DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1885 str. 34 <-- 34 --> PDF |
-- 134 — nizira dapače i školu za gumarsku kulturu, za da uredi uživanje Šuma, i to u Blati na Korčuli, koji se otok još i dan danas prekrasno pričinja svojimi gajevi, isto ponavlja i airolamo Cornaro (1680- do 1682) svojom naredbom ob ustrojstvu „scuola di boscberi za Korčulu." Ta dva glavara Dalmacije bezdvojbe prvi su utemeljitelji i protektori prv e šumarske škole u Earopi, pa ako se dan danas i samo neznatno još nalaze tragovi njihovih plemenitih nastojanja, u koljevci hrvatstva, to jest ipak vriedno da im se imena u hrvatskoj poviesti šumarstva ovjekovječe. Znak vremena. Status zemaljskog šumarsko - upravnog osoblja Bosne i Hercegovine broji sada ukupno 75 Šumarskih činovnika, medju kojimi imade takodjer i više Hrvata i Srba, držeči predsjedničtvo našega družtva, da će možda biti i u samom interesu te gospode, ako se upoznadu s našim družtvom i listom, odpremilo jest početkom 0. g, do 30 brojeva lista, uz pozive, na razne šumarije u zaposjednutih zemlja, te da bi i tamošnji šumari stupili u našu zajednicu, al kad tamo, žalibože prevarila nas nada, i tako nam neostaje druge, van počekati dok se i tamo odnošaji nekrenu na bolje, t. j . da postanemo i tamo svoji u svome! Hrvatski odjel budapeštanske Izložbe. Kako nam pišu, dozvoljeno jest drvotržeu gosp. Sorgeru, da u šumah brodske imovne obćine odabere po volji stabla sposobna za bačvarsku robu, u svrhu sagradjenja ogromne baČve od 1900 vedara sađržine za zemaljsku izložbu. Iz drva šuma imovne občine petrovaradinske sagradit če se,opet takova od 1200 vedara. Bit će to bezdvojbeno riedki objekti izložbe. Izradbu proizvoda iz Šuma petrovaradinske imovne občine preuzeo jest trgovac drvi Gamirscheg iz Mitrovice. Glasom zaključka odbora iste imovne obćine, prodati če se izloženi predmeti, a uniŠli novac imao bi biti glavnicom, koje kamati će služiti za nagradjivanje ručnih rada ženskinja petrovaradinskog okružja. Stanje zaklade mirovinske, sbora Ingara otočke imovne obćine. Stanje prvim siečnjem 1884. na temelju poznatih pravila u život stupivŠe mirovinske te zaklade, iznašaše koncem g. 1884. 3460 for. 90 nvč. U mjesecu siečnju g. 1885. unišlo je 376 for. 50 nvč. Zaklada ta iznaša dakie koncem sieČnja 3837 for. 40 nvČ. Ta je glavnica uložena u prvoj hrvatskoj štedioni u Zagrebu, pod uložnicom br. 43.143. S. P. Tko je pokrenuo misao o žasnutku mirovinske zaklade lugara otočke imovne obćine. Od g. D. Iliji ča primismo sliedeču izjavu: Čitajuć u I. svezku jjŠum. lista" velevažnu razpravicu g. nadšumara Pauze, o budućnosti ove zaklade, sjetio sam se nehotice Čovjeka, koji je zaslužio da se nazove zaanovateljem iste, a to je pokojni, prvi nađsuraar otočke imovne obćine, Košt a Agji ć Suztezanje mjesečnih prinosa lugarom za tu zakladu, odredio je on več početkom g. 1880. Znajuć, da je pokojnik prvi pa pravi „moralni i intelektualni" začetnik iste, držim si za dužnost ovime izpraviti odnosnu viest u ovome listu na strani 59. od g. 1884., priznavajuć medjutim drage volje, da i sadanji nadšumar g. Pere, a i protustavnik g. Vurdelja , velikih zasluga oko formalnog i pravnog uredjenja te zaklade imadu, to oni ipak za samog zasuutka zaklade, još ni nemišljahu svoje sile otočkoj imovnoj občini posvetiti. Ustav i brana na Boaotu. Poznato je, da je krajiška investicionalna zaklada izgradila, a početkom prosinca jur i predala pJovitbi bosutsku branu i ustavu. Taj čin od velike je znamenitosti po našu trgovinu drvi. Oienik za plovitbu jest sliedeći: za ladju ili parobrod preko brane iz Save u Bosut, ili obratno 2 for.; za čamce i tereglije neplaća se pristojba. Za ladju ili parobrod ustavom kad su vrata zatvorena 3 for., a za čamce i tereglije ništa. Za ladju ili parobrod ustavom, kad su vrata zatvorena te se otvarati i zatvarati moraju 3 for. za svaku. Raznovrstni čamci, kao ribarski i drugi, prosti su od plaćanja pristojbe za prolaz tistavom ladje, koje su platile pristojbu. Ako h se na zahtjev takvim čamcem vrata ustava otvaraju, plaća se pristojba 5, odnosno 3 for. Ostale odredbe sadržane su u posebice izdanom naputku, ko |