DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1885 str. 3 <-- 3 --> PDF |
»Der Geldertrag des Wa]des, wird durch zwei glcich einnussreiche Factoren bedmgt. Der eine dersciben ist der Preis, der andere đie Ergebnissmenge des Productes, and dor Verwe]idiing des Rohholzes muss alJe Aufmerfcsarakeit gesciienkt werden, weil in der mtioneOeri AusTiiiizung des selben das Mittel und die Moglichkeit liegt; die, Summe des Waarenprod´uctes und dnroh sie den Ei´trag des Walđes vermehren zu konnen.« A. Danhelonfe?- Dne 8. lipnja 1885. slavi jedan najzaslužnijih i najodličnijih šumara Hrvatske a možemo kazati i čitave Austro-Ungarije, visoko poštovani ravnatelj dobara njegove preuzvišenosti g. baruna Gustava Pranđau-a Hillebrandskog, gospodin Adolfo Danhelovskj, šestdesetgodišnji cu radinog i velezaslužnog svog života. Taj nas svečani momenat u životu riedkog tog velikana na polju šumarskonaučnom i gospodarstvenom nuka, da i na ovome mjestu svečani taj dan, ne samo spomenemo, no i po mogućnosti dostojnim načinom iztaknemo, znajući, da ćemo tako ponajbolje očitovati misli i poštovanje svih hrvatskih šumara, prema visoko poštovanom svečaru, te začastnom i utemeljiteljnom članu našega družtva kao i odličnom suradniku ovoga lista. Učinit ćemo to pako time, što ćemo nastojati u sliedećem ma i na kratko, polag slabih nam sila, da sudrugove naše i nješto pobliže upoznamo sa životom i radom velikog tog šumara naše domovine. Adolfo Danhelovsky, sin jest Ivana Danhelovskog, potonjeg šumarnika baruna Dragutina Prandau-a (brata baruna Gustava Prandau-a) u đolnjem Miboljcu, te se rodio na dne 8- lipnja 1825. u mjestu Seily-e u baranjskoj županiji, gdje mu otac u ono doba bio šumarom. Obitelj mu poljskog poriekla. Došavši kao dječarac sa roditelji u Slavoniju, dolnji Miholjac, naša mu domovina posta pravom domovinom i zavičajem. Početne nauke učio jest u dolnjem Miholjcu, u učitelja poštenog starine Bečka, nastavio jest pako dalnje nauke ponajprije na gimnaziji u Osieku, a zatim na čuvenoj za onda šumarskoj akademiji u Mariabrunnu kraj Beča. Šumarski sin, odgojen na ladanju, u naravi, obljubio jest jur za rana šumarsku struku, kojoj danas tolikom čašću pripada. Vidi sUku na. prvoj strani o, L |
| ŠUMARSKI LIST 6/1885 str. 4 <-- 4 --> PDF |
_ 242 - Izvrstan u iiaucih, žeuijalan a nada sve marljiv i radin, proniknuo bi brzo šumarsko znanje u cielome obsegu, videć podjedno i potrebu biti uz praktičnog šumara i naučnim strogo znanstvenom, istražiteljem šumarom, koji zvanje svoje i struku nevrši samo službe radi, no koga u radu vode i svi oni uzvišeni ciljevi, koji vodijahu i sve one prvake šumoznanstva inih naroda, kojim radu imademo zahvaliti, da nam šumarstvo i šumarska struka danas odlično mjesto u znanostih kao i u javnom životu zauzimlje. Svršivši Adolfo Danhelovskj kao 22-godišnji mladić šumarske nauke, stupio jest u vlastelinsku službu baruna Gustava Prandau-a kao ,,Waldbereiter", i to ponajprije na imanju u Moslavini, za da tom svom službodavcu od sada, sve svoje sile, umne kao i fizične kroz čitavi svoj viek najvećom samozatajom, požrtvovnošću i odanošću posveti. Imajući najljepši primjer vrstnog i pravog, struci odanog šumara, u otca si, težio jest jur od mlađa, samo za plemenitim i uzvišenim. Videći žalostne diljem naše domovine vladajuće šumarske odnošaje, a poznavajući s druge strane i opet potrebe kao i koristi umnog i racionalnog šumarenja, prva mu bijaše cilj, sustavnim radom nastojati oko odstranenja raznih nezgrapnostih kao i uvedenja zdravih šumarsko-gospodarskih a naročito i trgovačkih odnošaja najbližjeg mu okolišja, kako nam to sav njegov rad jasno i nedvojbeno dokazuje. Sposobnosti njegove nemogahu ostati za dugo u zaboravi., Već god. 1850. posta vlastelinskim šumarnikom u dolnjem Miholjcu, kakovim jest kasnije ostao sve do god. 1869 Kako je jur već prije g. 1860. počeo javno djelovati na književnom polju, objelodanjujuć naročito i u raznih njemačkih šumarskih novinah, a naročito i "ViTesseljevih, više vrlo poučnih šnmarsko-naučnih članaka, svratio jest brzo na se pozornost austrijskih šumarskih krugova, a naročito i onu prvaka ravnatelja Ivana Wessely-a. U to prvo doba djelovanja Adolfa Danhelovskoga pada takođjer i objelodanjenje slieđećih mu djela: Godine 1861. izdao jest u prvoj nakladi djelo „Tafeln iiber Visirmasse" u kojemu jest po prvi puta iztaknuo svoja studija, u pogledu pravljenja bačvarske robe, iz naše hrastovine, koju studiju jest kasnije i u tolikoj mjeri usavršio, da se u obće u tom pogledu najkompetentnijim stru čar om smatrati mora, ne samo kod nas no i u čitavoj Austro- Ungariji, kao i Njemačkoj. Godine 1864. izdao jest i opet u Osieku djelce, pod naslovom: „Ist die Verminderung des Waldstandes Slavoniens wunschenswerth und moglieh (?) und die dieser Absicht ensprechende Behandlung der Walder nlitzlich." Ovo djelce imalo donjekle svrhu opravdati, u ono doba na imanjih baruna Prandau-a, Valpo i Miholjac, provedeno izkrčenje od 4.000 ralih šumišta, te pretvorbu istoga u težatne zemlje, koji su primjer do mala zatim i ine njeke gospoštije slavonske nasliedovale. Godine 1865. izdao je već i opet u Osieku djelo pod naslovom: „Kubiktafeln." Kada se oko godine 1860. poče, naročito i opet nastojanjem Adolfa |
| ŠUMARSKI LIST 6/1885 str. 5 <-- 5 --> PDF |
~ 243 ~ Danhelovskog šumarska trgovina u Slavoniji dizati, posvetio je već u samom početku svu pozornost šumarskoj industriji i trgovini, uviđjajući veliku korist koja odtada po njegovo vlastelinstvo bezuvjetno nastati mora. Imajući uz to pod svojom neposrednom upravom i gospodarenjem ogromno šumište od blizu 50.000 rali najdivnije hrastove šume, imao jest najljepše polje eksperimentacije i djelatnosti, i tako imademo baš velikom izkustvu odličnog tog muža, njegovim naukam i strukovnim djelam, zahvaliti bezuvjetno u prvo.m redu, uređjenje šumarsko-trgovačkih odnošaja po našoj domovini, a naročito uređjenje odnošaja naše trgovine hrastovinom. Njegov primjer učinio jest kraj bezrazložnom i neracionalnom još do nedavna u nas toli razsipnom eksploitisanju naših hrastika, tako da pravom možemo uztvrditi, da je Danhelovsky-evim nastojanjem našoj domovini na, milijune forinti koristi prištedjeno. Kolikim se interesom Danhelovsky-eva djela pako već u to doba čitahu, najboljim jest dokazom, što je već god. 1869. mogao svoje djelo „Tafeln iiber Visirmasse" izdati u drugoj nakladi, sigurno u nas vrlo riedki pojav. Iste godine nadalje dovršio je i težke radnje oko segregacije podčinjenih mu vlastelinstva, na najveće zadovoljstvo odnosnih stranaka. Nije nadalje uz takove obstojnosti čudo, što je poznati konsorcij, koji je imao god. 1869. kupiti onih 30.000 ralih hrastovih šuma u brodskoj pukovniji namienjenih t. z. krajiškoj investicionalnoj zakladi, odmah pomislio na Danhelovskog, kano ti prvog i najkompetentnijeg strukovnjaka u poslovih šumarskotrgovačkih u naših stranah, ponudiv mu mjesto ravnatelja poduzeća, sa godišnjih 6.000 for. plaće i ine vrlo znamenite dohodke. Danhelovskj ipak privržen nada sve obitelji preuzvišenog g. baruna Prandau- a, odbio je častnu i toli povoljnu ponudu konsoi´cija, na što mu barun, znajući cieniti odUčne sposobnosti kao i riedku zahvalnost tog muža, (komu bezuvjetno i velik dio imovine zahvaljuje), ponudi dragovoljno iste pogodnosti kao što mu ih htjede dati konsorcij, povjeriv mu od sada poslove ravnatelja sveukupnih dobara. Ma sve da je i nadalje imao samo naslov šumarnika, ipak je od sada Danhelovskj bio pravi i jedini upravitelj i rukovoditelj velikih imanja i obsežnih poslova baruna Prandau-a, pa se čovjek upravo diviti mora, odkuda mu kraj svega toga silnoga poslovanja ipak bilo moguće i nadalje toli postojano na književnom polju djelovati. Kad no bi godine 1866. u Beču obdržavana šumarsko-industrijalna izložba, bude Danhelovskomu podieljena čast jurora, i opet dokaz koli se već u to doba cienio njegov rad i sposobnosti, istu čast obnašao je i kasnije god. 1873. za obdržanja svietske izložbe u Beču, kojom prigodom jest objelodanio i znamenito djelo „Abhandlung iiber die Technik des Holzwaarengewerbes" koje se upravo epokalnim smatrati mora. Kad se je radilo godine 1876. o ustrojstvu hrvatskog šumarskog družtva, nalazimo i opet Danhelovskog medju prvimi suradnici, za onda još i u njemačkom jeziku izlazećeg „Šumarskog lista", koj ga i sve do najnovijeg doba broji vazda medju najodličnije suradnike. Go |
| ŠUMARSKI LIST 6/1885 str. 6 <-- 6 --> PDF |
dine 1876. objelodanio jest u I. svesku članak: „Predloži o štednji drva u proizvadjanju francezkih diigali." God. 1878. u IV. svezku članak „Vier Jahre nach dem Waldbranđe." Godine 1879. u III. svezku članak „Vermittelnđe Gedanken." Godine 1881. u IH. svezku članak: „Prilozi k poznavanju drvnih zaliha šječivnih hrastika slavonske podravine i t. đ." Godine 1877. objelodanio jest po nas toli važne skrižaljke: „Allgemeine . ^ und specielle Ertragstafeln, Untersuchung und Berechnung der Boden-Werthe nnd Hilfsdaten zur Berechnung der Kosten-Werthe unreifer Holzbestanđe." Isto tako izdao je g. 1878. drugo izdanje djela: „Forstliche Tafeln zur Berechnung des cubischen Inhaltes", a god. 1880. brošuru pod naslovom: ...^ „Silhouetten zu der auf Grund des 1875. VII. Gesetzartikels im werden begriffenen Grundsteuer-Regulirung mit naherem Bezug auf die Waldreinertrage selbst"´^´ s kojom jest započeo pravu strukovnu borbu, protiva postojećim odnošajem katastralne procjene, koju je kasnije toli u „Šumarskom listu" koli i po inih glasilih sve do najnovijeg doba, te uzprkos mnogostranih protimba ipak i dosta znatnim uspjehom vodio i zaključio napokon g. 1884. poznatom brošurom : - f „Prinos poviesti šumskoga katastra u Hrvatskoj i Slavoniji." Da toU odHčno djelovanje, bar od strane strukovnjaka, nije moglo ostati´ bez priznanja samo se sobom razumieva, i tako vidimo gdje Danhelovskj čas ovim, čas onim stručnim družtvotn odlikovan, a i visoka ga zemaljska vlada vazda i u svakom važnijem^ pitanju za stručni savjet popituje. Danhelovskomu´´ bje po\jerena ocjena nacrta noYOg šumskog zakona, nacrta nove naredbe za polaganje šumarskih državnih izpita i t. d. Vlada ga naimenova zemaljskim kulturnim viećnikom, hrvatskoga šumarsko družtvo izabra svojim počastnim članom, slavonsko mu gospodarsko družtvo povjeri čast podpredsjednika, zagrebačka ga obrtničko-trgovačka komora imenuje dopisujućim članom isto tako i c kl", gospodarsko družtvo u Beču i t. d., te stoga Danhelovsky ponosom može motriti prevaljeni viek, kao što će i svaki hrvatski šumar samo dično spominjati neumorni njegov zaslužni rad, koji ne samo, da uzprkos prihčne starosti i preobterečenog poslovanja nigda nije zapeo, nu dapače on se baš u posliednje doba, kan do vrška tek razvio. Jer eno god. 1882. objelodani nam Danhe!ovsky brošuru: „Bemerkungen zum Entwurfe eines Forstgesetzes ftir Croatien und Slavonien´^., iste godine na, dalje i opet brošuru: J3emerkungen zum Waldreinertrags-Tarife des Gatasters -^ im Valpoer Schatzungsbezirke", a godine 1884. i opet uzor-djelo : „Flandbuch tiber die Erzeugung und Berechnung des deutschen Fassholzes" kojemu jest i opet u najnovije doba nadovezao najveću svoju radnju, koja ne samo nam Hrvatom no i mnogo naprednijim narodom u svakom pogledu upravo na diku služiti može, prekrasno izdanje djela: „Die E^cellenz Gustav Hilleprand Freiherr von Prandau´schen Domanen Valpo und dolnji Miholjac in Slavonien" (1885.), napisano u prigodu ovogodišnje zemaljske izložbe u Budapešti. -^´ Yidi „Šumarski Ikt^^ god. 1881. strana 23/ i sliedede. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1885 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 245 — Kao što je rad DanMovskog na književnom polju upravo epokalan, isto mu je tako i rad na polju praktične djelatnosti odličan i uzoran. Njegove procjenbene radnje znati će svaki sliednji hrvatski šumar, bar po pričanju, njegove kulturne i šumarsko-uredjajne napremice u povjerenih mu vlastelinskih šumah, pokazivati će na viekove jasno velike njegove zasluge po vlastelinstvo i ondašnje krajeve, tako da nebismo znali u nas nijedne šumske uprave, bolje uredjene i vodjene od one vlastelinstvah Valpo i đolnji Miholjac, o čemu se u ostalom prvom sgodom i naše družtvo bude osvjedočiti moglo, bude li, kako to i u namjeri, koji dojdućih družtvenih sastanaka uročilo u onome kraju domovine naše. Nije napokon svrha tih redaka opetovati one pune hvale ocjene raznolikih književnih radnja Adolfa Danhelovskog, niti smo kadri nabrojiti svaku i najmanju njegovu radnju, ma i po sebi vriednu, da ju svaki hrvatskih šumara skroz i skroz prouči, objelodanjene po raznih izvještajih trgovačkih komora, šumarskih i inih časopisa, već nam je pred očima, ocrtajući na kratko javni rad odličnog tog strukovnjaka, hrvatskim šumarom u pamet dozvati svečan dan muža, vriedna najvećih odlikovanja, za zasluge stečene na polju šumarstva po stališ naškaoidomovinunašu. Zelismo nadalje, osobito mladjim našim drugovom predočiti autorite t i primjer nasljedovanja vriedan, pokazujućeg što li sve neuzmogne čovjek prave volje i ljubavi za struku. U to ime zaključujemo ta razmatranja, vrućom željom, da nam Bog dičnog starinu uzdržao na diku i čast struke naše, radost obitelji i korist mile mu Hrvatske, još mnogo i mnogo godina, moleć ga podjedao, da ovomu listu ostane i nadalje u prijateljstvu sklon i odan, kličemo niu iz dna srca k predstojećoj slavi šestdesetgodišnjice. Živio! Živio! P. X. K. K pitanju naobrazbe pomoćnog i čuvarskog osoblja. Tečajem višegodišnjeg službovanja osvjedočih se, da je jedna od velikih zaprieka u vršenju praktične čuvarsko - upravne službe slaba i jednostrana upotriebljivost šumam đodieljenog pomoćnog osoblja, koja se okolnost mora tim više žaliti, što isto mora prečesto vršiti i dužnosti „prenesenog djelokruga." Svi smo u tom složni, da naše lugarsko osoblje oeodgovara svojoj zadaći. Kad pako oni kod državnog erara i imovnih obćina nezadovoljavaju, kakovi su tekar oni provincijala (t. z* urbarijalnih obćinah) koji ni čitati ni pisati neznadu, ter koji su plaćeni sa 15—60 for. godišnjih, reki´Utiraju iz najslabije naobražene i razvijene klase pučanstva !? Da te ih Bog oslobodi! I dok to sve znamo, neće nam se potražitizajedničkog Ijeka, da si barem u tom smjeru pomognemo, gdje pomoći „od ozgora" očekivati nesmijemo, već taj teret na vlastita ledja svakako uprtiti moramo. Kušalo se u tom pogledu s više strana. Jedni: drži nedjeljnu školu^ drugi: podučavaj u svakom konkretnom slučaju, treći: piši okružnice^ četvrti: tiskaj službovni naputak, svrstaj |