DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1885 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 249 "^ . glašene krivimi kažnjivog čina (prekršaja ili prestupka) koji je potekao s javnog nasilja, iz koristoljubja, ili s povriede javne ćndoređnosti; zatim one koje su radi drugog kojeg prestupka na šestmjesecni zatvor odsudjene, nesmiju bez osobite dozvole vrhovne političke oblasti (visoke kr. zemaljske vlade), prisege za čuvanje šume položiti, pa uslied toga niti lugarom imenovani biti. Ako li pako prije navedeni slučajevi nastupe kod osobe, koja je već prisegu za čuvanje šume položila, to ta osoba po zakonu gubi prava javne civilne straže, pak se imade iz lugarske službe odpustiti. Osim tih zapriekah, koje prieče zaprisegnuće a prema tomu postignuće mjesta lugarije, ter vršenje lugarske službe, imade jošte i drugih. Takove zaprieke jesu: ako dotična osoba nemože dobro opažati, ili ako je zaboravljiva, ako je podvrgnuta pijanstvu, igranju zabranjenih igara na karte, ako je sklona na kavgu, hrvanje i izgrede; ako je sumnjiva s podmitljivosti ili s kriomčarenja. Nastupe li pako gornje mane kod osobe jur službujuće i zaprisežene, tad može oblast na gubitak prava spojenih sa pologom prisege odluku đonieti, uslied koje naravno nastupa i gubitak službe. Da li se kojoj osobi može dozvoliti polog službovne prisege, a uslied toga i vršenje lugarske službe, odlučuju političke oblasti (kot. uredi, podžupanije), koje odlukom i gubitak tog možda već prije stečenog prava u slučaju krivnje, izričaju. Proti tim ođlukam može povrieđjenim se čuteći lugar ili lugarom postati želeći podnieti svoj utok na visoku kr. zem. vladu. Svaki, koji prisegu na vršenje lugarske službe polaže, imade od dotične oblasti primiti ob položenoj prisegi potvrdu, da se sa istom o tom svagda izkazati uzmogne. Riešiv tako prvo pitanje, odgovoriti ćemo u budućem kojem broju na pitanje drugo. Koja su prava i dužnosti javne šumske straže ? a đonle da nam je sve zdravo i veselo! ______ — ^^ — Osvrt na tehničku uporabu bukovih šuma i proizvadjanje bukovih dužica. Piše kot. šumar E. Slapničar. U koliko Hrvatska i Slavonija obiluje pretežnije hrastovimi sumarni, to je naravno, da se prema tomu i lies, dužica kao i ostalo gradjevno drvo više iz hrastovine produciraju no iz inih vrstih drveća. Napram tomu vidimo nadalje, da je s malenom iznimkom, i bukva (Fagus sjlvatica), akoprem vrlo uporabljiva za tehničke svrhe, kod nas ipak malo ne izHjučena od svake tehničke uporabe u veliko. Pitamo li se pako za uzrok toj činjenici, to vidimo da je tomu ponajglavniji razlog taj, što se bukove sastojine većim dielom diljem naše domovine nalaze na ostrminah i po gorskih predjelih, a k tomu često i u porazmjerno malih površinah, negledeć i na to, da se racionalnoj eksploitaciji bukovih šuma hoće i oveće razpoložive glavnice, predočimo li si uz to Još i težak transport surogata, navlastito pravljenje puteva, klizih i dr. |