DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1885 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 148 — . i tim našim osebujnim narodno-gospodarstvenim i šumarskim odnošajem odgovarajući pomladak šumarsko - upravnog osoblja, jer kako to već i u prvom odsjeku tih razprava naglasismo, to šumarska učilišta svijuh zemalja imadu uviek u pogledu naukovne osnove, ustrojstva kao i obuku, manje više lokalni značaj, slažeć vazda prije svega u svrhe naobrazbe pojedinoj državi potrebnog šumarsko- upravuog osoblja. Primajući pako i mi takovo, ne u smislu naših odnošaja teoretički naobraženo osoblje, sa tudjih zavoda u službu, činimo to bezuvjetno na uštrb same stvari. Jer šumar mladić, naučeno u školi, i vidjeno za vrieme tog svog naukovanja, nedorasao još vlastitom sudu a neiraajući izkustva, preuzimajuć uz to, kako to baš obično kod nas biva, odmah manje više samostalni djelokrug, naravno, da nastoji prije svega u praksi pedantično oživotvoriti ona načela, koja je sobom ponio sa šumarskog učilišta, bez obzira na zbiljne potrebe i odnošaje zemlje i naroda kojemu je od sada svoj rad posvetio. Posljedice toga pako vidimo jasno u mnogih krajevih naše domovine. Vidimo dakle, da i važnošću šumarstva po našu domovinu, i osebujnošću naših šumarsko- kao i narodno-gospodarstvenih odnošaja, a i samom zbiljnom potrebom šumarsko-upravnog osoblja, podpunoma opravdan zahtjev, da mi Hrvati i potrebno nam šumarskoupravno osoblje, nastojimo sami na vlastitom zavodu, u našoj zemlji odgojiti. Držimo, da smo time dokazali potrebu višjeg šumarskog učilišta za Hrvatsku, te nam preostaje sada dalje, odgovoriti i na pitanje, kakovo da to učilište bude t. j . da li šumarska akademija, ili pako možda i sa sveučilištem u savezu stojeća šumarska visoka škola. IV. Već u prvom odsjeku iztaknusmo, da je bezuvjetno u interesu šumarske uprave i službe, ako se za istu djelatnost i jednolika naobrazba osoblja zahtieva, jer da bez te jednolike naobrazbe statusa šumarsko - upravnog činovničtva u zemlji, neima ni cjelovite i sustavne djelatnosti, kao ni toli nuždne prave kolegijalnosti u struci. 0 svem tom danas u nas ipak neima ni govora. Toli u našoj državnoj koli i autonomnoj zemaljskoj šumarskoj upravi, nalazimo osoblje najraznoličnije naobrazbe. Medju našimi šumari nalazimo; 1. empirikat.j , Ijudih, koji u obće nijedno šumarsko učilište polazili nisu; 2. bivše pitomce križevačkog šumarskog učilišta, kao i bivše pitomce inakih tudjih t. z. srednjih i nižjih šumarskih zavoda; 3. akademično naobraženo šumarsko osoblje, t. j . bivše slušatelje sveučilišta, ter raznih inozemnih šumarskih akademija i visokih škola. Mi imademo šumarsko-upravnih činovnika l)ivših pitomaca iz Ausea, Eulenberga, Weisswassera, Križevca, Štavnice, Tharanda, Mariabrunna, Hohenheima, Beča itd. Po razmjerJLi pako imademo empirika 87,, srednjo-školaca TO"/,, a akademično naobraženib šumara 22´7o. |