DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1885 str. 4 <-- 4 --> PDF |
^ 144 — iznaša 6.500 for., poprečno se pako po c. kr. poreznih uredih utjeralo na ime dosudjenih globa svota u iznosu od 5.049 for. Iz spomenute zemaljske kulturne zaklade, doznačio jest ove godine zemaljski odbor dalmatinski: obćini Makarskoj 50 for. pripomoći za posumljenje Oseljave i Supetra, a podjedno je odredjeno, da joj se iz Kotora posije u tu svrhu i 1.000 komada borovih biljka. Obćini Vrljičkoj doznačeno je 200 forpripomoći za lugarsku službu za ovu godinu. Obćini Omiškoj 100 for. pripomoći za lugare, i to za god. 1884. a uz to obećana bi joj i pomoć za god. 1885., ako izkaže Žim prije valjano pobiranje šumskih odšteta, a isto tako zatraži zemaljski odbor i od obćine Oborovaćke, na prošnju za pripomoć plaći lugara, da se prije izkaže što je pobrala od šumskih odšteta. Toliko u pogledu najnovijih zaključaka zemaljskog odbora, glede podieljenja ovogodišnjih podpora iz zemaljske kulturne zaklade, što se pako ostalih zaključaka istog odbora tiče, iztaknuti nam je jošte i zaključak od 28. siečnja t g. kojim bi upozoreno namjestničtvo na vlađajuću strogost gdjekojih poglavara u pogledu zavjeravauja poljara i lugara, jer da bi dovoljno bilo, kad bi izkljuceni bili samo onakovi, koji su bili osudjeni radi kojeg zločina ili prekršaja iz pohlepe za dobitkom. U Zadru , 20. veljače 1885. K pitanju šumarske obuke. Naglasismo jur, da je pitanje o šumarskoj obuki u najtiesnijem savezu sa pitanjem organizacije šumarske uprave, pošto pako do danas tek samo naslućivati možemo o poslieđnjoj, to je naravski dosta težko razpravljati temeljito i 0 prvoj. Držimo ipak, da će se prigodom organizacije šumarske uprave u našoj domovini, bezuvjetno raditi po načelu štednje, t, j. neimamo se podnipošto nadati, da bi odnosni mjerodavni faktori za sada bar, bili voljni zemaljski proračun obteretiti znatnijimi svotami u korist zemalj. šumarske uprave, te već s ovoga razloga držimo, da nećemo pogriešiti, ako rečemo, dać e i za buduće kod nas u Hrvatskoj težište šumarskog gospodarstva ostati na šumarsko-pomoćnom ili t. z. lugarsko - čuvarskom osoblju. Jer ma sve, da se možda i možemo nadati, da će se broj t. z. kot, šumarija toli kod krajiških imovnih koli i urb. imovnih obćina, bezuvjetno ponješto morati povećati, a isto tako da će trebati i za državu više upravnog osoblja, to se ipak podnipošto neimamo nadati, da bi to bilo u onolikoj mjeri, da bi se tim zadovoljilo i samim zahtjevom odnosnih zakona i naredaba, t. j . da bi se za svakih 2-4.000 ralih šume postavio po jedan šumarsko - upravni organ i t, d. Mi ćemo se dakle bezdvojbeno i za buduće morat zadovoljiti, ako li poprečno jedan šumar, nebude imao više od 10.000 ralih šume nadzirati, te ako |