DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5/1885 str. 30     <-- 30 -->        PDF

— 218 —


Uz svu carinu izdani su ipak milijuni maraka za lies u vanjski sviet, te
bi za ilustraciju mogli navesti još više interesantnih data. Još ćemo navesti da
se gore izkazane stavke rajviše odnose na Busiju, Austro - Ugarsku i Švedsku,
proti kojim je upravo carina i naperena. Od cjelokupnog uvoza (da napomenemo
najvažnije proizvode) iz Rusije odpada 76"/o na mehko gradj. drvo i lies,
ll´Vo na tvrdi neizradjeni lies, a li"/,, na izradjenu (rezanu) robu od mekanog
drveta. Iz Austro-Ugarske uvezena roba iznosi (god. 1881.) 4770 na mekanom
surovom liesu, 34´´/o na mekanom a 16´7o na tvrdom otesanom liesu. Iz Švedske
se uvozi najviše piljene robe od mekanog drveta, a tako i iz Norvežke (94"/g).
Tvrdog liesa i izradjene robe i gradje najviše se uvozi iz Austro - Ugarske i
Rusije.


Naša monarkija ima ukupno šume 18,801.809 ha. od kojih odpada na:


austrijsku polovicu 9,180.468 ha.*


a na Ugarsku i države s njom u zajednici . . 9,130.740 „


Ukupno . ´. ´. 18,801.809 ha.


Šumska površina iznosi za austr. polovicu SO^/n a za Ugarsku i države
s njom u zajednici 28´3"/o5 na glavu odpada u prvoj polovici 0´42 ha., a u drugoj
0-59 ha.; državne šume iznose u prvoj poli 107oi a u drugoj poli l9´6´´/o bez
zajedničkih šuma.


Izvozne zemlje za Njemačku jesu:
Galicija sa 1,960.127 ha. šume i 11 "/o državnih šumČeška
„ 1,489.069 „ „ i 0-57o , „
Ugarska i države u zajed. . „ 9,130.740 „ „ i 19-6´´/o „ „


Ukupno . 12,579.936 haT
U GaUciji je osobito seljački mali šumski posjed protezan, pa je ondje uzprkos
nizkoj cieni liesa takova trgovina s drvi, da se šume baš tamane.


U Ceskoj je pretežit veliki šumski posjed pa se tu i šumarstvo tjera racionalno.
Za Ugarske i s njom države u zajednici kaže Dr. Danckelman, da je
zemlja velike šumske špekulacije.


Mi ćemo samo njekoliko stavka navesti, da se vidi iz brojeva, koliku vriednost
predstavlja izvezeno drvo iz Austrije.


Godine 1876. izvezeno je robe u vriednosti od 72-8 milijuna maraka, godine
1877. od 81-6, godine 1878. od 78 i godine 1879. u vriednosti od 86
milijuna maraka.


Glavni izvozni predmet su okrugli trupci iznašajući oko 59 "/o cielokupnog
izvoza. Najviše se pak uvaža Sanom, Vislom, Moldavom i Labom u Njemačku
i dielom odtud u luke iztočnog mora, gdje se najviše iz tih uvezenih trupaca
piljena roba pravi, pa dalje odvaža u Englezku, Francuzku, Belgiju i Nizozemsku.


Piljene robe izvozi se oko 35"/o i to najviše željeznicom, jedan dio u
NjemačiiU a drugi preko Trsta u Italiju, Grčku i zemlje na sredozemnom moru.
Duga se najviše izvozi preko Trsta i Rieke najviše u Francuzku, a ide že


* Danckelman u 8. d. I aliedeće podatke uzeli smo iz istog djela.