DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1885 str. 47 <-- 47 --> PDF |
— 235 — razsađnicih i biljevištih biljke poljevati. Šumski se putevi sad građe i popravljaju, isto tako i gajke i jarci oko branjevinah. U šumah gdje bi se pojavio klunjak (Curculio pini) uništuje se isti lovlenjem po jama. Hruštevi (Melolontlia vuigaris) sakupljaju se Omorikov pisar (Bostrichus tipographus) , borov prelac (Phaleua bombyx piiiij, omorikov prelac (Phalena bombvs monacha) , borova siSivica (Phalena nactua piniperda) , četiijak (Phalena bombyx procesiouea), gubar (Phalena bombyx dispar) kao i mrmak (Grjlus grylotalpa) mogu sada u velike štete nanašati šumara, osobito mladim nasadom. Od drveća cvatu, dud, zova, pucalina, ruj, zanovjet, jasen crni, oskoruša, orah, pasjakovina, bagrem, crni bor, borovac, žestika, brekinja i pozno hrašće. Zrije pako sjeme briesta, biele topole, jagnjeda, biele vrbe i ive. Lov . Sada počivaju lovci, dok ljubav i veselje u naravi vladaju. Lovci, zaštitnici koristne divljači, jedino još zvjeradi i štetoćincem zasjedaju, i to tim više, što ´se ista sad koti i mladi. Kod nas valja osobito na kurjake i lisice vrebati , i takove tamaniti. Kurjačica okoti štence u šupljem hrastu ili šuploj ležedoj kladi, u guštari, te se mladi lasno i poloviti mogu. Lisica koti obično po jamah ili šupljih klada, divlja mačka u duplju drveća ili u ležećoj kladi u gustišu šikarja, kuna u šupljem drveću ili u veveričinom ili inom zapuštenom gnjezdu koje grabežljive ptice, a tvorac oko stajah, u štaglu, štali ili drvištu. Grabežljive ptice lasno se sad po gnjezdih pohvatati mogu. Od divljači gone se zečice po drugi puta, divokoze se jare, od peradi polegle se divlje patke, divlji golubovi, čaplje, svrake i razne vodene ptice. Kibolov . U svibnju se biju: kečiga, oštriš, smudj, šaran, ili krap, mren, glavoš, linjak, deverika, kesega beloperka, kesega crvenperka i sabljak, te se ove već nebi smjele loviti. Od sada počimaju se i raci hvatati, što traje sve do kolovoza, samo žalibože da ih u nas za posliednjih godina očevidno nestalo. Pa ipak su seljaci mnogih krajeva o rakolovu liep dohodak imali. Potoci Odra i Lonja bijahu u Hrvatskoj do godine 1880. najbogatiji sa raci. Bolest račja (kuga) pojavila se to doba kako vele u svoj Europi.* Po novinarskih izvještajih, pokazala se ta bolest već god. 1877. i to najprije u Elsas-Lotheringu, od kuda da se je brzo razširila po svoj srednjoj Evropi. Kako mi ribari na Lonji kazivahu, opažala se je račja bolest u Hrvatskoj od god. 1878. U to vrieme bo bilo je vidjeti, da su raci iz potoka Odre počeli hrpimice ostavljati vodu i na polja izlaziti, te bi ih seljaci po tratini sakupljali i na koševe kucam odnašali. Godine 1878. pripovjeda mi prijatelj, slao je još zakupnik rakolova g. E. iz Velike Gorice, preko cielog ljeta i jeseni u korpah rake u Beč, gdje bi komad za 10—12 nč. prodavao, isti poduzetnik slao je tako na hiljade raka u Beč, a koliko su i opet seljaci tamošnjeg okolišja pohvatali i u Zagrebu porazprodali ? Kako mi pripovjeđahu žitelji sela Poljana — Ciče (Turopolje) tjeralo je njihovo selo veliku trgovinu sa raci, do nedavna, a danas već neima po tamošnjih voda rakom ni traga ni glasa. Tamo se hvatanjem raka bavile ponajpače žene, te bi im to nosilo više od 500 for. basne na godinu. Isto kao iz Odre počeše se g. 1879. raci seliti i iz potoka Lonje. Trgovac St. u Osjekovu, znao je onuda kupovati od seljakah rake komad po 1 — 2 novč. za prodaju, a u srpnju iste godine nakupovao ih kako reče toliko, da s njima napunio 30 škrinja, te tako natovaren željeznički vagon odpreni.o u Beč. U Gradcu (Njemačkom), kad je stajao vlak , nadodje slučajno nadvojvoda V., koji je tuđa putovao u Dalmaciju, te opaziv rečene sanduke, upita u blizini stojećeg St.-a, što li unutra imade, a kad mu ovaj uzvrati, da su raci, te da u svakom sandučiću 1.400 komada solo raka imade, (koji 12 —1 4 palaca medju razpotimi štipaljkami mjere) zapita ga nadvojvoda za cienu, koju St. na 50 novč. po komad udari, na Što je nadvojvoda kupio odmah čitav jedan sanduk za 700 for. Jedan dio raka poveze * Vidi članak: „Gojenje raka po šumskih potocih" na strani 198. ovoga lista. |