DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1885 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 228 — kulturnih tehnika. C. kr. ministarstvo poljoprivrede ustupilo jest zavodu šumsku česticu u površini od 8´35 ha, nedaleko Htittelđorfa u svrhu uredjenja demonstrativnog vrta i pokušališta za stolicu šumarske produkcije. Broj slušatelja iznašao je 452 (240 gospodara, 197 šumara, 15 kulturnih tehnika. Novo upisalo se 98 gospodara, 65 šumara, 9 kult. tehnika. Vidimo dakle da se broj slušatelja, u razmjerju prema prijašnjim gođinam dosta umanjio. (God. 1882/83. bilo je 522 slušatelja, i to 262 gospodara, 260 šumara, popreSno pako posliednjih pet godina 1878/79. do 1882/83. imao je zavod godimice 533 slušatelja, i to 230 gospodara i 305 šumara), što se velikim dielom, osobito u pogledu slušatelja šumara, može pripisati najnovijem zahtjevu ministarstvo, glasom kojeg se kandidati želeći stupiti u državnu službu, imadu izkazati, da su prije nastupa naukovanja na visokoj školi kroz godinu dana u šumarskoj službi prakticirali. Glavni jest razlog medjutim bezdvojbeno, preprodukcija posliednjih godina, koja uvjetuje takovo umanjenje slušatelja, slično kako se to za posliednjih deset godina vidilo i na tehničkom, pravoslovnom i muđroslovnom polju. Gimnazijalne nauke svršilo je 116, realne nauke 366 slušatelja. Broj slušatelja svršivših gimnazije umnožao se je. Od slušatelja ih bijaše 86 vanrednih (19"/!,), 366 redovitih. Po domovini ih bijaše, iz dolnje Austrije 66, gornje Austrije 13, Salzburga 1, Štajerske 11, Koruške 6, Kranjske 5, Goričke i Gradiške 3, Tirola 8, Voralberga 1, Češke 116, Moravske 72, Šlezke 23, Galicije 41, Bukovine 6, Dalmacij e 5, Ugarske i Sedmigradske 39, Hrvatsk e i Slavonij e 17, Njemačke 6, Italije 2, Francuzke 2, Kuske 4, Rumunjske 4, Bugarske 1. I. državni izpit položilo jest 44 šumara, II. pako 34 šumara. Na visokoj školi predavaše 15 redovitih, 2 vanredna profesora, 6 honorarnih docenta, 7 privatnih docenta, 7 asistenta i 2 učitelja. Šumarski zavod na politehnici u Karlsruhi. Kod nas se već češće pojaviše glasovi, zahtievajući da se križevačko šumarsko učilište u Zagreb prenese, i stoga držimo, da nebuđe sgorega, ako ovdje saobćimo koju o šumarskom učilištu u Karlsruhe u Badenskoj , koji grad gledom na okolišne šume u mnogome Zagrebu nalik. Šumarska obuka u Badenskoj, tako jest utielovljena politehnici u Karlsruhi, da sačinjava posebni odjel rečene visoke škole. To ustrojstvo postoji već od g. 1832., unatoč svijuh promjena, kojim bje za to razdobje i sama politehnika čestoputa izvržena. Po gotovo sv e sada u Badenskoj služeće šumarsko upravno osoblje, svršilo je strukovne nauke na rečenom učilištu, a veliki ugled, koji baš badenski šumari i šumarstvo ne samo u svoj Njemačkoj, no i daleko preko granica iste uživaju, bezdvojbenim jest jamstvom, da je uzgoj mladih šumara u Badenskoj, kojim temelj strukovne naobrazbe politehnika, dalnji razvoj pako uprava pođieljuje, bio vazda dobar, te da je rad učilišta bio vazda složan s onim uprave, t. j . da zahtievi i resultati jednog odgovaraju pođpuno drugoj. Šumarska obuka uviek je sliedila pojedine stadije svojedobnog zahtjevu vremena odgovarajućeg razvoja, bez da bi se ipak bila pri tom sama vanjština „šumarskog učilišta" mienjala. Potrebne promjene naukovanja mogle su se vazda, uzajamnim složnim radom pojedinih strukovnih odiela politehnike provadjati. Podjedno se time omogućilo, pojedinim šumarskim učiteljskim silam na toliko olahkoti poslovanje, da iste samo lih šumarske predmete predavati imadu , dočim im se u prijašnje doba n. pr. jošte i pokojnom šumarskom savjetniku Vonhausenu predavanja o metereologiji, tloznanstvu, livadarstvu i t. d. dođieljivahu. U najnovije doba- razširena bi naukovna osnova još i u toliko, da su ustanovljena takodjer predavanja iz ribarstva i ribogojstva, te težanja tla. Polag naukovne osnove traje ukupno doba naukovanja šest semestra, i to tako, đa se u prvih dvijuh poljećih predaje : matematika, phizika, lučba, rudstvo, zoologija i botanika, zatim tlovidno i prostoručno risanje. U drugom tečaju sliede predavanja iz financijalne nauke, matematike, geodezije, metereologije, zoologije i botanike, ribarstva, |