DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1885 str. 33     <-- 33 -->        PDF

Viesti iz Srbije.


Saobćuje Paja T. Todorović^ niiuist. činov. u Beogi^adu.


U Bovije se doba takodjer i naša kraljevina zahvatila u kolo, onih zemalja,
koje poput Hrvatske i Slavonije važnu ulogu u svietskoj trgovini drvom
zauzimlju, i srbski hrastici počeše biti predmetom svietske špekulacije, a budemo
li se okoristiti znali okolnostima, šume naše mogle bi danas sutra biti od velike
vriednosti po zemlju i trgovinu našu. Nisam naumio ovaj puta, potanko o stanju
naše šumske trgovine pisati, al ću Vam u tih razmatranjih ipak spomenuti
koju i 0 znamenitom ugovoru, što no ga veletržac drvom g. Srića iz Novog,
u družtvu sa poznatom tvrdkom Gairardi iz Trsta, sklopio sa srbskom vladom,
prije godinu dana, u pogledu eks^jloitacije državne šume, nedaleko D. Milanova
kraj Dunava. Odnosni šumski kompleks zaprema do 2000 hektara površja, a
sastoji se poglavito iz sastojinah bukve, hrasta, jasena i lipa. Ugovor eksploitacije
vriedi na 15 godina, doba izvoza izradjene robe i materijala, traje još
van toga dvie godine dulje. Zakupnici nesmiju ništa sjeći bez znanja i odobrenja,
nadležnog državnog šumara za okružje majdanpecko. Trgovcem pripada
jedino drvo mjereće više od 40 cm. u promjeru debla nad panjem. Drvo procienjuje
šumar tekar kad je oboreno, kora i bielj neuzimlju se u raSun. Drvo
kupuje se po taksi, te je takova ustanovljena od kubičnog metra hrastovine
po 4 dinara, od ostalih vrsti drveća pako za gradjevno drvo po kub. metar sa
1 dinarom. Osim ove takse, plaćaju trgovci kad izvažaju proizvedenu gradju u
inozemstvo, od kub. metra hrastovine po r2 0 dinara izvoznine.


Sve građjevine koje bi trgovci za vrieme trajanja eksploitacije drva podigli
na državnom zemljištu, ostaju po izmaku zakupa svojinom države. Usljed
nezgodnog brdovitog položaja šume, trgovci će morat sagraditi posebna prometila
(željeznicu na transmisionu). Od šume do Dunava imade tek IV^ sata,
po čemu uzprkos inih nepođobnostih izvoza ipak prevozni troškovi po kub. met.
jedva 2—3 dinara iznašaju. U koliko je poznato, izdadoše trgovci već do sada
na razne sgrade i prometila do 200.000 franaka, a osim toga položiše još i
jamčevinu od 10.000 dinara.


Radilo se do sada ponajviše pilota, planka, šlipera, duga i parketnih drva.
Goriva se drva neznatno izvlači.


Kako radnja vidno napreduje, drži se, da će taj posao biti najdulje za
5—6 godina gotov. Pogledom na dosada u Srbiji uobičajno eksploitiranje, kako
državnih tako inih šuma, iztaknuti jest prenavedeni posao, prvim slučajem, pri
kojemu se država (odnosno ministarstvo narodne privrede) svojski postaralo,
da nebude „razbojničko", u pravom smislu rieči, i s toga ga i radošću bilježimo.


Ovo je nadalje prvi posao u Srbiji, koji se u koliko to naša „šumska
uredba" nezabranjuje, izvodi po načelima bolje organizacije šumskog gospodarstva
i zakonarstva.


U tu je svrhu uzet u službu i posebni šumar sa višjim stručnim obrazovanjem
i umjećem, komu je sada nastojati u interesu države, da se ta eks12




ŠUMARSKI LIST 4/1885 str. 34     <-- 34 -->        PDF

— 174 "
ploitacija što pođpuiiije po pravilih racionalnog šumarstva obavljala bude. Ovomu
je šumaru povjerena u prvome redu uprava nad raajđanpeckora šumom, koja
s navedenom u zakup datom graniči, a pođjedno povjeren mu je i nadzor nad
rečenim poslovanjem trgovaca. Njemu je obavljati premjerbu i procjenu materijala,
upućivati trgovce na plaćanja srezkomu predstojniku, koji su tek onda
vlastni izrađjenu robu izvažati, kad se izkažu da su predani materijal propisno
izplatili, a isto tako imade taj državni šumar i redovito od vremena do vremena
0 tečaju radnje ministarstvo narodne privrede potanko obavješćivati.


Komu je poznat dosadanji običaj unovčivanja i prodaja šumskih u Srbiji,
vidit će iz navedenog, koliki je ovaj puta učinjen korak napred k boljku.


U „Šumarskom listu" odtisnut bi u svoje vrieme nacrt novog šumskog
zakona, kako no ga ministarstvo narodne privrede izradilo, u svrhu podnošenja
narodnoj skupštini. I strukovnjaci a i nestrukovnjaci uvjereni su, da je doista
skranje vrieme, da se stara zatiračica naših šuma, tog neprocjenivog narodnog
blaga, naša t. z. „šumska uredba", mora već jednom dokinuti. Polag zlosretne
te „šumske uredbe" ne samo da nam je ogoljela divna „Šumadija", pretvoriv
se u pustu goljet i krš poput Grčke, te da nam ogromni kompleksi obće narodnih
šuma razgrabiše i prisvojiše privatnici ili obćine, nu ona onemogućuje
upravo i svaki svrsi shodni razvoj šumarstva u Srbiji.


Ta svaki nas danas još može, kad mu se samo svidi, po „izumu*´ (objavi)
koji ga samo 25 para dinarskih stoji, nasjeći iz „obćenarodnih šuma", osobito
tamo gdje još neima postavljenih državnih Šumara, do mile volje koliko i kakovih
hoće stabala! Za „špekulaciju" namienjeno stabalje, cieni se „po rodu",
i to za drvo od „nerodne gore" od 21 pare dinarske do 3´37 dinara, a od
„rodne gore" od 43 pare dinarske do 12-63 dinara po komad!


Što bezdvojbeno najjasnije karakteriše, u istinu još primitivne naše šumarske
odnošaje, kojim već nebi smjelo s davna ni u Srbiji biti mjesta. Osobito
nam je s toga drago, što možemo pođjedno spomenuti, da je s nadležne strane
jur učinjen početak, da i u nas čim prije dosadanje patriarkalne pojmove o
„gojenju šuma" zamiene osnovi umnog šumarstva i šumarske nauke.


Odlučnost sadanjeg ministra narodne privrede dovoljnim jest jamstvom,
da se možemo nadati, da će se već u idućem prvom skupštinskom zasjedanju i
novi šumski zakon pretresati, i time stvoriti temelj boljoj budućnosti srbskog
šumarstva.


Vaše austro - ugarske novine, đonesoše viest, da je izaslaniku ugarskome


g. grofu Zichiju pošlo za rukom, da srbsku vladu sklone, da bude i Srbija na
ovogodišnjoj magjarskoj izložbi zastupana, u istinu tome tako, da će Srbija
samo djelomice tamo sudjelovati, jer će Srbija, po odluci kr. naše vlade učestvovati
službeno na ovogodišnjoj medjunarodnoj izložbi u Antverpenu (Belgiji).
Za prikupljanje i aranžovanje izložbenih predmeta, sastavljen je u Beogradu
posebni „glavni odbor", koji je jur shodna odredio, da Srbija na rečenoj medjunarodnoj
izložbi u svih granah proizvodnje bude čim dostojnije zastupana.