DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1885 str. 46 <-- 46 --> PDF |
— 234 — Krajiški pravoužitnik je vlastnik imovnih šuma, al neuk narod u misli što bezplatno pašu i žir uživa, da i jeftino marvu prodati mora, radi samo na štetu svoju, pa toga radi nitko od pravoužitnika § 17. i 18. misleć na probit imovnu, stvorio nebi bio, a šumar kao narodni gospodar, po gotovo nikada. Mi šumari svi znamo, da narod zabrane ruši, da proganja onog šumara, kojemu je racionalna uprava za potomstvo svetinja, pa zar zato da stvorimo §, kojim se šuma odgajati neinia? Zar zato, da sadržaju §. 17. i 18. prigovora neima, jer je u kriepostan zakon prešao? II zar se zato, jer je šteton o s a n, n c d a n 0 \´ i m i §§ p r 0 m j e n i t i ? Ako je ujjrava imovnih obćina danas vezana na strogo slovo pomentih §§, to bi joj imala zadaća biti što prije nastojati, da se toga zakonitim putem rieši, pa u tom smislu napisah i ja moj prigovor, kao što znam da su spomenuta bezplatna uživanja počela tek u onoj godini, kada su u narodu poznati nemiri nastali bili. Da je u smislu § 18. zakona od god. 1860. narod krajiški gratis potrebno gorivno drvo uživao, dobro mi je poznato, nu nije zato žirovinu ili šišku; nu da li je ili nije, to neima saveza sa današnjom upravom imovnih obćina, koja bi temeljem zakona od god. 1873. samosvojna biti morala. Imovna obćina kao samosvojni vlastnik može si doduše zakonom stvoriti platno ili bezplatno uživanje paše i žirovine, jer što se iz jednog džepa vadi u drugi trpa , al uz neuke dioničare valja se uprava propitati, što li je racionalnije, a jer je gosp. nadšumar Pauza ovu školu u narodu i sam proučio, to ovim i moje razjašnjenje svršujem dodatkom, da žalibože još mnogo inog za kritiku imam, ueobziruć se dakako na osobe. M. M. Rađošević. Šumarski koledar za svibanj. Svibanj ima 31 dan. Mjesečne mjene nastaju: Trećak dne 7. u 9 s. 47 č. jutr. — Mladj dne 14. u 4 s. 21 č. već. — Prvak dne 21. u 6 s. 49 č. jut. — Uštap dne 28. u 9 s. 35 ć. več. Vrieme : Dosadanje bivše toplo i blago vrieme u toliko je na prirodu povoljno djelovalo, da se je plod većinom već zametnuo, i nebude li na dan sv. Servatija okrenulo vrieme, neimamo se kako narod kaže , već nadati zlu. Poznato jest, da su životinje u obće vrlo ćutljive proti svakoj promjeni vremena, i tako nam one u mnogom mogu proricati, bar neposredno slieđeće promjene vremena. Osobito lovci drže mnogo na to, znajuć n. pr. da kad patke, guske, čigre, galebi i t. đ. povrh vođe igraju, da često i duboko rone i kupaju, da će skorim biti kiše. Kad se golubovi s polja, često i brzo na svoja sjedišta u šume povraćaju, ili u šuplja debla uletaju, bit će oluja ili inače nagla promjena vremena. Kad slavniji bez prestanka pjevaju, a zebe još prije izhoda sunca pjevaju, bit će i opet promjene u vremenu. Liepomu se vremenu imamo nadati, ako za kiše sove viču, ševe i crvendać visoko lete pjevajuć pri tom mnogo, kad čaplje i bukači leteć glasno cvrkutaju , te ako se vivki i kobci visoko dižu vićuć glasno, nadalje kad šišmiši rano zorom i kasno s večeri lete, ako kriesnice neobično žarko sviete, božje žabice na prosto i visoko sjede , ovce na paši visoko i veselo skaču, a pijavice mirno na dnu posudah leže i t. đ. Od ptica selica nadošle su laste u okohoi Zagreba 27. ožujka (otišle su lani 26. kolovoza), u Plesu kraj Vel. Gorice vidjena je prva već 22. ožujka, futač ili pupavač vidjen je 2. travnja, kukavica 9. travnja, a prvi slavulj 11. travnja. Prvi hrušti (kebri) vidjeni su u okolici Zagreba 20. travnja, te ih ljetos imade baš u obilju. Kako đrugud, žalibože neznamo, jer nam toga gospoda šumari uzprkos molba nedojaviše. Šumarstvo . U planinskih krajevih, gdje još vegetacija miruje, nastavlja se početkom mjeseca sadjenje i sijanje čamovine. Sad je vrieme gulenja kore, po hrasticih, jalšicih i omorikovih šuma. Izvažanje drva sa oplodnih sječinah valja obustaviti. Na pastire i loženje vatre po šumama, treba dobro paziti. Kod suhog vremena treba po |