DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1885 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 133 — Nama o tom dalje uije ništa pobližje poznato i s toga za danas samo naprosto bilježimo tu opazku „Agr. Zeitung-a." Nižji državni izpiti za lugarsko šumsko pomoćno osoblje. Obdržavani su dne 4. do 9. veljače t. g. pri kralj, okružnoj oblasti u Ogulinu, Izpitno povjerenstvo sastajaše se iz gosp. Mije Zobundjije, nadšumara imovne občine u Ogulinu kao predsjednika izpitnog povjerenstva, zatim kralj, šumara Vinka Dračara i šumara imovne ob<5ine u Ogulinu, Slavoljuba Brosiga kao izpitnih povjerenika. Kandidata se ukupno 34 prijavilo. Izpitu se podvrglo njih 31, doČim su trojica iz nepoznatih uzroka odstupili, Devetnajst kandidata bude reprobirano, dvanajst pako položiše Izpit dobrim uspjehom. Imena kandidata, koji položiše izpit sa dobrim uspjehom, jesu sliededa: Ivan Borić, imovni lugar u sv. Petru. Babanović, kralj, nadlugar u Kalju, Dujmović, kralj, nadlugar u Jasenku. Gjuro Katić, kralj, nadlugar u Senju. Miloš Komadina, kralj, nadlugar u Krivomputu. Grajo MrvoS, imovni lugar u Tuku. Prodanović, kralj. lug. zamjenik u Begovomrazdolju. Pavlić, imovni lugar u Batnagi. Sojat, imovni lugar u Alanu. Ivan Stipetić, kralj, nadlugar u Jasenku. Ivan Tomljenović, kr. nadlugar u Drežniei. Franjo Žilić mladji, kr. nadlugar u Škaliću. D. Hrvatsko-talijanska šumarska škola u Balm.aciji g. 1640. Da bi moguiSe bilo, da naša domovina i u šumarskom pogledu njeko6 daleko nadkrilila ranoge ine naprednije zemlje u Europi, a naročito da bje u našoj domovini prva šumarska Škola u obće utemeljena, tomu se Ije nijedan nas ni u snu nadao nije, pa ipak bje tako. Generalni šumarski nadzornik za gornju Italiju g. Berenger , koji je već od prije poznat sa svojih Šumarsko-povjestničkih iztraživanja, odnosećih se naročito na republiku Mletačku i njezino gospodstvo po Dalmaciji i ostalom hrvatskom primorju, objelodanio jest nedavno u „Miinchner Allgem. Zeitung" (br. 362 god. 1884.), oveći članak o arkivu namjeptničtva u Zadru, iz koga u interesu stvari sliedeće spominjemo, nebi li tako prijatelje i zemljake naše u Zadru prjnukali, da nastave iztraživanja tamošnjih Šumarskih listina , koje su osobito po nas Hrvate od velike povjestniĆke vriednosti, bezdvojbeno pako već i gledom na Šumarsk u škol u svaku pažnju zaslužuju. Dotične stavke rečenog članka glase u prevodu: „Međju predmeti državne pažnje u svrhu poboljšanja materijalnih interesa zemlje, igraju šum e u naredbah dalmatinski h glavara jednu glavnih uloga. Prebrzo se MletČanom pripisalo bezobzirno tamanenje šuma istarskih i dalmatinskih, u svrhe brodogradjevne, neuzimajuć pri tom obzira na to , da su mudri veletržci Venecije bezdvojbeno imali takodjer i toliko ratarsko-šumarsko gospodarskog spoznanja, za da viiednu šumsku glavnicu ne trate u taman. Kandler , taj točni poznavaoc prošlosti istarske, branio je u tom pogledu Mletčane u tolikoj mjeri, u koliko pravom iztiee štetonosnost požara šumskih i paše unutar Šumišta, naznaČujuć neprocjenivi gubitak, koji je tečajem stoljeća bezuvjetno po šumsku vegetaciju Istre morao nastati uslied pastirskih vatra i zuba stoke, a naročito koza. A sigurno je, da siromašni Dalmatin i Otočan takodjer nije bolje postupao svojimi sumarni. Da se bar ono čuva što je još za Čuvanje preostalo, o tom mletački glavari Dalmacije svako doba svojski nastojahu. Čitav niz odredaba izdanih u tu svrhu naročito za dobe od 1623, do 1797. godine, jasno nam dokazuju istinitost te tvrdnje. One se odnoŠaju na zadarsku šumu j^Gruvinica" zvanu, šume na Borgo di Mare od Gođučina i Orebić u okolišju Šibeničkom, na šumiŠta Campagne medju Spljetom i Trogirom kod Kaštela: Kambio, Veturl, Aboderca, Susurac, na briegu Surmaco kod Kotora, kod Scagliari i Spigliari, u istom okolišju, kod EiŠnja i Kastelnova; na šume duž Krke I Neretve, po cielom Primorju, na sjeveru Dalmacije, u okolici Novigrada, Zelengrada, oko Nona, Obrovca, na otocih Braču, Šolti, Lošinju, Korčuli, zatim Lošinju, Velji, Kerku, Pagu i t. d. Prorektor Glrolamo Grimani izdaje 1675. do 1677. stroge zakone protiva štetnim vatram; jedan njegovih predšastnika, Leonardo Foscoio (1646. do 1650-) orga9 |