DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1885 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 198 — Iz predstojećega napokon resumiramo, da bi uz predranjevu 35-godišnjeg neprekidnog službovanja, svote koje bi lugarsko osoblje u mirovinsku zakladu uplaćivati imale, iznašale i to: a) pristupnina od godišnje plaće 20"/« b) godišnji prinesci i to: za lugara, koji kod namještenja u službu, odnosno kod pristupa k mirovinskoj zakladi, jošte nastupio nije svoju 35. godinu, od godišnje plaće (4 + 1) S´/o c) oni koji nastupiše 35. godinu života svoga (5 + 1) ... . e^/o d) u slučaju, ako se lugar oženi u svojoj 50. godini, ženom koja je 15 i više godina mladja od njega, plaća godišnje od svoje plaće T´/*"/« Gojenje raka po šumskih potocih. * 0 tom predmetu nalazimo u „Oesterreichische Forst-Zeitung" na strani 244. od g. 1884. sliedeći zanimivi članak g. L. Lindesa. Temeljne zasade rakogojstva žalibože, manje su poznate od onih ribogojstva. To će biti takodjer glavnim uzrokom umanjenja, odnosno nestajanja raka, u malo ne svijuh europejskih vodah u novije doba. Za posliednjih šest godina, uzvitlala se silna prašina t. z. rakovom kugom (Krebspest) pripisujuć tom vanrednom pojavu uzrok malo ne posvemašnjem nestajanju tih životinja. 0 neznanju , poždrljivosti i bezsavjestnoj špekulaciji Ijudih u tom obziru pisalo se malo ih ništa, pa ipak jest u istinu uništujuća borba, koju je nezasitna težnja za dobitkom spekulativnih tržaca, koji u svrhe kolosalnog izvoza vodurine bezobzirno izrobiše, mnogo štetnija i gorja, od toli razvikane kuge, o uzrocih i osebujnostih, kao i načinu razgranjivanja koje danas još skoro ništa neznamo. Sam način postupka tih Ijuđih, najbolje nam predočuje statistika prodaje. U vehkom tržnom triemu u Parizu, prodaje se danomice popreko 300 košara, (po 80 komada) potočnih raka, koji uz riedke iznimke svi iz voda Austro- Ungarije i Njemačke potiču. Ovo razbojno gazdinstvo tim je pogubnije, u koliko bo već i naravni neprijatelj raka, vidra, kroz čitavo ljeto noć na noć, u velike tamani rake, jer joj bo laglje hvatati rake no ribe. Nadalje nevalja zaboraviti i na to, da i u rakah, kao i u ostalih životinjah postoji medjusobna borba za obstanak, da se ta borba bezprimjernom žestinom vodi, te obično smrću slabijeg svršava. Uočimo li pako sve te obstojnosti, to * U svoje doba spomenusmo u ovome listu naredbu, koju je visoka vlada izdala u svrhu uređjenja rakolova u naših krajevih, koji, kako u obće poznato, za posliednjih godina vidno propada, ma sve da još tomu nije dugo što se iz Odre, Lonje, Krke (kraj Brežca) , Čazme i t. d. sila božja tih životinjica godimice polovilo i u sviet prodavalo, i stoga držimo, da će biti dobro, ako o rakogojstva i koju obširniju ovdje iztaknemo, nebi tako možda, koju tu đoprinieli, da se naši potoci i opet zamlade koristnimi timi životinjami. |