DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1885 str. 31     <-- 31 -->        PDF

— 2(19 —


Ijeznicom i u Belgiju i Njemcaćku. Sada se, naravno, najviše duga proizvadja u
Hrvatskoj Slavoniji i Ugarskoj.


Austro-Ugarska je vrlo nesgodno situirana za svietsku trgovinu, ova samo
malim svojim dielom tiče se mora, a more je najjeftiniji transport. S druge
strane treba uzeti u obzir i rieke, koje monarkijora teku, a tu je osim već
spomenutih na važnom mjestu još i Sava i Dunav, koji ju spaja sa crnim morem.
Na te strane može se austrijska trgovina s drvi razviti i širiti ali nemože
prama sjeveru naročito prama Njemačkoj održati konkurencije sa Rusijom, Švedskom
i Norvežkom. Austrija je upućena svoja drva najviše željeznicom da eksportira.
(Ciela monarkija imala je god. 1880. 18.491 k. m. željeznice).


Te okolnosti svakako moramo uvažiti, jer udari li Njemačka još veću carinu,
tad će nam se valjati pobrinuti i otvoriti nova vrata našoj trgovini s drvi.
Mi ćemo se morati obratiti na jug zemljam na sredozemnom moru, zatim Francuzkoj
i Španiji.


Imajući pred očima ograničeni prostor našeg „Šum. lista" nemožemo se
dalje upuštati u razpravu ovog predmeta. Naročito pak pregled svietske trgovine
ciele Evrope pa i same sjeverne Amerike moramo preći. Isto tako ćemo
za sad preći i šumsko gospodarstvo u Njemačkoj poslie god. 1879. kao što i
pitanje carinsko prama čistom prihodu šuma. Od nas će se tražiti da izpitamo
je li od velikog domašaja Njemačka carina za naše šume u Hrvatskoj i Slavoniji.
No na žalost moramo već u napred izjaviti da nećemo moći na to pitanje
odgovoriti tako da svakoga zadovoljimo. Nešto podataka, što smo ih mogli
naći, neće sasvim razsvietliti slike, i to tim manje, što nam od posljednje dvie
godine podatci manjkaju.


Današnja trgovina s drvi zapela je, sa sviju strana dolaze glasovi da je
odviše robe a prodje da neima nikakve. Sve se tuži, a boljem se nenada pošto
još nije ovogodišnja izradjena roba ni dovezena na svietska tržišta. 0 carini
nitko negovori, a sva krivnja pripisuje se samo nagomilanju i silnoj proizvodnji
robe, koja nadmašuje traženje. Nitko dakle nepripisuje te hrdjave posliedice
carini, jer s jedne strane njemačka šumska produkcija nije mogla za to kratko
vrieme naglo poskočiti, a mi smo vidili, da je i poslie 1879. godine silna roba
naročito iz Austrije u Njemačku izvažana. Carina je mogla donieti Njemačkoj
znatnu korist, ali nije se za sad još njezin upliv pokazao u svietskoj trgovini,
s jedne strane jer je vrieme prekratko da se uzmogne to točno prosuditi, a
s druge strane je namet carinski i prilično ni/.ak bio, pa bi možebiti i pokraj
njega strana roba njemačku produkciju iztisnula sa vidika. Naravno, da se to
uzmogne valjano prosuditi, treba kroz desetke godina podatke sakupljati, a tad
se tek dade do sigurnih rezultata doći. Da je u toj našoj kombinaciji nešto
istine, svjedoče i najnoviji dogodjaji u njemačkom parlamentu. Knezu Bismarku
nije ta carinska voćka dosta plodom radjala, on će ju još naštucati samo da
mu izdašnija bude. Sve dosadanje koristi od carine premalene su, te eto vidimo
da se pooštrava i carina povisuje. Blagostanje naroda neda se ni po jednoj
kulturnoj grani prosuditi, ali se zato dade siromaštvo i nesreća samo jednom.