DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1885 str. 45 <-- 45 --> PDF |
— ´1S5 — malo udaljio. Dok se Mijo okrene, opazi da. se vuk-opet vra<5a. Miadie u onome straha zaboravio je bio sroju ^jokirn sobora uzeti, Fikne mi svoje sudrugove, medju kojimi je i Ijiulib ožeiijenih I)i]o , da mu sjekiru dobace, ali od straba su svi pobjegli^ santo Petar Kopereić o´sfcade, koji mu je sjekiru dobacio. Mijo uhvati .sjekiru i stade za hrast da vuka do^-eka i posjecte. Kako se je upravo k njemu približio, a Mijo .na jedno oko ćorav, htijući vuka sjekirom po glavi udaiitij nepogodi ga, nego mu desno uho odsjede. Vuk sad istom blesan navali na Miju, sko5i u vis, te prednjima nogama zagrli mladica i odmah mu zubmi pograbi kapu na glavi i samo ga malo zubom na čebi ogrebe. Mijo u strahu^ no u prisutnosti duba, ođtisnu vuka od sebe, - pograbi sjekini i presječe mu četiri rebra. Na to poče vuk bježati, a u taj mab doteče-Petar Koporčie, baci se za njim svojom sjekirom t^ko sretno, da mu stražnju nogu odsjei^-e. Bad istom okuražiše se Mijo i Petar pak u potjeru za vukom. Petar KoporČić koji.je nosio kolae, kada ga sustigoše, udari vuka po glavi, ali vuk ugrabi kolac gubcem i neda ga iztrgnuti. Mijo opet onako izsječena vuka udari sjekirom po glavi i on istom onda osta,<^e na mjestu mrtav. Kad su vuka razporili, erieva su sasma prazna bila, dakle je jedino od prevelikog glada navalio bio. Upit na veleposjednike hrvatske. Neka francezka tvrdka u Nancj-u zanima Se, da li se može u pravoj saisoni iz Hrvatske dobiti veča količina divljaci pernate ili dlakaste i po kojoj cieni, stavljeno na njeku željezničku postaju. Gospoštije, koje bi htjele na ta pitanja donekle obvezatno odgovoriti, neka izvole obratit se na zagrebačku trg. obrtničku komoru. Šumarski koledar za travanj. Travanj ima 30 dana. Mjesečne miene nastaju: Ti-ečak dne 7. u 3´s. 46 Č. več; ^— Mlađj dne 15. u 0 sat. 55 čas. jutr, —Prvak dne 22. u. o. s. 24 Čas. jutr. — Uštap dne 29. u 7. s. 18 čas. jutr. ´ V r i e m e. Narod drži, da se imamo nadati rodnoj godini, ako li bude na cvjetnu nedjelju vedro i čisto. Bude li uzkrs kišovit, biti će malo siena. Suh. travanj uczadovoljava ratara. ´ ´ Do sada se izpuniše -naše slutnje,´ što no ih´´na:, ovome mjestu pričasmo, tako je već početkom ožujka nastupilo toplije vrieme, a blage kiše pOskoriŠe proljeće. Za koji će dan početi listati i bukve, koje obično do Gjurgjevdana podp´uno proHstaju, kano da udovolji juguna.stoj pastirčadi, koja se na taj- dan običaje z;aodjevati u zelenu halju, spletenu iz bukovih hvoja, za da onda svečanim načinom obilazi sefom, pobirati harač. Šljuka, kako nam s raznih krajeva Hrvatske javljaju, bilo je. prilično, a dodjoše prve 20, veljače u okolicu Zagreba, a oko Čazme ubita bi prva 7. ožijjka. Rod^", škvorcr takodjer već davno stigoše, a i lasta već je na putu sa slavniji, grlicami, prepelicami i t. d. Šumarstvo . U gorskih se krajevib joŠ sveudilj marljivo po Šumah izradjuje drvo. Kusci se privažaju pilanam, gorivo se pripremlje za t^cilanje i splavi, po nizinah se pako branjevine i stromlje prorieđjuje i čisti. Sadnja i sjetva po kultui-ah sada je na redu. Plešine i bereke izpunjuj sadjenicami. Ograde i jarke duž branjevina valja dovršiti i popraviti. ^Grajke ponoviti. Paševinski popis i dražbe, gdje to običajno, obavljati. Isto tako treba sada sve odrediti radi palenja ugljena, žeženja vapna i proizvodnj(^: pepelike, gdje to biva. Pogibelj šumskih požara sad je velika, i s toga je dužnost lugarskog osoblja strogo paziti na loženje vatre, Gulenje lika po Šumah, od lipa, hrastića i briestova treba braniti. Posto seljaci sada silu šiblja i prutja za pleter plotova i ograda potrebuju, valja dobro paziti na branjevine, jer su takove sad najviše toga vadi izvržene oštetain. Škodljive hruštove´ kao i gusjenice, treba po mogućnosti tamaniti. Sada počimlju jur cvasti rane vrsti hrašća , lužnjaka, brdnjaka, s cera i krasta medunca, bukve, grabri, jaseni, javori, kleni, divlje kruške i jabuke-, itreŠnje, hudike, trni i m. d. vrsti drveća. . ^ ..´. Lov, II ovome mjesecu love se veliki tetriebovi, i to prigodom mrieŠtenja, u ranu zoru, dok pjeto dozivIje kokošku na sastanak, koju priliku lovci upotrebljuju, da se |