DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1885 str. 1 <-- 1 --> PDF |
mmat Br. 5. u ZAGREBU, 1. svibnja 188B. God. IX. Šumarski institut u Petrogradu. Medju najstarija šumarska učilišta u Evropi, spada bezdvojbeno i zavod „C. — nETEPByprCIlArO lliCHArO HHCTHTyT." Kako je u obće do najnovijeg doba, žalibože i nam južnim Slavenom, a naročito i Hrvatom, velika Rusija i njezin sveobći napredak, ostao „terra incognita", to nije čudo da mnogi nas hrvatskih šumara u obćQ jedva koju znade o velikom napredku Rusije i u šumarskome pogledu. Naročito pako šumarski institut u Petrogradu prvi je svoje vrsti, stojeć danas na istom nivou sa prvimi našimi učilišti a naročito i visokom školom za zemljotežtvo u Beču, te su ti zavodi u obće prvi zavodi šumarski u Evropi. Šumarski institut petrogradski ustrojen bje god. 1831., po tadanjih načelih u savezu sa gospodarskim učilištem, tako da je Rusija do najnovijeg doba imala tri šumarske akademije, i to jednu u Petrogradu, drugu u Moskvi a treću u Novoj Aleksandriji, te više šumarskih škola srednje vrsti kao n. pr. u Lisinskom. Kako će bit i čitaocem ovoga lista poznato, ukinut jest medjutim od lani šumarski odsjek moskovske šumarsko - gospodarske akademije, a isto tako ukinut je i gospodarski odjel šumarskog instituta u Petrogradu, tako da Rusija danas u Moskvi imade jedan od najvećih i najčuvenijih gospodarskih višjih učilišta, a bezdvojbeno visoku šumarsku školu bez premca u Petrogradu, Šumarski institut petrogradski podignut je na visoku školu god. 1865., konačno preustrojen po primjeru posebne šumarske politehnike pako g. 1882. Prigodom tog preustrojstva, budu podjedno i zavodske sgrade svrsi shodno ponovljene i ~?^ razširene, te je u tu svrhu izdano g. 1883/84. do 90.000 rubalja. * Zavod jest "´ internat u najveličanstvenijem stilu, osim samih zavodskih sgrada, spada k njemu još i ogromni park sa cvietovnikom iliti botaničkim vrtom, oranžerijom i zvjerinjakom. Sa parkom u savezu stoji veliki razsadnik i biljevište, na kojih se uzdržavanje i troškove godimice više od 3.000 rubalja izdaje. Zbirke, knjižnica i kabineti reprezentiraju vriednost od kojih 100.000 rubalja, o čem medjutim kasnije još i koja obširnija. Profesorski sbor i zavodsko osoblje sastoji se iz 1 ravnatelja, 8 redovitih profesora, 1 vanrednog profesora, 6 docenta, 1 lektora, 3 asistenta, 2 pomoćna asistenta, 1 nadziratelja slušatelja i podinšpektora slušatelja, 1 liečnika, 1 taj 1 lubalj = 1 fov. 60 nvč. 13 $ |
| ŠUMARSKI LIST 5/1885 str. 2 <-- 2 --> PDF |
— 190 — nika zavodske pisarne, 1 eksekutora, 1 arhitekta i 1 vrtljara, uz ino poslužno osoblje. Sve učiteljsko osoblje sami su Rusi, a većinom bivši pitomci bivšeg višjeg (na vojničku uredjenog) šumarskog učilišta. Ravnateljem zavoda jest statski šumarski savjetnik g. Sobičevskj Vasilij Tarasović, bivši kandidat fiziko - matematičnih nauka, svrši vši sa činom poručnika specialni kurs šumarstva na bivšem višjem šumarskom institutu. Isti je predsjednik ruskog šumarskog družtva „^icnaro OdmecTBa", te posjednik reda Sv. Vladimira i jedan najodličnijih ruskih šumarskih pisaca. Osim ravnatelja nalazimo na institutu još i sliedeće profesore šumare: Petra Nikolajevića Vere ha, statskog šumarskog savjetnika, člana specijalnoga šumarskoga odbora. Isti je svršio kurs sa oficirskom klasom u bivšem višjem šumarskom institutu, te je član ministarstva gospodarstvenih imučestva, a predaje šumsku taksaciju. Kailoridov Dl mit rij a Nikoforović, statski savjetnik i bivši kandidat šumarstva, posjednik reda Sv. Stanislava drugoga razreda, tajnik ruskog šumarskog družtva, odlični ruski šumarski pisac, predaje šumarsko mjerstvo. RidskjAleksanderFelicianović, statski savjetnik, svršivši kurs u oficirskom tečaju bivšeg šumarskog učilišta, predaje uredjenje šuma. Šafranov Nikolaj Semenović, statski savjetnik, svršivši kurs u bivšem šumarskom institutu, posjednik je reda Sv. Vladimira četvrtog razreda, i urednik poznatog ruskog šumarskog lista „./Ličnu JKypHa.ii.", predaje šumarsku upravu. Izvješća instituta za g. 1882. i 1883 nabrajaju nam čitav niz znanstvenih razprava i radnja pojedinih članova profesorskog sbora. Na institutu predavaju se sliedeći predmeti: Pravoslavna bogoslovija, 2 sata na tjedan, Lučba, 3 s. n. t. — Botanika, 7 s. n. t. — Zoologija, 2 s. n. t. — Mineralogija i geognozija, 3 s. n. t. — Fizika, 2 s. n. t. — Metereologija i klimatologija, 3 s. n. t. — Matematika, 4 s. n. t. — Narodno gospodarstvo, 2 s. n. t. — Obće gospodarstvo, 4 s. n. t. — Geodezija, 4 s. n. t. — Obće zakonoslovje, policijsko pravo i agrarno zakonoslovje, 7 s. n. t. — Njemački jezik, 10 s. n. t. — Šumarska tehnologija i šumarsko mjerstvo 5 s. n. t. — Šumarska taksacija, 5 s. n. t. — Uredjenje šuma, 5 s. n. t. — Šumarska uprava, 3 s. na tjedan. Naukovanje razšireno jest god. 1883. od tri na četiri tečaja, a osobita se pomnja posvećuje takodjer i praktičnim vježbam, te strukovno-znanstvenim ekskurzijam slušatelja. Na zavodu postoje obligatni izpiti. Institut imao jest g. 1884. ukupno 319 slušatelja (g. 1883. 276.), i to u prvom tečaju 142, u drugom tečaju 90, u trećem tečaju 53, a u četvrtom tečaju njih 34. Većina slušatelja (248) svršilo je prije dolazka na institut realne škole, 31 slušatelj došao je na zavod sa drugih višjih učilišta, 6 njih pako sa šumarskih zavoda u Lisinskom i Novoj Aleksandriji, inozemca bila su na zavodu 2. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1885 str. 3 <-- 3 --> PDF |
— 191 — Po vjeri bilo na institutu 197 pravoslavnih, 103 katolika, 7 luterana, 3 armeno-grka, 6 Židova i 1 muhamedanac. Poprečna starost slušatelja bijaše 22 godine, najmladji (U) bijahu 18 godina stari, najstariji slušatelj imao je trideset godina. Stipendista bilo je na zavodu ukupno 70. Poprečni stipendiji iznašahu na god. 350 rubalja, najveći 420 rubalja. Slušateljski Stipendiji i podpore iznašahu 21.116 rubalja 52 kop. Godine 1884. svršilo je institut ukupno 27 slušatelja, i to: devet njih sa pravom polučenja zvanja učenoga lesnovoda I. razreda, a 18 njih sa zvanjem učenoga lesnovoda II. razreda. Svake se godine razpisuje po više natječajah za slušatelje, za riešavanje raznih tema, za g. 1884. predložene bijahu sliedeće teme: a) Iz botanike, „Sravnjenje djelateljnosti kambija kod stvaranja drvesnij korenja i stabla naših drvečev." b) Iz šumske tehnologije. , 0 mjestnoj tverdoslojnosti drveća." Za g. 1885. pako: a) Iz botanike „Sravniteljna anatomija listev ivovih." b) Iz Ijesovodstva. „0 uplivu slobodnoga stajahšta na ukupni prirast." c) Iz šumske tehnologije. „0 izmienjivanju proizvedenih u drvu sokah sa prehodom istih u drvo." Odnosne se radnje imadu do 5. februara 1885., odnosno 1. februara godine 1886. priposlati putem institutske kancelarije zavodskom savjetu. Na rukopisu neima biti označeno ime autora, već samo na zadnjoj strani povoljno odabrana deviza, rukopisu se nadalje ima priključiti i zapečaćeno pismo sa oznakom imena pisca i odabranom devizom. Na kojem stupnju znanosti taj institut i inače stoji, dokazuju mu najbolje prekrasno uredjene i vrlo bogate zbirke i kabineti. Osim znanstvene knjižnice, koja broji do 12.000 djela, te na koju se godimice troši do 9.000 rubalja, imade zavod još i posebnu knjižnicu učevnu za slušatelje, sa 1.600 svezaka, zatim kemijski laboritorij sa inventarom od 12.500 rubalja, botanički kabinet, sa inventarom u vriednosti od lO.OOO rubalja, zoologijski kabinet u vriednosti od 3.500 rubalja, fizikalni kabinet u vriednosti od 12.500 rubalja, geodetički kabinet u vriednosti od 8.000 rubalja, gospodarski kabinet u vriednosti od 4.200 rubalja, tehnologički šumarski kabinet u vriednosti 4.500 rubalja, tehnički laboratorij sa inventarom u vriednosti od 3.000 rubalja, kabinet za šumarsku taksaciju u vriednosti od 3.000 rubalja i kabinet za šumarsku upravu u vriednosti od okruglo 4.000 rubalja. Godišnja dotacija tih kabineta iznaša više od 10.000 rubalja. Što nam jasno pokazuje riedko bogatstvo zbirkah i naučnih pomagala ovoga instituta. Osim po šumarskom departementu, institutu asignovane godišnje dotacije u iznosu od 129.973 rubalja, imao je zavod sa ostatkom gotovine od g. 1882., u godini 1883. još prihod 21.275 rubalja! Plaće zavodskog osoblja iznašaju na godinu 50.000 rubalja, bez služinčadi na koje se godimice troši do 6.000 rubalja. Pojedini profesori imadu službene |
| ŠUMARSKI LIST 5/1885 str. 4 <-- 4 --> PDF |
— 192 — ekvipaže, isto tako imađe zavod i posebnu crkvu i bolnicu, na uzdržavanje kojih se godimice troši iznos od 1.824 rubalja. Ove nam obstojnosti same po sebi već jasnu sliku, upravo veličanstvenog tog instituta predočuju, prikazujuć nam podjedno i na tom polju narodnogospodarstvene djelatnosti orijaški napredak Rusije, za posliednjih decenija, uslied koga se Rusija danas, malo ne na svakom polju javne djelatnosti, sa svimi ostalimi evropski mi narodi i državami uspješno takmiti može, te koji jest uzrokom da Rusi danas već i najbolju šumarsku visoku školu, jer se takovom netom opisani institut pravom nazvati može, imadu. K pitanju umirovljenja naših lugara. II. Piše Gustav Pausa, nadšumar. U jednom predidućem članku (]. svezak ovoga lista) razvio sam u obće sustav i način na kojemu se osiguranje života temelji, spomenuvši i konkretni slučaj 0 plaćevnoj dužnosti jednoga člana, koji takovome družtvu pristupi. U današnjem članku pako, pokušati ću predočiti sve one važne momente, koji bi nas imali kod ustrojenja mirovinske zaklade za naše lugarsko osoblje voditi. Četiri su ta momenta na kojih se temelji obstanak i svestrano zadovo ljenje plaćevnih dužnostih, na kojih se takova zaklada u svakom pogledu osnivati mora, da odgovara svrsi i da izpunjava u nju stavljene uvjete, a to jesu: «) starost godinah člana, kod pristupa k zakladi; b) vrieme podpunog službovanja za postignuće mirovine u iznosu podpune bivše godišnje plaće; c) visina osigurnine (pramie, prinosa) koju je svaki dotični član obvezan obrokovno godišnje uplaćivati u zakladu; i đ) broj postotaka koji imaju služiti računu za podlogu. Čim je član m 1 a d j i u godinah kod pristupa k zakladi, i kod stalno ustanovljenog roka podpunog službovanja za dobiti po izmaku istoga mirovinu u visini podpune mu poshednje plaće, time naravski mora biti i osigurnina veća, jer predleži mogućnost duljega uživanja te mirovine; obratno pako može biti osigurnina manja čim je član mladji u godina kod pristupa k zakladi, uvjetom da kod jedne pracisirane starosti godinah života nastane nemoć udovoljivati obveznostim službovanja i tim nastupa umirovljenje i započetak alikvotnog diela mirovine u iznosu podpune posliednje plaće. Da je taj zaključak istinit, pokazuje nam u tom pogledu provedba računa, koju smo u interesu boljega pregleda stavili u tablice I. i II. U tih dvijuh tabla složene su brojke nepobitne istine, jer račun jest ovdje kardinalni temelj svega, ako se obraniti kanimo varka u naših ufanjah, jer valja i ovdje na umu zadržati onu znamenitu izreku .Pesslera": „ den die Rechnung ist der Wirthschaft Seele, und die Zahl ibr lezter Beweis*. |