalo šumarsko družtvo bezplatno na cieli dan na razpolaganje, vozio nas je kroz kanal u jezero i od ovud prieko jednog diela jezera do Reisnitza, kamo smo prispjeli nakon vožnje od 1 sata. Ovdje se izkrcasmo, na obali nas je pozdravio gosp. nadzornik Fercher sa čašicom izvrstnoga vina. Od Reisnitza vodio nas je nadzornik na liepom voznom putu do Keutschaha. U Keutschabu ima šumarsko družtvo dva šumska vrta. Prvi leži 20—25 minuta a drugi neposredno kraj sela Keutschaha. Šumarsko družtvo razpačalo bezplatnb svojim članovom, prije samo do 15.000 biljka, nu sada već svake godine prieko jedan milijun komada. Izim toga prodaje isto šumarsko družtvo jošte raznim obćinam nz vrlo jeftinu cienu potrebite šumske biljke. Ima tamo u jednom i drugom šumskom vrtu sliedeće vrsti biljka: Pinus picea, Pinus balsamifera, Pinus pumiglio, Pinus austriaca, Pinus sjlvestris, Pinus lazix, Pinus strobus, QuerCus pUbescens, Pirus malus, Fraxinus excelsior, Acer negundo, Acer platanoides, Aesculus hipocastanum, Sorbus aucuparia, Populus alba, a u malom šumskom vrtu imade i oko 100 komada od: Abies Douglasii. Poslie pregledanja obijuh šumskih vrtova umakli smo radi kiše u blizini se nalazeći stan tamošnjega šumara, gdje nas je čekao kriepak zajutrak sa izvrstnom pivom, šunkom i t. d. Iz Keutschaha vratismo se opet u Reisnitz u naš mali parobrod, koji nas je vozio po zahtjevu gosp. nadzornika po čitavom W6rtherskom jezeru prieko Maria-Wortha tja do Voldena a od ovuda drugim kmjem prieko Portschaha opet kroz kanal u glavni grad Koruške natrag. Još isti dan odvezosmo se željeznicom iz Cjelovca prieko Glandorfa i kroz Moselu u Hiittenberg, gdje smo prenočili. Dne 20. svibnja rano jutrom pripravili smo se na put u šumski kotar „Lolling." Ovaj šumski kotar leži posvema u velegorju i to na južnom obronku norskih alpa od kojih je najvišji vrh „Zirbitz" 7.200 štopa nad morem te zauzima sve pogorje štajersko-koruške medje do jugoiztočnog obronka „Sanalpe." Predjel (tlo) ovaj je prigorje sa pojedinimi slojevi vapnenca, kako se to na.jbolje u ,,Erzbergu" opaža, gdje se već više od 1.000 godina rude kopaju. Vegetacija siže do najvišjih vrhunaca. Granica, do koje se visoka šuma gojiti može, siže u sklonjenih i zaštićenih predjelih 5.000 do 5.500 stopa. Ovaj je predjel bogat na vrelih, te se odlikuje blagim, skoro toplim podnebljem. Sastojine šumske sastoje se ponajviše iz omorike, smješane sa arišem, koji gdjegdje i čiste sastojine sačinjava. Prirast se može dobrim smatrati, što se osobito na dobro štićenih i gojenih mjestih opaža. Šumska površina, spadajuća pod upravu kotara ^Lollinga" sačinjava sklopljeni kompleks od prieko 14.000 jutara. Ovaj šumski kotar nastao je stranom spojenjem šuma rudarskoga družtva god, 1868. a stranom i ođkupora njekih privatnih šuma. Prama tomu, u kakovih su se nikuh prije šume nalazile, jest i sada stanje šuma, mjestimice dobro a mjestimice lošo. Glavna zadaća ovih šuma jest, da produciraju nuždiia |