DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1885 str. 21 <-- 21 --> PDF |
259 -— ^ Ustanove, koje sadržavaju zemaljski zakon u pogleda k ribolova spadajućih u vodah živućih životinja, mjerodavne su takodjer i za tumačenje ustanova ovoga zakona. 10. Provedba ovoga zakova povjerava se ministrom za poljoprivredu, unutarnje poslove, pravo, trgovinu i financije. Izpustivši odnosno vrlo poučno obrazloženje k ovom nacrtu, držimo, da će takov bezuvjetno zanimati svakoga komu je na srcu podignuće toli žalostnih u uas još sveudilj vladajućih ribolovnih odnošaja. Svakako će i taj zakon biti dobrim pomagalom, kod samog konačnog utanačenja takovog zakona za naše krajeve, te s toga i držasmo shodnim na isti ovdje upozoriti, želeć konačno, da se to velevažno pitanje i temeljitije i obširnije u ovome listu, do sgode po vještijoj kojoj osobi, svestrano razpravi. Šumarstvo u Bugarskoj. u trećem svezku p. g. o. lista, donesosmo pod gornjim naslovom članak u kome ocrtasmo na kratko zakonodavne napremice na polju šumarstva te posestrime zemlje. Nađovezujuć na spomenuto, iztaknuti nam je u sliedećem članak, što no ga o istom pi^eđmetu u „Oesterreichische Forst-Zeitung*´ g. 1884. strana 306—307. objelodanio profesor Thtimen. „Kao što u obće na balkanskom poluotoku, tako i u kneževini Bugarskoj veći dio šumske površine zapremaju šume listaće, a u prvom redu hrastici, bukvici i orahove šume. Naravno, da se danas tek samo tragovi njekadanjih prašuma nalaze, koje njekoč veći dio zemlje zapremahu. Naročito se pako, za poslieđnjih petdeset do šestdeset godina šume u tolikoj mjeri haračiše, da danas već čitavih predjela u zemlji imade, koji nemogu ni potrebu goriva i onako dosta riedkog pučanstva podmirivati. Na sjeveru Balkan gore, visoke su šume vrlo riedke, po pojedinih predjelih ipak neznatne su šumske površine preostale, kao što n. pr. nedaleko srbsko - bugarske granice u okolisju prekrasno ležećeg gradića „Bielgradića", kao i u okolisju Berkovca. U dolini, kojom njekoč rimska cesta vodijaše, nedaleko pre spomenutog mjesta, gdje se cesta prieko Balkana i Petrovhanskog klanjca od Lompalanke prema Sofiji dulji, nalaziti je jošte množinu stabalja baš ogromne veličine. Žalibože, da je baš posliednji rat, ovdašnjim šumam silno štete nanieo. Nedaleko stare karaule na klanjcu, sagradiše J}mtA razne utvrde, za da obrane prelaz preko Balkana am tojitočkr, a da^^´že 401)0^^ vom otvori svrsi shođan pro^tot djelatnosti, posjekoše najdivnije ´šume^halliei^oiii^ Danas joŠ´gnjiju^i´l)ix)padaju nd Mljaiie tih .^t´^bala-u zahman, wb^"đ3l´=jfefilko mai iMsamo´pomislio unovčiti´silnol^to bhigo! KJkokn^st^ koju si sYatfe(^,-i´koutiJ^fiU iole poznati odnošaji prometa po balkanskih zemljah, iuimo´i^i^otiiiJiačiti^tiož^,^´^! |