DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1885 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 193 — Nu da nebude vodjenje računa zaklade bezpotrebno otežčano i zamršeno, to se pokazuje probitačno razdieliti životne starosti u dva razreda, te je običajno u koliko nama za to tablice pomora služiti mogu za podlogu, uzeti dobu od 35 godina za normalnu, te sve osobe do nastupa 35-godišnje dobe ubrojiti u prvi, a od to doba i više u drugi razred starosti. Napose pako valja kod svakog konkretnog slučaja, naime kod svake družtvene zaklade, u koliko posjedujemo za to vlastitih ili bar upotrebljivih tudjih podataka, za ustanovljenje te normalne dobe, odnosno za ograničenje dobnih razreda, te naše podatke, (naime o poprečnoj starosti lugarskoga osoblja kod nastupa službovanja odnosno pristupa k zakladi i poprečnu dobu provaljenih službenih godina do postanka nemoći ili umirovljenja), prispodobiti gore iztaknutoj normalnoj starosti života, i po tome i kod naše zaklade tu normalnu dobu istinitosti prilagoditi. Za takovu prispodobu si doduše kod imovnih obćina nebudemo mogli jošte podatke z i poprečno vrieme službovanja pribaviti, jer je institucija imovnih obćina jošte premlada, možemo daklem samo tuj dobiti podatak za poprečnu starost našega lugarskoga osoblja kod nastupa službovanja kod imovne obćine, kako nam to izkazuje tabla IV. Stanovitu starost pako, odnosno vrieme službovanja, poslie kojega lugarsko osoblje u obde poprečno postane biti za dalnju službu neuporabivo, nemoćno, možemo si pronaći uz prispodobu naših okolnosti (otežčano ili olakšano službovanje), sa tudjimi krajevi i okolnostmi. U tu svrhu su nam dobro došli podatci, jedini do sada tičući se šumarstva, na obću porabu izdati, naime publikacija „Beitrage zur Pensionsstatistik" od ministerijalnog savjetnika i c. kr. zemaljskog nadšumarnika R. Miklitz-a, koji nam predočuju okolnosti od 9 velikih imanja u cislajtaniji i takovih u državnom šumarstvu tamo. Po tih stupilo je lugarsko osoblje na 9 velikih imanjah u stanje mira poprečno u svojoj 63—4. godini starosti, nakon dovršenog službovanja od poprečno 30.2 godina, a kod državne šumske uprave u svojoj 61—6. godini starosti nakon dovršenog 34.2 godišnjeg službovanja. Pošto se ti podatci temelje na bitnosti, (što od 1541 osobe lugarskoga stahša stupilo s vremenom 216 osoba u stanje mira), to možemo te podatke i za našu uporabu tim sigurnije predbježno prihvatiti, što to lugarsko osoblje služilo i služi pod raznovrstnimi službenimi okolnostmi, u kojih se nalazi i veoma otežčano službovanje po gorskih šumah (alpah). Iz toga crpimo daklem proiztok taj, da se podpuno službovno vrieme može odkrojiti samo na 30 do 35-gođišnje službovanje, ter je ujedno tim doprinešen dokaz, da je zakonom odmjereno službovanje od 40 godina previsoko uzeto; jer ako se i dopušta, da se lugarsko osoblje po naravi službovanja kreće i preživi veći dio svojega života u svježom zraku, koji je najbolji liek za uzdržavanje zdravlja, nesmije se ni drugom stranom zaboraviti danomični napor tjela i škodljivi zdravlju upliv elementarnih nesgodah kojimi se „hoće neće" to lugarsko osoblje izvrći mora, dva faktora, koji pretežuju korist svježega zraka! |