DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1885 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 155 — Iz Zagreba u Veliku Goricu ili Lekenik, u Samobor, Mokrice ili Liclitenwald, takodjer se (u ondašnje ogromne obćinske i vlastelinske šume) vrlo neznatnim troškom i brzo potrebni poučni izleti obavljati mogu. ^Gospoštije Mokrice i Lichtenwald prekrasnimi svojimi kultarimi i camovimi sastojinami, nedaleko Samobora se steruće erarne bukove prašume, Turopoljski i Kraljevački lug, sve su to objekti cieni za svakog profesora šumarstva. Sveučilištna i akademička obća knjižnica, zatim knjižnica šumarskoga i gospodarskoga družtva, takodjer su velevriednim pomagalom za takov zavod. I tako vidimo, da bi Zagreb i pogledom na sam praktični kao i znanstveni smjer poduke, bio sigurno najzgodnije mjesto, za šumarski institut, u Hrvatskoj. Time držimo, da smo dokazali ne samo potrebu višjeg šumarskog zavoda za naše krajeve, no podjedno opravdali i mogućnost i shodnost, da se takovo višje šumarsko učilište za naše strane najsgodnije ustrojstvom šumarskog instituta stojećeg u savezu sa zagrebačkim sveufiilištem, ustrojiti može i ima, a razlog s kojega se latismo razmatranja ta objelodaniti, u oči same provesti se imajuće organizacije naše zemaljske šumarske uprave, jest, što držimo, da je pitanje višje šumarske obuke bezuvjetno u najtiesnijem savezu s tom organizacijom šumarstva. Budućnost pako, dokazati će u koliko smo pri tom udarili pravim ili krivim putem. P. X. K. Barometer u mjemičkoj praksi. Piše Praii Kružić, profesor tehničke struke na kr. gosp. i šum. učilištu u Križevcih. Razvitak. Toricelli bio je jedan izmedju prvih koji je opažanjem pronašao, da zrak u raznih visinah], gustoću, a prema tomu i tlak mienja, t. j . da su pojedine visine nad zenialjskom površinom odvisne od tlaka zrkka. Pascal je to experi mentom dokazao. Mnogi učenjaci srednjega viekakao: Hallcy, Miraldi, Gassini, Bernoulli i t. d. nastojaše odvisnost tlaka i visine u matematički oblik svesti, ali neuspješe, tekar u novije doba pošlo je to za rukom nekim matematikom kao: Deluc, Laplas, Ramoud, Gauss, BesseL Pokusna mjerenja izvadjahu poznatim običnim barometrom sa živom, nu uzprkos točnosti, koja se gubitkom vremena ovim barometrom postigne, nije se nikako pokazao ovaj stroj praktičnim; transport od točke do točke, nespretan oblik i t. đ. mane su običnog barometra. Englez Vidi izumio je stroj „Barometer Aneroiđ" prozvan, koji je običan barometar zamienio. U principu sastoji taj aneroid iz zavinute cjevi (a) (si. 1.) iz koje je zrak iztisnut, ova.je cjev pričvršćena samo na jednom mjestu (b). Sistem poluga koji se iz slike, vidi stoji u savezti sa zubatim lukom, a ovaj |