DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1885 str. 43     <-- 43 -->        PDF

— 231 —


jake , te je nedavno takovom prilikom po šumaru Jenku ubita vuSica, koja nosaše u
sebi 10 komada jur posve razvitih mladih, te jedan kurjak od 18 godina, koji bje
visok 90 era., a dug 1´76 m., te težio 50´8 kg.


Sa Velebita. U ovom kraju bila je zima dosta oštra, da i prvi dan proljeća,


25. oićujak osvanu nam ružan i studen. Nesjeeam se, da bi za posliednjih 14 godina,
što ovdje službujem, ikada gorje bilo. Dne 22. ožujka poze snieg iznova padati, i to
u pavuljica poput krpa, sipajuć neprestano kroz 4 dana i noći, tako da je novi pokrio
staro ležeći snieg do 1´5 met. Snieg taj počinio jest znatno štete u šumali, pošto mokar,
hvatao se za krošnje i granje stabala, lomeć i povaljujiić nemiliee, za vladajućeg istodobno
vihra stabalje i granje. Težke grane, sagnute težinom sniega, krše se kao da
na stotine pušaka grmi. Vegetacija još sveudilj mirna , nebi liepše ni oko božica , od
životinja ni traga, do kukavnih srna, posakupljenih u jata, koje grneć snieg i tražeć
hranu, biedne od gladi, bez straha sve pred ljudske stanove dolaze.
Kosinj , 10. travnja 1885. V. Habel.


Takodjer šumska ošteta. Prigodom doznačivanja bukovih stabala, za palenje
uglevja, opazili više mladih bukvića od 30 — 50 em. debelih, kojim bje gladka kora,
mjestimice oprstenovana, tako da sam u prvi mah pomislio , da to Sine ljudi proljeti
zato, za da se brže bukve osuše, za da ih onda jeseni kao suha drva uzmognu kriomčariti
i stoga zapitam prisutne , da mi kažu uzrok tom pojavu, na što mi prisutni
radnici uzvrate, da pastirčad , jedva školi odrasla djeca, u proljeće te bukviće vole
guliti i sladki liko bukovine žvakati, nadoknadjujuć si valjda tako u okolišju Begovograzdolja
(koje preko 3000´ nad morem leži), pomanjkanje svakog voća. I. Z.


K pošumljenju Krasa. Krajiško investicionalno povjerenstvo opređielilo jest,
prigodom ovogodišnje glavne skupštine iz sredstvah krajiške investicionalno zaklade, u
svrhe gradnje cesta, uredjeiija korita Savskog, pošu m ljenj e krš a i gradnje bunara
po gornjoj Krajini ukupno 786.045 for.


K proizvadjanju štapova u Hrvatskoj. Na strani 93. o. 1. spomenusmo, da
je gosp. barun Alnoch u Bregani kraj Samobora otvorio prvu tvornicu štapova , kako
čujemo nasliedio jest njegov primjer i vlastelin u Hudibitku kraj Zagreba barun Pi-
story. Podjcdno ipak nemožemo prešutjeti , da kr. podžupaniji zagrebačkoj toli proti
jednom koli i proti drugom poduzeću dolaze tužbe, jer da usljed tih tvornica štapova,
okolišno žiteljstvo poćelo nemilice haračiti šume.


Uspješno sredstvo protiva miševom. Kako u „Botschaft" čitamo, jest strihnin
vrlo pouzdano i uspješno sredstvo proti miševom. Zob se strihninom zatruje, te onda
u svaku mišju škulju 2 — 3 zrnca pospe. Uspjeh jest časovit i pouzdan.


Fabrikaeija papira iz drvenine u Americi. Za tu vrst industrije rabi se u
Americi osim biele topole, osobito i Hemlok-jela. U samoj državi Maine obstojeoe tvornice
papira proizvadjaju godimice iz te drvenine artije i kartonah u vrieđnost od 6"5
milijuna franaka — nu osim toga prave se iz drvenine i finije vrsti artije.


Divlji kesten, hrana za tovljenje. Pokusi utanačeni na gospodarskoj akademiji
u Veihenstephanu u Bavarskoj — dokazano je, da su divlji kesteni (Aesculus hypocastanum),
ako se zrieli i osušeni smrve, vrlo ciena hrana za tovljenje marve i ovaca:
Marvi se đavaše danomice oko 5 klg. smrvljenih divljih koštanja po glavu, te je prirast
težine kod tako tovljenog maršeta iznašao na dan 1 klg. — Za da im ta In-ana
neškodi, davano bi marvi ipak nješto više soli. Slični uspjeh postignut bi i kod tovljenja
ovaca.


O uplivu godišta na tjeranje izboja iz panjeva. Ob ovome predmetu izvješćuje
Hinko Strzelecki, ravnatelj poljskog šumarskog zavoda u Lavovu u „Centralblatt


f. đ. g. Forstwesen" od g. 1884., na strani 610. sliedeće: „Za da se ustanovi upliv
dobe godišta na tjeranje panjeva, dao sam u pokušalištu galičkog šumarskog učilišta
počamši od, siečnja do rujna 1884. na svakog 15. u mjesecu, posjeći stromlje od
briesta, te sam time došao do sliedećih zaključaka" :