DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1885 str. 38     <-- 38 -->        PDF

— 138 —


ISTovi šumarski list. Pod naslovom „Forstliche Zeitsehrift" izlazi počam od


15. siečnja t. g. u Pragu — list namienjen šumarstvu i lovstvu, izlazi tri puta na mjesec,
te stoji godimice 3 for. 36 nov6.
Opažanja, Kako nam g. P. Knobloli iz Hrnetica piše, vidio je dne 5. veljače t. g.
u šumi „Kupžinski lug« t. z. božju žabicu (Laubfroscb), žabu krastaču, te dapače i
jednog leptira! — U okolici zagrebačkoj vidismo dne 8. veljače po prvi puta divlje
golubove, — 17. veljače škvorce, a dne 19. veljače vivke.


Šumarski koledar za ožujak. Ožujak ima 31 dan. Mjesečne miene nastaju:
Uštap dne 1. u 5 s. 4 č. jntr. ~ Trećak dne 8. u 7 s. 58 č. več. — Prvak dne


23. u 6 s, 27 č. več. — Uštap dne 30. u 5 s. 44 č. večerom, Vrie m e. * Po pravilih
naravi imalo bi nastupom ovog mjeseca zimno gospodarstvo sasma prestati, a priroda
imala bi na novo oživljivati, kazujuć nam nastup željno izčekanog prolječa, jer
eno u okolici Zagreba vidjesmo več oko 10. veljače visibabu, krasuijak, drenak i Ijesku
cvasti. Kako u bilinstvu tako če i u životinjali do mala nastati gibanje i novo življenje.
Čim sunce toplije zagrije, opazit ćemo iz kore i pukotinab drveča, stiena, mašine i
zemlje izlažeće raznovrstne kukce i bube, koje če nam polja i šume naseliti, dok neviđimo
i leptire te prave navjestnike proljeća. Od ptica pojavit če nam se prva roda
uz ine ptice selice. Pjevačice ptice bit če veselije, jer parenje ptica zapomogu imati koncem mjeseca več i mlade.
Šumarstvo . U brdskih šumah nastavlja se prava sječa, dočim demo po nizinah
poskoriti izradbu i izvoz drvlja, što osobito po t. z. čistih sjeČah vriedi, gdje bi ležanjem
oborenog drvlja podmlad štetovati mogao. Sječine valja čistiti po mogućnosti od odpadaka,
več i radi same pogibelji šumskih požara, U šumah, koje se na sitno gospodari, i
kolosjecih započima se sječom. Sad je i najbolje doba za kresanje vrba. Gdje u šumah
cigani koritari rade, vaija im dobro gledati na posao, jer uz sav neznatni zanut dosti
štete počinjati znaju, običavajuć stojeća stabla pilom, do srčine na dva kraja, jedan
metar i više u duljinu zarezati, urezak sjekirom i klinovi iztepsti, pribavljujuč si tako
na brzu ruku potrebnu gradju, kvareć nam tako ne samo stabla no i sastojine. U predjelih
gdje su ugljari, zapoČima ugljarenje. — Marvi treba sada svakako još kratiti
ulaz u štimu. — Neimajuć joŠ paše, marva silne štete počinja obgrizanjem stabalca i
grana, a i pastiri znadu dosti Štete poČinjati obkresanjem krošnja i t. d. Mlade se zabrane
sada najlasnje proriediti mogu, jer seljak joŠ za dosta vremena imade, a i seljak
će radje taj posao obavljati, jer mu stavlja u izgled kolje i pleter za plotove i ograde.
Loženje vatre u šumi valja da lugarsko osoblje sada strogo nadzire, za da se šumski
j ozari neporode.


U ožujku počimaju i ogojne šumske radnje. Sada se priredjuje zemljište za sadnju


biljka u Šumi biljevišfcih i razsadnicih. Sadjenice vrba i topola valja sada zasađjivati,


sjemenje žira, bukvice, graba, jasena, javora i Čamovine takodjer se sada sije Ograde


i grabe duž branjevina valja popravljati, nove graditi, isto tako i gajke postavljati,


za da se navali marve za dobe stane na kraj.


Od naših Šumskih drveća cvatu u ovom mjesecu, breza, jasen, jalša, jablan, briest,


ariš, razne vrbe i m, d. vrsti drveća, koje jur u veljači započeše cvasti.


Lov. U ovom mjesecu glavni su predmet lova, šljuke, i tako započima jedan
najinteresantnijih vrsti lova. Šljuke se love čekanjem u zasjedi, osobito u predmračak,
zatim buširanjem sa psom i hajkom iliti gonom. Lovci se pri tom ravnaju po latinskom
evangjeliju, polag one njemačke: Sontag Reminisci. „Nach Schnapfen suehen geh´."
— Sontag ociili. „Da kommen sie." — Sontag Laetare. „Das ist das wahre." —
Sontag Judiea. „Sind sie noeh da/´ — Sontag Palmamm. „Gehen si tralarum.^* Što
bi mi po hrvatski mogli reći:


* Pošto „Šum. list" prvog svakog mjeseca izlazi, to se moramo ograničiti, da
samo one prirodne pojave ovdje iztičemo, koji bi tečajem mjeseca nastati mogli. .