DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1885 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— 556 — Prema- u skali navedenim radikam u dimenzijah dužice, biti će i radnja t. j . ciena porađjivanja dužica veoma različna, tako se plaća za 1.000 kom. poradnje dužica pod I.: tek, broj 112 po . ..... . 7 for. " n ^ n " » „ , 4, 5 i 6 „ . . . . . . . 11—13 „ Za dužicu pod II. :. tek. broj 1 po . , . . ... . 7 for. n » B, 4 1 5 ......... 13 jj Za dužicu pod III. tek. broj 1. . . ... 6 for. n „ 2. ........... . 8 „ M n o. . . . * 1^ „ naravno primjereno okolnostim, pošto je skupoća radnje odvisna od množine radnika, od veličine radnje, o dobi godine i drugih okolnostib. Pošto smo opisali postupak kod izradjivanj a bukovih dužicah ter okolnosti upUvajuće na takav podhvat, to ćemo za. sad naša razmatranja zaključiti, a do sgode opet razmatrati primjerom uharnost takovog poduzeća, za posjednike čistih bukovih u sklopu uzgojenih šuma, obzirom na pomladak posječene površine. Čazma, mjeseca veljače 1885. K pitanju zakona o uredjenju ribarstva. u V. svezku „šumarskog lista" za god. 1884. objelođanismo „Nacrt osnove zakona o podignuću ribarstva u kopnih vodah u kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji", izdan po visokoj kr. zemalj.-vladi. Kako je taj nacrt još sveudilj samo nacrt osnove, to držimo, da je još uviek vrieme rečeni predmet pretresati, i s toga ćemo u sliedećem iztaknuti sadržaj „Nacrta osnove novog zakona o ribolovu" kakova ga nedavno austrijanska vlada predložila austrijskom saboru na pretres. Nacrt taj glasi u prevedu: §. 1. Na ustanovah §. 382. o. g. z. osnivajuće se pravo slobodnog ribolova ukida se. Pravo ribarenja u onih kopnih vodah ili dielovih riekah i potokah, gdje đo sada vladaše sloboda ribarenja, pripada od sada: 1. U umjetno sagradjenih vodurinah ili koritih vlastnikora tili gradjevina. 2. U naravnih vodah onim, kojim to pravo podaju odnosni zemaljski zakoni. Po ovih se ustanova imade podjedno prosuđjivati, komu imade pripasti pravo ribarenja u novo nastajućih vodurinah ili koritih-, |
| ŠUMARSKI LIST 6/1885 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 257 ~ §. 2. U koiiko prestaje ili štetuje ukinućem prava slobodnog ribolova, zanatska privreda pojedinih ribara, to takovim pripada od onoga, kojemu od sada pravo ribolova u do sada slobodnoj vodi pripasti imade, pravo ])orazmjerne odštete. Pobiižjo ustanove o tom utanačiti će se putem pokrajinskih zakonodavstva. §. 3. Ako li imade na temelju ustanova pokrajinskih zakona, o uredjenju ribolova po kopnih voda, uzsliediti uzakupljenje kojeg ribišta, na račun njekolicine pravo ribolova uživajućih, kao i razdioba zakupnine na pojedine suvlastnike, to će u onom slućaju, da se interesenti nebi mogli složiti, imat politička oblast, na zahtjev zakupnika ili ma kojeg pravo ribolova suposjedujućih, pokušati nagodu medju strankami. Ako li nagođa nepodje za rukom, to je zakupnik dužan dati zakupninu, u koliko se razpra ta i njega tiče, do konačnog riešenje nastavšegpriepora, u polog kod nadležnog suda prve molbe, nalazećeg se u sjedištu političke oblasti. Sud će, saslušavši stranke, označiti ona pitanja, koja se prije imadu riešiti, nego li se (novac) zakupnina pojedinom suvlastnikom ribolova (ribišta) izplatiti može, nadalje će označiti i stranke, koje u možebitnoj parnici kao tužitelji figurirati imadu, te utanačiti i rok, do kojega tužitelj tužbu podići mora. Premašenje toga roka pako imade poshedicom, da zakasnivša stranka već neće moći priečiti izplatu u pologu stojeće zakupnine^ protivnoj joj stranki. Sudac sara nije vezan prigodom izdanja odluke, u smislu predidućem, kao ni kod riešavanja započete parnice, ni onda ako takova nepodpada t. z. ma- ličbenom postupku, postupati polag ustanova zakona od 27. travnja J873. (D. y. 1. br. 66). po zakonskih dokazih, već mu pristoji izreći odluku, po slobodnom osvjedočenju, stečenu na temelju svestranog izpitanja predloženih dokaza. Ako upravna oblast, na temelju koje postojeće, u svrhe uredjenja ribolova po kopnih vodah izdane naredbe, pozvana odlučiti u pogledu troškova, odšteta ih prinosa k troškovom i odštetam, to imade takova, u koliko se nagoda medju strankami postići nemože, u odnosnoj odluci podjedno ustanoviti i onaj skrajnji rok, do kojega imadu oni, koji se nebi s tom odlukom zadovoljiti htjeli, pravo najaviti nastup redovitog puta pravde. Rok taj nesmije biti kraći od 30 dana, računajući od dana dostave odluke. Utoku na višju političku oblast, proti odluci prvomolbene oblasti u prenavedenih slučajevih, neima mjestaIzrečena se odluka mora provesti, čim mine rok ustanovljen za nastup redovitog puta pravde. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1885 str. 20 <-- 20 --> PDF |
— 258 — §.5. Ribarom i njihovim pomoćnikom dozvoljeno je, prigodom ribarenja, tudje obale nastupiti i na takovih lovila pri&vršćivati, uz poprimljenje svijuh mjera proti oštećenju, te uz obveznost naknade eventualno prouzročenih ošteta. Ta se ustanova medjutim neodnaša na onakova zemljišta, koja spadaju stanovom, kućištara, gospodarskim, tvorničkim ili ovim sličnim zdanjam, sačinjavajuća s ovima jednu ogradu, kao ni na takova zemljišta, gdje je u obće pristup zabranjen, zidovi, plotovi ili inimi stalnimi ogradami. : , : .´, §. 6.´ Kod padanja vodah, iza poplava, pripada ovlašteniku ribolova takodjer i izvian stalnoga mu ribišta, ribolov u onih duž istoga po tudjih poplavljenih zemljištih nastavših vodurina, uz oprez proti oštećenju i jamstvo za možebitne pri tom počinjene oštete, nasuprot pako vlastni su i posjednici takovih poplavljenih zemljišta, prisvojiti si one ribe, koje nakon odtoka (pada) vode iza poplave, unutar njihovog posjeda zaostaše na suhom. Pripreme služeće za to, da se ribam povratak u korito stalne vode preprieči, nesmiju posjednici takovih zemljišta graditi. § ^ K onim §. 19. zakona o vodnom pravu, od 30. svibnja 1869. (D. v. 1. br. 93.) izključenim prigovorom ovlaštenika ribolova, proti vršenju inih vodnih prava, neimaju se pribrajati oni prigovori, koji se odnašaju na prepriečenje onestiaženja ribišta, gradnju ribarskih staza i brana, regulaciju i čišćenje vodovoda načinom, koji će ribarstvu najmanje štetonosan biti, u koliko se takovi prigovori mogu uvažiti, bez da se tim ini načini vodnog uživanja znatno otežćaju. Posebne ustanove u pogledu amo se odnosećih prava na odštetu ovlaštenika ribolova, izdati će zemaljske vlade u vlast, djelokrugu. Svi podnesci, zapisnici, prilozi, pravni dokazi i izjave odnoseće se na razprave o zahtjevu odšteta, koji je podignut na temelju §. 2., zatim u predmetu postupka kod ustrojenja t z. ribolovnih revira i odkupa ribolovnih prava, u koliko bi zemaljska vlada spajanje ribišta u revire, odnosno odkup ribolovnih prava, prigodom uređjenja ribolova po kopnih vodah odredila, prosti su od bi- Ijegovine, u koliko takovi inakoj porabi nesluže. Iz ustanova §. 1. kao i iz možebitnih odkupah ribolovnih prava proiztičuće prava i privrede, proste su od svakih pristojba. Ovaj zakon stupa u pojedinih krunovinah i zemljah u krepost istodobno sa zemaljskim zakonom, kojim se uredjuje ribolov po kopnih vodah. |