DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1885 str. 9 <-- 9 --> PDF |
" ´ — 149 — Vidimo nadalje kako broj Hrvata slušatelja šumarstva na inozemnih vi. sokih škola za šumarstvo, a naročito onih u Beču i Štavnici postepeno i godimice raste´^, te se dakle već i s toga neiraamo nadati izjednačenju gori navedenih opreka naobrazbe, sve dotle, dok se nedobavimo vlastite hrvatske višje šumarske škole, odnosno akademije. Predmnjevajuć nadalje, da će se i u nas, kako to po svoj ostaloj Austro- Ungariji, organizacija šumarstva provesti po načelih nadšumarskog državno šumarsko-upravnog sustava, koji kako poznato jednoliko (stručno i humanitarno) akademično naobraženo osoblje zahtieva i predmnjeva, to se i time opet oprav dava zahtjev, ustrojstva višjeg šumarskog učilišta za Hrvatsku. Nevalja nadalje zaboraviti ni na ustanove §. 12. zakonskog članka I. zajedničkog hrvatsko - ugarskog zakona od g. 1883., koji naročito propisuje, „da se kao šumarski činovnici u državnoj ili municipalnoj šumarskoj službi, mogu u obće namjestiti samo oni, koji shodno zahtjevom, propisanim zakonskim člankom XXXL 1879., imadu svjedočbu izpita zrelosti, ter koji su nakon propisanoga položenja izpita iz svih učevnih predmetah šumarske akademije u Štavnici, u tuzemstvu položili šumarski državni izpit". Koji nam zakonski članak podjedno jasno označuje stanovište naše državne šumarske uprave, u predmetu pitanja šumarske obuke, kandidata za državnu šumarsko-upravnu službu. Posve suvišnim pako smatramo ovdje i opet izticati, one jur toli često po svih naših domaćih glasilih, iztaknute razloge , s kojih se eno već i naše hrvatsko šumarsko družtvo, našlo prinukanim opetovano puta, obraćati na visoku kr. zemaljsku vladu, molbom, da visokoista u interesu struke i stališa našeg blagouznastoji oko uzdignuća kr. šumarskog učilišta u Križevcih na stupanj akademije, odnosno pođignuća višje šumarske škole za naše krajeve u Zagrebu. Važnost pojedinih šumarsko-upravnih činovnika u zemlji nadalje, kao n. p. naših upravitelja šumsko - gospodarskih ureda krajiških imovnih obćina, naših šumarskih nadzornika, županijskih nadšumara i t. đ. kao i djelokrug istih, bezdvojbeno od najveće su važnosti po narod i zemlju, kao što nadalje neima dvojbe, da je potrebno, da takov činovnik bar toliko obće i humanitarne naobrazbe imade, koliko onkraj Leithe i Drave, glasom odnosnih zakona, posliednji šumarski pristav imati mora, dočim se od njega bezuvjetno zahtieva, uz odnosnu odgovarajuća humanitarnu prednaobrazbu i akademička stručna naobrazba. Jur gori iztaknusmo mane koje za sobom donaša, raznolikost stručne naobrazbe šumarsko-upravnog osoblja u svakoj zemlji, a sad da još jednu ne manje važnu u tom obziru iztaknemo. Neuredjenost odnošaja, uz prečesto vrlo manjkavu obću naobrazbu našeg šumarskog osoblja, uzrokom su, da je u nas danas jošte, žahbože, u obće šumarska struka i šumarstvo, na takovom stepenu, da vrlo malo privlaćive snage imade i za istu učeću se mladež. ^ Godine 1883/84. bilo je na visokoj školi za zemljotcžtvo u BeSu 22, a na akademiji u Štavnici Setiri Hrvata slušatelja 1 |