DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1885 str. 42     <-- 42 -->        PDF

182 —


liKazličite -v-ieBtl


Ubaviest! Glospodi eianovom, koji do sad nisu uplatili članannu i^a tekLICU
godinu, priposlalo je predsjedništvo današnjom poštom u smiski poziva i nbaviesti, uvršćone
na čelu broja 2. ,,Šumarskoga lista", postotnu naputnicu glaseću na družtveno
predsjedništvo, pa se p. n. gg. članovi što uljudnije umoljavaju da novčanu poSiljku,
ako ikako moguće, za 8 dana efektuirati izvole. U ostalom upućujemo na sadržaj napomenutoga
poziva u broju 2 Šumarskoga listah PredsjednictVO.


Zagreb, dl. ožujka lobo.


Odborska sjednica. Upravljajući odbor gumarskoga družtva držao jest na dne
1 a. ožujk a t. g. redovitu sjednicu pod predsjedanjem prvoga podpredsjednika gosp.


M. Vrbani(5a, te u prisutnosti odbornikab gg. Ettingera, Fischbacha^ Kordškeny-a, Kesterčanka
i odborskoga zamjenika g. Laksara.
Prije svega bude konačno uglavljeno obrazloženje za ,,nacrt osnove šumskoga
zakona" kako no bi na VI. glavnoj skupštini g. 1882. po šumarskom družtvu usvojen,
te zaključeno to obrazloženje zajedno sa zakonom štampati, te visokoj vladi i visokom
saboru kraljevinali Hrvatske i Slavonije podnieti, a podjedno, da se umoli družtveni
član presvietli g. grof Rikard Sermage, da odnosnu osnovu u visokom saboru svojim
načinom podupre.


Nadalje bude zaključeno, da se ovogodišnja glavna skupština
družtva bude obdržavala na dne 27. lipnja i sliedećib dana u Novoj
Gradiški , uz sliedeći dnevni i-ed i program :


1. Dne 27. lipnja sastanak skupštini prispjelih Članova u Novoj Gradiški,
2. Dne 28. lipnja izlet skupštinara u susjedne šume državne, kao i one gradiške
imovne obćine.
3. Dne 29. lipnja obdržanje same skupštine, \iz sliedeći dnevni red:
a) Pozdrav skupštine po predsjedničtvu družtva.
b) Izbor perovodje za glavnu skupštinu.
c) Izvješće družtvenoga tajnika o djelovanju upravljajućeg odbora di*užtva tečajem
g. 1884./85.
d) Izpitivanje zaključnoga računa za g. 1884.
e) Ustanovljenje družtvenoga proračuna za g. 1886.
f) Skontriranje družtvene blagajne i družtvenih zaklada, naime zaklade utemeiji


teljne i zaklade pripomoćne.
g) Izbor jednog člana upravljajućeg odbora.
h) Razprava predmeta: ^,Koji su uzroci, da u posavskih Šumah naravnim pomla


djivanjem odgojene sastojine hrastikah, većim dieiom zapremljuju jasenovina i briestovina,
te uztuk protiva tomu." Izvješćuje g. šumarski ravnatelj M, Durst.


i) Razprava: „0 opažajih, učinjenih prigodom u šumah gradiškog okružja preduzetih
izleta." Referent g. nadšumar A. Herzl, koreferent šumarnik g. M. Radošević.
j) Razprava: „Spomena vriednih šumarskih dogadjaja i učina tečajem minule


godine´´ izvješćuje nadšumar Fran KesterČanek,
k) Pojedini predloži članova.
1) Ustanovljenje mjesta za buduću glavnu skupštinu.
m) Ovjerovljenje skupštinskoga zapisnika.
Dne 29. lijjuja. Razlaz članova.


Pobližji program objelodanit će upravljajući odbor naknadno. Osim toga bude u
odborskoj sjednici riešeno još i više inih administrativnih predmeta,


Badostan pojav. Ureduičtvo bilježi osobitom radošću činjenicu, da se u najnovije
doba takodjer i vriedni naši suelanovi II. razreda latiše rada oko lista, te je
urednlčtvo primilo jur više sitnica za list, priposlatih po lugarih sučlanovih. — Nebile
to biele vrane, već mile laste, predteče proljeća 1




ŠUMARSKI LIST 4/1885 str. 43     <-- 43 -->        PDF

— 183 —


Izpravak sporazumka radi. U Hl. svczku o. g. „Šumarskoga lieta" piše gosp.
šumaniik Radoševid o „nuzgrednih užitcih i njihovoj važnosti/* Medju oatalitn spominje
na strani Itl . slieđece: „Kod upravah imovnih obdinah te urbarijalnih, udaraju se
cienici po milosti božjoj, a kada se narod radi izazvanih buna umiriti hoće, onda žure
gospoda, da sve gratis na teret naroda, tobož kao dar ove nuzužitke odredjuju, tislied
takova negospodarstvena postupka kod obćinskih šumah naravno JB^ da se red niti kod
državnih i vlastelinskih Šumah postići uemože."


Pošto imovne obćine i njihova nprava bivaju Često puta obljubljen predmet kritike,
koja nalazi svoj cilj u rušenju i grđjenju uprave istih, to si ^matnim za dužnost,
popraviti stanje Činjenice rečenih redaka tamo, da se kod iniovnih obćiiia neudaraju
cienici po j^milosti božjoj" već na temelju zakoi^st od 11. srpnja 18-81, odbosno
naputka a) koji govori o zajedničkom uživanju imovnih §uma u §. 17. da: „svaki
pravoužitnik imade samo u toliko zahtievati jzpunjenje ovim naputkom ustanovljenih
mu potrebština u drvu i inih Šumskih proizvodih ^ u koliko potrajni prihod Šuma
imovne obćine za dotječe.*´


Nadalje veli isti §. da može taj pravoužitnik uživanja predspomenlitlh šumskih
proizvoda bezplatn o zahtievati, ako je potrajni prihod istih tako velik, da po nar
mirenju svijuh potrebštinah pravoužitnika preostaje jošte toliki višak, kojega unovčenje
može pokriti troškove skopčane sa gospodarstvom i upravom imovne občine. Obratno
pako obvezani su pravoužitnici za pokriće tih troškova uplatom odgovarajuće Šumske
pristojbe za svoja beriva u naravi pripomagati.


§. 18. pako dosliedno ustanovljuje na koje šumske proizvode i u kojem redu se
imaju takove Šumske pristojbe odmjerivati, i kaže naročito, da „u pravilu imaju ove
pristojbe najviše doseći do polovice podpune vriednosti."


Time dakle ustanovljen je ograničen ključ, po kojem se uprava imovnih obćina
u nastupivšem slučaju ravnati mora, te nikako neima moć i pravo te pristojbe odmjerivati
po „božjoj milosti."


Ako se pako kod imovnih obćinah ustanovljene pristojbe za Šumske proizvode nedopadaju
g. piscu, to Žalimo da nemožemo njegovoj želji zadovoljiti, jer se to pravo
uživanja imovnih Šuma od strane pravoužitnika n navedenom smjeru temelji na §. 18.
temeljnog zakona za hrvatsko - slavonsku i banatsku srpsku vojnu Krajinu od 7. svibnja
1850. uslied kojega §. su posjedovali Graničari i prije razdieljenja Šuma, po njihovih
starih pravah i sa prednošću, doznak u bezplatno g gradivog i ogrievnog
drva za domaću porabu, kao i nakon predidućega popisa pašu i žiro vinu za njihovu
stoku bezplatn o uživati . Tendencija uživanja imovinskih šuma jest dakle raziična
od uživanja privatnog veleposjeda u provincijalu, i zato neka ni g. pisac Članka „o
nuzgrednih užitcih" nekrivi upravu imovnih obćina, koja je prije svega vezana na zakonske
ustanove. Gr. Pauza,


[Natječaji. Kod šumsko-gospodarskog ureda ogulinske imovne obćine, imade se
popuniti mjesto kotarskog šumara sa sjedištem u Ogulinti, sa godišnjom plaćom od
600 for. stanom u naravi, godišnjim putnim paušalom od 400 for. i pisarničkim, razsvjetnim
te ogrievnim paušalom za pisamu, godišnjih 56 for. i 24 pr, mtr. I. r. bukovog
ogrievnog drva na panju.


Kod kr. podžupanije pakračke, imadu se popuniti mjesta kotarsko - obćinskih šumara,
sa sjedišti u Daruvaru i Pakracu, godišnjom plaćom od 600 for., 200 for. putnoga
paušala i 20´Yo globa i naknada šumskih Šteta. Molbe do 15. travnja kr.
podžupaniji.


Šumske prodaje (IV). Dne 3. ožujka, obdržavana bi po treći puta, kod
kr. šumskog ravnateljstva u Zagrebu dražbena prodaja od 321 komada hrastovih stabala,
Šumskog sreza „Žutice", procienjenih na 31.233 for. I ova je dražba medjutim ostala
bezuspješna, — Dne 21. ožujka, obdržavana bi kod kr. podžupanije djakovačke
dražbovna prodaja, od 300 hrastovih stabala, procienjenih na 5.066 for. 49 novČ. na




ŠUMARSKI LIST 4/1885 str. 44     <-- 44 -->        PDF

lazećih se na pašnjaku , „Ž es ti Ij e% urb. obćiae „Solina" upravne, obcine Našice.
~ Uspjeh te dražbe nije nam još saobćen>


, : K statistiki lova u Hrvatskoj. Z^^ posllednje lovne periode, ubijeno bi polag
izkazH šumskog ureda u Komaru za g. 1884, u lovištih, grof a Bombela nedaleko, Varaždina,
3./il4 zeeeva, 3.531 .jarebica i do 2.302 fazana, 2 srnjaka, 29 kunića, 4
Iještarke, SB prepelice,, G9. raca,, 84 šumskih i 6 poljskih šljuka i 9 komada inake
divljači, iliti ukupno 9.513 komada koristne divljaci, zatim od škodljivaca: 14 lisica,
a -kune, 56 iltisa, 227 lasica, 111 kobaca, 102,sove, 49 mišara, 302 srake, 510
vraua, ili ukupno 10.887 komada štetnih životinja. Osim toga prodano je tečajem mjes,
cca veljaje 700 zečeva, do 2.O0O jarebica i 30 fazana.


Na lovištih grofa Oršida ubijeno je 80 zečeva i do 300 jarebica. Želi! i bismo,
da nam prijatelji i os taUh , k r aj e va tak o va ^ i z vj ešća na uvrstbu
pr iob<5uja. , ,


Sretan lovac. Kako nam podlugar g. Joco Popović piše, ubio je mlinar Čjuro
Valić iz Tomice kraj Broda na Savi, dne 25. siečnja 1885. u potoku Glogovici viđra,<
5a, a dne 30. sieSnja opet vidru. Vidrac je vagao 11 klgr. a vidra 6^/2 klgr.
Snha koža od viđrača, mjerila je od njuške do vrh repa 1 m. 45 cm., a vidre 1 m.
22 em. Isti je lovac ubio zimus još tri vidre, nn ove bijahu manje, a uz to još 4
lisice i 58 zečeva!


Pomama talijanskih lovaca. Novine „Der deutsche Jager" ^ ilustriraju nam
jagmu i pomamu talijanskih lovaca, za svim š.to ,ini samo na met dolazi, slledećimi podatci.
Tri lovca iz .„Civitaveebie" ubiše za devet mjeseeih : 7 sniežnica, 94 jarebica,
86 Iještarke, 133 prepelice, 33 zeca, 3 šljuke, 64 bekazina, 4 parložkinje, 7 rala,
712 raznolikih manjih močvarica, 46 razne divljaSi, 39 divljih golubova, 5 sraka, 11
šajka, 72 .bracjuga, 26 kosa, 12 drozdova, 24 vuge, 187 škvoraca., fi djetla, 3 kukavice,
7 kibica, 16 lastavica, 13 raznih morskih ptica, 3 Čaplje, 7 galeba, 18 raznih
sova, 12 ždralova, 1124 ševa i 5873 raznovrstnih malih ptica pjeviea!


Jagnjedova kora hrana zecevom. Nedavno bijah kraj Zagreba u njekoj
obeinskoj šumi nedaleko Save, sastojeee se većinom iz topola, vrba i jagneda, kad imah
šta viditi, sve u dosta velikoj množini po zemlji iza običajnog posjeka kolja, j^^´^ostalo
jagnjedovo granje i šiblje, bilo je u pravom smislu rieči od zečeva obieljeno, doČim
ostalo šiblje malo ili ništa, čini se dalde da kora jagnjedovine zecevom dobro prija u
pomanjkanju obične pase. F. X. K.


Pogibeljni vuci. Andro Vukovič iz Tomice (brodskog okružja) kbr. 5. išao je
jedju) jutro, da potraži svoje konje, došav u srez Cerovac, sliedio je tra^ konjski TI
dol, kad najednoč čuje s,desne strane, da, se nešto približnje k njemu, ogledav se
opazi grdnu zvier. Na Što zamahne tako .snažno sjekirom, i udari ju po glavi, da se
išla ,odkotrlja.. Bila to ogromna kurjačica, koja se, valjda uslied zadobivenog udarca, na
mjestu, gdje pala, okotila sa troje mladih, dočim je Četvrto izpalo sa drobom. Vučica
izgubila udarcem jedno oko te bijaše mrtva, al dvoje mladih več sisaše. Seljak dobi,
tagliju od 13 for. od kr. kot. ureda U´ Garčinu. , ´ . Joco Popović.


Dne 18. siečnja t. g. izkapao je oko pol dana .Filip Makar,´ seljak iz Andrilovca,
(upravna obćina Dugoselo) u grmaku izpod sela divljake. Začuvši za sobom sušanj,
ogleda se, i vidi ogromnog vuka, koji se nanj spremao. Zasiekav mu´Makar sjekirom
vrat, povuče se neman natrag, zaskočiv ipak još dva puta, dok mu srčani seljak uerazkoli
glave, na što se vuk, smrtno ranjen, odvuče u grmlje. Medjuto dodjoše i u´blizini
deseci se domari Makarovi, te zatuku vuka, do kraja. Sama koža vagnula je 5
kilograma. ___ I „


U kotaru oriovačkom, nedaleko sela Slatinika, čuvao je dne 8. siečnja svinjar
Mijo .Koporčić, mladić od 17 .godina, u t. z. Jelasu, pokraj sume Mlaka´, svinje. Kad
na jednom navali yuk medju svinje, svinjar ode i preplaši sa psi vuka, koji se na viku