DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1885 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 220 — rieči označiti, a to je glad. Ali danas spoljni sjaj, kanoni i barut zamagljuju tu nizku raju, koja viče glad. Kakovih će posliedica imati nova carinska stega njemačka, viditi ćemo, ali će svakako biti znatnija i zamašnija od one, godine 1879. Taj će domašaj najviše zahvatiti austro-ugarsku monarkiju, a osobito će posliedice osjećati njezine sjeverne i sjevero-iztočne pokrajine. To obćenito stanovište, koje srao sa njekoliko rieči označili, vrieđi po našem mnienju i za našu domovinu. Kad je trgovačko -obrtnička komora god. 1882. svoje statističko izvješće sastavljala, napisao je i poznati strukovnjak Danhelovski razpravu o trgovini hrastove robe od god. 1876.^1880.* Ta je razprava dodana kao dodatak šumarstvu u spomenutom statističkom izvješću. I u toj razpravi upozoruje vješti pisac vlastnike šuma, da se čuvaju od prekomjerne prodaje šuma, pa se tuži kako je stagnacija u trgovini nastala sa velike množine nagomilane robe. Glavni proizvodi iz hrastovine jesu duge. Da napomenemo samo njekoliko godina da vide čitatelji koliko se milijuna svake godina proizvode. Evo razporedano koliko se izvezlo iz Ugarske, Hrvatske i Slavonije. Godine 1870 21-1 milijun komada duga „ 1875 55-9 „ 1876 38-0 „ , ,, 1877 38-4 „ „ 1878 34-4 „ » 1879 30.6 „ » 1880 41-6 „ Vidimo dakle da je godine 1875. najviše izvezeno, a zatim je pao broj duga, dok se nije godine 1880. opet za njekoliko milijuna povećao. U izvješću pak trg.-obrt. komore nalazimo na str. 55. i 56. da se ukupno iz tršćanske luke izvezlo oko 41 milijuna, iz riečke pak luke oko 3 milijuna komada duga. Prema tadanjoj cieni možemo vriednost tih duga označiti sa 5,775.000 for. Razabiremo nadalje da se njemačka bačvarska gradja pravi u mnogo manjem obsegu od francuzke, pa stoga njen promet slabo upliva na trgovačke odnošaje sa drvom. Naročito je bilo godina, u kojih se slabo proizvadjala u naših krajevih, a razloge tomu naći ćemo u konkurenciji Gahcije i Poljske, gdje se više njemačke bačvarske gradje pravi. Osim duga ponarasao je počam od god. 1880. i izvoz trupaca. Na temelju statističkih podataka viditi ćemo, da je trgovina u austro-ugarskoj monarkiji baš poskočila posUe god. 1879. Iz Austro-Ugarske je više izvezeno god. 1879.. 14,594.000 met. c. . „ „ „ 1880.. 14,650.000 „ „ „ « « „ 1881.. 16,445.000 „ „ God. 1880. izvezeno je ukupno: * Statističko izvješće trg.-obrt. komore u Zagrebu za gođ. 1876.—1880. Zagreb 1882. Kuckblicke auf đen Holzhanđel Croato-Slavoniens in đeu Jahren 1876 bis 1880. |