DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1885 str. 1 <-- 1 --> PDF |
umitiM lili. -H4-H- Br. 4. u ZAGREBU, 1. travnja 1883, God. IX. Šumarstvo u Dalmaciji. Priobćuje Ferdo Zickmuiulovskjs c. kr. ^emalj. šum. nadzornik/ Šumarstvo u kraljevini Dalmaciji vidno napreduje, uzprkos mnogobrojnih potežkoća i neprilika, kojimi se isto od nedavna bori<"i imalo. Danas i u tom pogledu nastaše bolji odnošaji, da je tome u istinu tako, dokazuju medju ostalim i sliedeće činjenice. Kako je poznato, obratila je vlada osobitu skrb, uredjenju bujica po dalmatinskom kršu, te su u tom obziru osobito duž Cikole kraj Sinja jur liepi uspjesi polučeni. Što se pako dalnjih mjera u tom pogledu tiče, to je spomenuti u pogledu radnja, poduzetih oko uredjenja bujica Krmišlja i Drenovcice u Boki kotorskoj sliedeće: U području Krmišlja započete su jur radnje izpod austrijske medje, dočim su i zbog postignuća dozvole za izvođenje sličnih radnja preko medje, na crnogorskoj strani, koje će po osnovi i proračunu c. kr. šumarskog nadzorničtva tražiti trošak od 3.000 for., jur podneseni ministarstvu shodni predloži. Za uredjenje bujice Drenovcice, u gornjem području, osnovane su po c. kr. tehnicih radnje troškom od 6,900 for., te bi se te radnje imale dovršiti u razđobju od trijuh godina. Za uredjenje ove bujice u srednjem teku, izradjuje se takodjer već osnova i proračun, a posije spoznanja svih troškova t. j . onih u gornjem području kao i onih u srednjem teku, biti će sukoristnici i zemlja pozvani, da ustanove prinose, u razmjerju kako to propisuje dotični zakon od ao. lipnja 1884., glasom kojeg imadu 50^0 troškova podmiriti interesenti i zemlja, 50^/^, pako država. Za omogućiti pako, što prije početak tih za obćinii G-rbaljsku toli važnih radnja, stavilo je ministarstvo već ove godine za te radnje svotu od 2.200 for. namjestničtvu na razpoloženje, te će se odnosne radnje čim skorije započeti. Osim toga pako nastavljaju se i radnje oko uredjenja bujica Bukovice, Zduš, Vrlika-Zduš, potoka Ravno, Mula Ivod Kotora, Yelje kod Knina i t. d-, u okružjih Kninskom, Sinjskom, Spljetskom, Benkovačkom i Imotskom, Sadanji godišnji troškovi, oko uredjei»ja bujica i potoka te pošumljenja goljeti, iznašaju 15.000 for, . Toliko u pogledu najprećih ovogodišnjih radnja oko uredjenja bujica. io |
ŠUMARSKI LIST 4/1885 str. 2 <-- 2 --> PDF |
— 142 — Od stanovite važnosti po Šumarstvo u Dalmaciji, jest nadalje, netom izdana naredba, po kojoj se dosađanji glavni voćnjak u Siveriću imade zapustiti, jer mu po dosadanjem izkustvu sastav tla nije povoljan za uzgoj voćaka. Polag iste naredbe nadalje, prelazi vrhovna uprava glede gojenja voćarstva u ruke zemaljskog šumarskog nadzornika. Polag odnosnih namjera, gojiti će se voćarstvo pomoćju državnih i obćin^ skih šumarskih organa, na više mjestah u pokrajini, i to u postojećih državnih kao i obćinskih razsadnicih u Zadru, Kninu, Kistanjam, Benkovcu, na Kljacim. u Vrlici i u Sinju, na koja će se mjesta još tekom ovoga proljeća razdieliti i prenieti do 37.000 divljih voćaka, dočim će jedno 2.000 jur oplemenjenih voćaka još i nadalje ostati jednu ili dvie godine u Siveriću, dok dosta narastu i dok se svrsi shodno okriepe, Hvalevriedna pripravnost, s kojom su zanimane obćine došle u susret namjeram vladinim, opravdava nadu, da će se ovim putem postignuti željeni važni cilj i svrsi shodno razširenje voćarstva u zemlji. Gori rečenom naredbom zadane su dalmatinskim šumarom opet nove težke zadaće, nu oni će ih ako Bog da u interesu zemlje znat za cielo shodno riešiti. Osobita se važnost podaje nadalje u posljednje doba takodjer i uredjenju šumarsko- redarstvenih ođnošaja u zemlji, a naročito i utjerivanju kao i prijavljivanju šumskih odšteta, kako nam to medju ostalim i niže sliedeća skrižaljka pokazuje, pređooujuća nam jasnu sliku, u pogledu statistike šumskih prekršaja u području kraljevine Dalmacije. Kazujuć nam činjenicu, da kao što drugud, tako se i u Dalmaciji šumski prekršaji dan na dan mnažaju, akoprem ovdje i tu okolnost u obzir uzeti valja, da se danas znatno bolje na šume pazi no prije desetak godina, te da se već i tim broj tih prijava umnožati morao. Boljeg shvaćanja^ u skrižaljci iztaknutih podataka iztaknuti nam je još i sliedeće: Osuđjene odštete, utjeraju političke oblasti, odnosno obćinska poglavarstva obično sama, nu prosto im je ipak to utjerivanje prema uviđjavnosti i potrebi prepustiti i samim c. kr. poreznim uredom, što je već sama po sebi vrlo važna činjenica. Unišavši novac ide naravno u korist odnosnih obćina. Osuđjene šumske globe pako, dužni su porezni uredi bezuvjetno utjerati, po posebnom nalogu ministarstva. Novac utjeran tim načinom, (naime osudjenih šumskih globa), pripada zemaljskoj kulturnoj zakladi. Zemaljska kulturna zaklada za kraljevinu Dalmaciju imade danas već glavnicu od 95.000 for., te stoji pod upravom zemaljskog odbora. Iz ove se zaklade prije svega daje obćinam pođpora za šumarsko osoblje i radnje, od godišnjih 6—6.000 for., a glasom posebnog saborskog zaključka od g. 1877., podmirivati će se iz te zaklade još i troškovi oko pošumljenja goljeti šumskih, u iznosu od 6.000 for., tako daće odsele sav prihod rečene zaklade izključivo služiti u šumarske svrhe. Za posliednjih deset godina, unišlo je od šumskih globa poprečno godimice u zemaljsku kulturnu zakladu skoro 8.000 for., dočim se godimice poprečno tek 2.720 prijava šumskog prekršaja prijavilo. Poprečni godišnji iznos dosudjenih šumskih odšteta |
ŠUMARSKI LIST 4/1885 str. 3 <-- 3 --> PDF |
— 143 i-H © ´"^ ´ O ! <7S .´ ^´ P3 ´ r—1 > c-. o »o ^ L> t^ L» o co co co o5 i^rpojn Timzojod Mst ^ ^ ^ CO E^ O o t^ t-co co co ^ co 0 od aqo.l^ ou-Baot^r] o o co 1-1 co o 0 CO . CM CM co X CM co -,´ ´ X ^° >d 1 1 1—( o O t-co o T—( -4, ; :.,, %A T-1 CM 00 Oi t^j o 1 1 ^^ o; ^ oo ;- -.. o :N o o CO 00 co c^ ´M 00 cr> t-^ ra M -tr? CD t— L- ^ ^ c 6 >=» ^ xo cn o TH cor-i o r±l o 00 t>-c:, GO CO M CH CO´ X Oi . H-i co ^o c- . >1 ^ ^ ^ T—< co co o .o O 1 o lO f-^ CŽ 00 io -Tfl t-O) j 1 : t>. > C co o o r-, . -1-^ 53 iO o co ´ oo O « đŽ T—i os o cr. "^ ^ ^ T—1 ,.)´", ,1 -, , T—1 rL3 ><:5 1 1 1 O ^ co o lo O co 1—1 lO X CO O 1 Cl rt 1 ! 1 ^ o cr; oi-M A ^ 1—< C3 l-l ^ ^ o (W co -* O co J_* CM t-uO CO CM ^ > —´ co co o-co iO rH CO >0Q D o feo ^-l o «o ^ oo co t-o co 05 05 OS rt co t^ co co co ^ o ´ TH T— f^ ^ o o r-i CO GO ho a r-^ o ^ -^ os "1 (70 ZO T-H CD _;:^ .y lUO.rOA^´EZ o c~ G^ TA OT C^ CM rH Tfi P! kO .-M TH co (1> CM t 00 v-4 CO CM TH 00 r-i 13 uioqoi^ co -* rrH C71 , O *" ,0^ 0 00 OD OO Oi co. UIOU´BOAOa co ´^ 1—i OJ ´-´:; r—i t>-O co T-i O o X o co -H Ct) ,1—! Ti . =3 tao.io3[n o CO T—f CO ´´ 1—1 co O ´i 1—´ X 00 O raes´e[So.id TUIAOU. o C5 OS uO co co CO o X X co ;; i. r-Č^ 1—´ -TH ´´^ ei´e^sijz T];r lo ´ co 0 0 o^ IO to 1 i X --- ;.´-; G^J 1—1 1 j -AT.ii[ !U9fp^i[oadau co :o llAT3.Td ´^ M Ht) X c^ o co -^ -^ C<1 OO Oi "^ X 1—j CO co tO co Ci o -oTilIod po^ OJ^^^O 1— « 1, ^ . o ..T 0119 S , to O .´^ GO o ´CO- r-C ´-[>-´ - -´ ´ 1. :. »c CO X G>4 1-* X j=i -9U OU5^XI05[ HE^S co o O r-i CM T-* TH i-( rH O^ -CO 0 > o -´e|qo i{i3[0i:}T[od po >—; C C \\ . .´ j -: -TJH t— CO t-I:-^ri iC-, t-^ . ^ PH O npns uioiTexi2Ri[ G<1 (>"» o Oi C^ co ^ CM X ,co O a5[ *o on9rjdti:(sn ^ 1-* ^ ; :i—(" -^ ´T-i ´,´ ´ 1 [ptu ´ufuudn^sod -3ouomi?Az T—i . a; t--c^ —K lO O^ . .´lO. r^´ ´ T—< .. J ´ . X´ 1—1 X Ci tO ! [[I i:{^pBASo pof|sn Xfra9(´p o X´ 1—t co 0> , ; r-t (>1 CM CO >! ^ . V-Ci"S.. , -i´J -OA -BAi^jdz´BJ foiq Ufdiii|r] T-i i., i; .„ ´ i-O ?C 1-OO C:^ O ´"M co : ^ . . X 00 -X X ^UTpO{) ´.x:/ 00 CO co X X X X X r-. T-^ 1—1 T-l r-« T—´ t-< 1—1 T-l ´´ * ^ X -LL^ |
ŠUMARSKI LIST 4/1885 str. 4 <-- 4 --> PDF |
^ 144 — iznaša 6.500 for., poprečno se pako po c. kr. poreznih uredih utjeralo na ime dosudjenih globa svota u iznosu od 5.049 for. Iz spomenute zemaljske kulturne zaklade, doznačio jest ove godine zemaljski odbor dalmatinski: obćini Makarskoj 50 for. pripomoći za posumljenje Oseljave i Supetra, a podjedno je odredjeno, da joj se iz Kotora posije u tu svrhu i 1.000 komada borovih biljka. Obćini Vrljičkoj doznačeno je 200 forpripomoći za lugarsku službu za ovu godinu. Obćini Omiškoj 100 for. pripomoći za lugare, i to za god. 1884. a uz to obećana bi joj i pomoć za god. 1885., ako izkaže Žim prije valjano pobiranje šumskih odšteta, a isto tako zatraži zemaljski odbor i od obćine Oborovaćke, na prošnju za pripomoć plaći lugara, da se prije izkaže što je pobrala od šumskih odšteta. Toliko u pogledu najnovijih zaključaka zemaljskog odbora, glede podieljenja ovogodišnjih podpora iz zemaljske kulturne zaklade, što se pako ostalih zaključaka istog odbora tiče, iztaknuti nam je jošte i zaključak od 28. siečnja t g. kojim bi upozoreno namjestničtvo na vlađajuću strogost gdjekojih poglavara u pogledu zavjeravauja poljara i lugara, jer da bi dovoljno bilo, kad bi izkljuceni bili samo onakovi, koji su bili osudjeni radi kojeg zločina ili prekršaja iz pohlepe za dobitkom. U Zadru , 20. veljače 1885. K pitanju šumarske obuke. Naglasismo jur, da je pitanje o šumarskoj obuki u najtiesnijem savezu sa pitanjem organizacije šumarske uprave, pošto pako do danas tek samo naslućivati možemo o poslieđnjoj, to je naravski dosta težko razpravljati temeljito i 0 prvoj. Držimo ipak, da će se prigodom organizacije šumarske uprave u našoj domovini, bezuvjetno raditi po načelu štednje, t, j. neimamo se podnipošto nadati, da bi odnosni mjerodavni faktori za sada bar, bili voljni zemaljski proračun obteretiti znatnijimi svotami u korist zemalj. šumarske uprave, te već s ovoga razloga držimo, da nećemo pogriešiti, ako rečemo, dać e i za buduće kod nas u Hrvatskoj težište šumarskog gospodarstva ostati na šumarsko-pomoćnom ili t. z. lugarsko - čuvarskom osoblju. Jer ma sve, da se možda i možemo nadati, da će se broj t. z. kot, šumarija toli kod krajiških imovnih koli i urb. imovnih obćina, bezuvjetno ponješto morati povećati, a isto tako da će trebati i za državu više upravnog osoblja, to se ipak podnipošto neimamo nadati, da bi to bilo u onolikoj mjeri, da bi se tim zadovoljilo i samim zahtjevom odnosnih zakona i naredaba, t. j . da bi se za svakih 2-4.000 ralih šume postavio po jedan šumarsko - upravni organ i t, d. Mi ćemo se dakle bezdvojbeno i za buduće morat zadovoljiti, ako li poprečno jedan šumar, nebude imao više od 10.000 ralih šume nadzirati, te ako |