DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1885 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 215 — Mehkog pak gradjevnog drveta i liesa (u surovom stanju) uvezeno je u Njemačku ukupno: 1880. 1881. 1882. 1883. 10,847.647 12,541.380 10,184.981 11,634.449 m. centi, u vriednosti maraka 35,797.000 43,895.000 30,555.000 nepoznato. Izradjenog pak tvrdog gradjevnog drveta i liesa već piljenog uvezeno je iz same Austro-Ugarske: 1880. 1881. 1882. 1883. 615.488 626.390 823.212 755.878 metr. centi, a cieli uvoz godine 1883. iznosio je 1,206.134 metr. cente. Dodamo li tome još uvoz mekanog izradjenog gradjevnog drveta sa poprečnih pet milijuna met. centi i poprečnoj vriednosti od 22 milijuna, za te četiri godine, to ćemo lahko uviditi koliku grdnu množinu raznovrstnog drveta treba Njemačka i koliki prama tomu milijuni u strani vanjski sviet iz Njemačke odlaze. Tim smo, mislim, dosta jasnimi crtami označili carinu u obće kao što i šumarski horizont. Dokazali smo brojevi koliku silesiju drva Njemačka mora da uvaža a tim po riečma kneza Bismarka njemački vlastnici šuma grdno štetuju. No ovdje nam valja znati da u Njemačkoj ima vrlo mnogo državnih šuma, tako n. pr. ima u Pruskoj 29"´/o, u Bavarskoj 36"/o, u Saskoj 34% od cjelokupne šumske površine, koje godimice znatne svote donašaju. Pruske državne šume su n. pr. god. 1879. dale 20,631.891 maraka, god. 1880. 24,643.371 m. a god. 1881. 25,528.684 m., bavarske pak istih godina 14,671.700 m., 14,227.600 m. i 13,665.900 m. * Podignuti domaće šumarstvo prvi je razlog carini. Drugi razlog (neznamo do duše da li ga je knez Bismark naveo, ali ga je naveo ministar Dr. Lucius u pruskom saboru godine 1882.)**, koji osobito navadjaju njemački i to najviše pruski državni šumari, koji Bismarku kod carine najviše kumuju, jesu gore označene devastacije šuma u drugih državah. Treći je razlog pitanje šumskih radnika. Naši šumski radnici skrštenih ruku glede kako se drva iz Galicije u našu zemlju uvažaju, rekao je knez Bismark, a to su stare gusle, koje se uviek nategnu; u njih je sviro i ministar dr. Lucius god. 1882. Mi se nećemo upuštati ovdje u historiju njemačke carine , ali ćemo ipak u glavnom navesti neke zakone tičuće se same carine. Njemačka trgovina preživila je razne sisteme. U starom pruskom carinskom zakonu od god. 1818. nalazimo uz carinu naznačeno i carinsko područje za prusku državu. Od god. 18l9. pristupilo je toj carinskoj sistemi na temelju državnih ugovora više njemačkih država. Već od godine 1840. pokazala se struja, koja je htjela carinu ukloniti i slobodnu trgovinu uvesti. Ta struja i održa pobjedu god. 1865., jer 1. julija te godine nasta nova perioda slobodne trgo * Die đeutschen Nutzholzzblle von Dr. Bernhard Danckelman, Berlin, Juliua Springer 1883. ** Zeitschrift đer đeutschen Forstbeamten 1. 1883. |