DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1885 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 131 — koTidada f´nžica hrvatske stare robe, uz 168 for. za monte vergine, i rabat od 5—´10 i 207o- Drugih važnijih zaključaka neimamo za sada bilježiti. Konačno javljaju nam , da je u posliednje doba i sa bosanskom vladom sklopljeno više kupoprođajnili ugovora na hrastovinu, o čemu medjutim drugi puta i više. ZESazličite viestl. -j- Umro. Primismo žalostnu viest, da je dne 12. yeljače u Mrko piju nakon dugotrajne i težke bolesti, nmro jedan najvrstnijih i najodUSnijib mladjib bi-vatskih šumara, MilanCrnković! Pokojnik svršio je g. 1879. kr. šumarsko učilište u Ki-iževcib, gdje je toli kod svojih profesorab koli i sudrugovali uživao, svojih sposobnostih i vrlina kao i riedkog značaja i domoljubja radi, obći ugled i simpatije. Kašnje zadobi mjesto kotarskog gumara u Kastvu, koje je mjesto primio ponajviše žarke ljubavi radi spram tamošnjem hrvatskom narodu i zemlji. Yatren Hrvat kako je bio, te odHcan strukovnjak i vješt svojoj struci, omili u brzo narodu, al tim više posta tru u oku mnogobrojnih ne Hrvata, koji se Crnkovića, po Što po to htjedoŠe rieŠiti, što im napokon i za rukom podje , pod izlikom jer nebje cislajtavski državljan. Nehtjevši se odreći državljanstva užje domovine, napusti napokon tamošnju plemenitu zadaću, no i pretežku službu, te se povrati kući u Mrkopalj, ponesav ipak sobom jur klicu nesmiljene bolesti. Položiv državni izpit vrlo dobrim uspjehom u Zagrebu, tražio je, da se drugdje smjesti, al kan da ga sreća ostavila, uviek bi uzprkos zagovaranju odanih mu prijatelja ostao kratkih rukava, što ga uz fizičnu bol još više shrvalo. Pokojnik, akbprem tek 29 godina star, dok je bio zdraviji, živo se zanimao i za hrvatsku šumarsku knjigu, te je i „Šumarski list" od njega njekoliko vratnih članaka objelodanio U posliednje doba radio je koliko mogaše, oko oveće literarne radnje, naumio je naime izdati knjigu: „0 uporabi i tehnologiji šuma", dok mu nemila smrt ne poremeti i tu osnovu. Pokojnik bio bi, da je mogao uztrajati na početom putu, bezdvojbe danas sutra na diku ne samo šumarskog učilišta križevačkog, no i Hrvata šumara u obće. Dne 14. veljače bude uz veliko sauČešće pi-ijatelja i obližnjih šumara drugova, svečano zakopan na župnom groblju u Mrkoplju, nakon što mu još velečastui g. župnik Lorbek nad grobom izrekao svečano slovo. Milanom Cinkovićem izgubila jest Hrvatska vatrena branitelja, hrvatski šumari odlična i obljubljena sudruga, naše družtvo pako revnog i zaslužnog Člana. Pokoj mu duši, i duga uspomena medju nami! Natječaj. Za mjesto privremenoga kr. žup. nadšumara za kr. županiju riečku razpisan je ponovno natječaj. — Molbe valja do 15. ožujka t. g. upraviti na kr. pod župžiniju na Rieku. Šumske prodaje. (Nastavak IH.). Prigodom na dne 26. siečnja, obdržane dražbe od S21 hrastovih stabala, kod poglavarstva obćine u Subompolju, iz šume ur barne obćine „Cabuna" , procienjenih na 3812 for., stigle su ukupno dvie ponude i to : ponuda Antuna Reitera iz Suhog polja kao dostalca na 4006 for. i po nuda D. Kobna iz Slatine na 3900 for.. . Dn e 3. veljač e obdržana bi kod šurasko-gospodarstvenog ureda imovne obćine križevaĆke ponovna dražbena prodaja, uz pismene ponude od 615 komada hrastovih stabala, i to u šumi „Drljež´´ 36 komada procienjenih na 372 for,, a u šumi ,.Starenice" 579 komada procienjenih na 17382 for. 30 novČ. Uspjeh te dražb e osta i opet bezuspješan jer nijedna ponuda stigla nije. Dn e 7. veljač e obdržana bi kod kr. podžupanije sisačke dražbovna prodaja (uz pismene ponude) od 350 komada hrastovih stabala, procienjenih na 2275 for. iz šume „Lipovica" sela Mahovo. Stiglo je ukupno šest ponuda i to: ponuda J. Scharmara iz Gušća na 1750 for., ponuda M. Eeissa iz Siska na 2100 for., ponuda Lud. Eosen |
| ŠUMARSKI LIST 3/1885 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 132 — ber^a iz Siska na 1960 for. , ponuda F. Garšeti^^a iz Siska na 2275 for,, ponuda F. Engla iz Siska na 2920 for. i ponuda dostalca F. Tomaja iz Ivanića na 3177 Lor. Dn e 24. veljaž e obdržana bi kod vlastelinstva našižkog đražbovna prodaja, uz pismene ponude, od 1115 hrastovih stabala. Uspjeh same dražbe nije nam do danas još poznat. Dne 26. siečnja kod kr. podzupanije karlovačke obdržane dražbe, od 200 komada hrastovih stabala procienjenih na 1461 for. 20 uovč., bio je dostaleem gosp. Schwarz iz Dolnje Kupčine sa ponudom od 1809 for. ZemaljsM proračun i narodno gospodarstvo. Polag predloga kr. hrv.-slav. dalmat. zemalj, vlade, kojim predlaže saboru kraljevinah Hrvatske, Slavonije i Dalmacije na ustavno pretresivanje osnovu zakona o potrebštinah nntarnje samouprave kraljevina Hrvatske i Slavonije i sjedinjenoga s istima bivšega krajiškoga područja za g. 1885., vadimo slieđeće po nas zauimive podatke. Potreba za šumarstvo i gospodarstvo u oh6e izkazano je kako sliedi: Za pla<-e i beriv a 1 šumarskog savjetnika, kao izvjestitelja sa 2.400 for. plaće i 350 for. stanbine . . . . . . . . \ 2.750 for. Ža 2 šumarska nadzornika 1 sa 1.800 for. ! . ^^^ ^^^_ ^^^^^^-^^ _ , _ , _ _ . , . 4.^00 „ 1 sa l.bOO ior. . .: Za 2 šumarska povjerenika i ! ´^^´onnf´´ h 200 for. stanarine . . . ... . . . 2.300 „ .1 sa 900 for. j Za beriva dvijuh vladi dodieljenih profesora uSilišta križevaČkoga . . 2.800 „ Za 7 županijskih nadšumara po 1.000 for. pIa prilici) ´ . . . 7.000 „ Za gospodarske i šumarske stipendije n Beču i Križevcih. ... . 2.300 j, Za putne troškove zemalj. kult. vieća . . . . . . . . . . . 300 „ Za subvenciju gospodarsko-šumarskog učilišta u Križevcih , . -, . 34.400 j, Prinos gospodarskim družtvom u Zagrebu i Osieku ...... . 6.000 „ Za nabavu stoke originalne pasmine, ratila, sjemena i t. d. . . . . 22,000 „ Za podignuće marvinskih gojilišta čistokrvne pasmine . . . -. . 5.000 j, Za uzdržavanje požežke ratarnice . . . . , . . ... . . 5.000-„ Za putujuće učitelje, gospodarstvo i troškove obrtničkih opetovnica . . 3.000 ,, Za podupiranje pčelarskoga družtva u Osieiku ....... . 300 „ Za hrvatsko-slavonsko šumarsko družtvo , . 400: „ Za promicanje narodnoga gospodarstva u krajiškom području . . . , 1.400 „ Za oplemenenje konja nkupno . . . , , . 81.557 Ukupno ; ; ] 1887907 io^, U „Agramer Zeitungu" od 7. veljače, pako nalazimo « članku „Das Landes-Budget" sliedeču opazku: „Za šumarski odsjek (Forst-Section) projektirana je nova organizacija. Do sada bijaše kod vlade I šumarski izvjestitelj za područje provincijala; za Krajinu 1 šumarski nadzornik, 2 šumara i 1 od ministarstva dođieljeni nadšumarnik. U smislu novoga proračuna pako imao bi se Šumarski odsjek sastojati iz 1 šumarskog savjetnika, 2 šumarskih nadzornika i 2 šumarskih povjerenika. Sa organizacijom posebnog šumarskog odsjeka, bezdvojbeno jest vkda htjela udovoljiti mnogobrojnim predstavkam šumarskog družtva u tom pogledu podnesenih. U najtiesnijem saveza s tim stoji nadalje i reorganizacija šumarskog učilišta u Križevcih, koje bi se imalo podignuti na stupanj akademije, za da zemlji vrstne strukovnjake u šumarstvu naobrazi." |
| ŠUMARSKI LIST 3/1885 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 133 — Nama o tom dalje uije ništa pobližje poznato i s toga za danas samo naprosto bilježimo tu opazku „Agr. Zeitung-a." Nižji državni izpiti za lugarsko šumsko pomoćno osoblje. Obdržavani su dne 4. do 9. veljače t. g. pri kralj, okružnoj oblasti u Ogulinu, Izpitno povjerenstvo sastajaše se iz gosp. Mije Zobundjije, nadšumara imovne občine u Ogulinu kao predsjednika izpitnog povjerenstva, zatim kralj, šumara Vinka Dračara i šumara imovne ob<5ine u Ogulinu, Slavoljuba Brosiga kao izpitnih povjerenika. Kandidata se ukupno 34 prijavilo. Izpitu se podvrglo njih 31, doČim su trojica iz nepoznatih uzroka odstupili, Devetnajst kandidata bude reprobirano, dvanajst pako položiše Izpit dobrim uspjehom. Imena kandidata, koji položiše izpit sa dobrim uspjehom, jesu sliededa: Ivan Borić, imovni lugar u sv. Petru. Babanović, kralj, nadlugar u Kalju, Dujmović, kralj, nadlugar u Jasenku. Gjuro Katić, kralj, nadlugar u Senju. Miloš Komadina, kralj, nadlugar u Krivomputu. Grajo MrvoS, imovni lugar u Tuku. Prodanović, kralj. lug. zamjenik u Begovomrazdolju. Pavlić, imovni lugar u Batnagi. Sojat, imovni lugar u Alanu. Ivan Stipetić, kralj, nadlugar u Jasenku. Ivan Tomljenović, kr. nadlugar u Drežniei. Franjo Žilić mladji, kr. nadlugar u Škaliću. D. Hrvatsko-talijanska šumarska škola u Balm.aciji g. 1640. Da bi moguiSe bilo, da naša domovina i u šumarskom pogledu njeko6 daleko nadkrilila ranoge ine naprednije zemlje u Europi, a naročito da bje u našoj domovini prva šumarska Škola u obće utemeljena, tomu se Ije nijedan nas ni u snu nadao nije, pa ipak bje tako. Generalni šumarski nadzornik za gornju Italiju g. Berenger , koji je već od prije poznat sa svojih Šumarsko-povjestničkih iztraživanja, odnosećih se naročito na republiku Mletačku i njezino gospodstvo po Dalmaciji i ostalom hrvatskom primorju, objelodanio jest nedavno u „Miinchner Allgem. Zeitung" (br. 362 god. 1884.), oveći članak o arkivu namjeptničtva u Zadru, iz koga u interesu stvari sliedeće spominjemo, nebi li tako prijatelje i zemljake naše u Zadru prjnukali, da nastave iztraživanja tamošnjih Šumarskih listina , koje su osobito po nas Hrvate od velike povjestniĆke vriednosti, bezdvojbeno pako već i gledom na Šumarsk u škol u svaku pažnju zaslužuju. Dotične stavke rečenog članka glase u prevodu: „Međju predmeti državne pažnje u svrhu poboljšanja materijalnih interesa zemlje, igraju šum e u naredbah dalmatinski h glavara jednu glavnih uloga. Prebrzo se MletČanom pripisalo bezobzirno tamanenje šuma istarskih i dalmatinskih, u svrhe brodogradjevne, neuzimajuć pri tom obzira na to , da su mudri veletržci Venecije bezdvojbeno imali takodjer i toliko ratarsko-šumarsko gospodarskog spoznanja, za da viiednu šumsku glavnicu ne trate u taman. Kandler , taj točni poznavaoc prošlosti istarske, branio je u tom pogledu Mletčane u tolikoj mjeri, u koliko pravom iztiee štetonosnost požara šumskih i paše unutar Šumišta, naznaČujuć neprocjenivi gubitak, koji je tečajem stoljeća bezuvjetno po šumsku vegetaciju Istre morao nastati uslied pastirskih vatra i zuba stoke, a naročito koza. A sigurno je, da siromašni Dalmatin i Otočan takodjer nije bolje postupao svojimi sumarni. Da se bar ono čuva što je još za Čuvanje preostalo, o tom mletački glavari Dalmacije svako doba svojski nastojahu. Čitav niz odredaba izdanih u tu svrhu naročito za dobe od 1623, do 1797. godine, jasno nam dokazuju istinitost te tvrdnje. One se odnoŠaju na zadarsku šumu j^Gruvinica" zvanu, šume na Borgo di Mare od Gođučina i Orebić u okolišju Šibeničkom, na šumiŠta Campagne medju Spljetom i Trogirom kod Kaštela: Kambio, Veturl, Aboderca, Susurac, na briegu Surmaco kod Kotora, kod Scagliari i Spigliari, u istom okolišju, kod EiŠnja i Kastelnova; na šume duž Krke I Neretve, po cielom Primorju, na sjeveru Dalmacije, u okolici Novigrada, Zelengrada, oko Nona, Obrovca, na otocih Braču, Šolti, Lošinju, Korčuli, zatim Lošinju, Velji, Kerku, Pagu i t. d. Prorektor Glrolamo Grimani izdaje 1675. do 1677. stroge zakone protiva štetnim vatram; jedan njegovih predšastnika, Leonardo Foscoio (1646. do 1650-) orga9 |
| ŠUMARSKI LIST 3/1885 str. 34 <-- 34 --> PDF |
-- 134 — nizira dapače i školu za gumarsku kulturu, za da uredi uživanje Šuma, i to u Blati na Korčuli, koji se otok još i dan danas prekrasno pričinja svojimi gajevi, isto ponavlja i airolamo Cornaro (1680- do 1682) svojom naredbom ob ustrojstvu „scuola di boscberi za Korčulu." Ta dva glavara Dalmacije bezdvojbe prvi su utemeljitelji i protektori prv e šumarske škole u Earopi, pa ako se dan danas i samo neznatno još nalaze tragovi njihovih plemenitih nastojanja, u koljevci hrvatstva, to jest ipak vriedno da im se imena u hrvatskoj poviesti šumarstva ovjekovječe. Znak vremena. Status zemaljskog šumarsko - upravnog osoblja Bosne i Hercegovine broji sada ukupno 75 Šumarskih činovnika, medju kojimi imade takodjer i više Hrvata i Srba, držeči predsjedničtvo našega družtva, da će možda biti i u samom interesu te gospode, ako se upoznadu s našim družtvom i listom, odpremilo jest početkom 0. g, do 30 brojeva lista, uz pozive, na razne šumarije u zaposjednutih zemlja, te da bi i tamošnji šumari stupili u našu zajednicu, al kad tamo, žalibože prevarila nas nada, i tako nam neostaje druge, van počekati dok se i tamo odnošaji nekrenu na bolje, t. j . da postanemo i tamo svoji u svome! Hrvatski odjel budapeštanske Izložbe. Kako nam pišu, dozvoljeno jest drvotržeu gosp. Sorgeru, da u šumah brodske imovne obćine odabere po volji stabla sposobna za bačvarsku robu, u svrhu sagradjenja ogromne baČve od 1900 vedara sađržine za zemaljsku izložbu. Iz drva šuma imovne občine petrovaradinske sagradit če se,opet takova od 1200 vedara. Bit će to bezdvojbeno riedki objekti izložbe. Izradbu proizvoda iz Šuma petrovaradinske imovne občine preuzeo jest trgovac drvi Gamirscheg iz Mitrovice. Glasom zaključka odbora iste imovne obćine, prodati če se izloženi predmeti, a uniŠli novac imao bi biti glavnicom, koje kamati će služiti za nagradjivanje ručnih rada ženskinja petrovaradinskog okružja. Stanje zaklade mirovinske, sbora Ingara otočke imovne obćine. Stanje prvim siečnjem 1884. na temelju poznatih pravila u život stupivŠe mirovinske te zaklade, iznašaše koncem g. 1884. 3460 for. 90 nvč. U mjesecu siečnju g. 1885. unišlo je 376 for. 50 nvč. Zaklada ta iznaša dakie koncem sieČnja 3837 for. 40 nvČ. Ta je glavnica uložena u prvoj hrvatskoj štedioni u Zagrebu, pod uložnicom br. 43.143. S. P. Tko je pokrenuo misao o žasnutku mirovinske zaklade lugara otočke imovne obćine. Od g. D. Iliji ča primismo sliedeču izjavu: Čitajuć u I. svezku jjŠum. lista" velevažnu razpravicu g. nadšumara Pauze, o budućnosti ove zaklade, sjetio sam se nehotice Čovjeka, koji je zaslužio da se nazove zaanovateljem iste, a to je pokojni, prvi nađsuraar otočke imovne obćine, Košt a Agji ć Suztezanje mjesečnih prinosa lugarom za tu zakladu, odredio je on več početkom g. 1880. Znajuć, da je pokojnik prvi pa pravi „moralni i intelektualni" začetnik iste, držim si za dužnost ovime izpraviti odnosnu viest u ovome listu na strani 59. od g. 1884., priznavajuć medjutim drage volje, da i sadanji nadšumar g. Pere, a i protustavnik g. Vurdelja , velikih zasluga oko formalnog i pravnog uredjenja te zaklade imadu, to oni ipak za samog zasuutka zaklade, još ni nemišljahu svoje sile otočkoj imovnoj občini posvetiti. Ustav i brana na Boaotu. Poznato je, da je krajiška investicionalna zaklada izgradila, a početkom prosinca jur i predala pJovitbi bosutsku branu i ustavu. Taj čin od velike je znamenitosti po našu trgovinu drvi. Oienik za plovitbu jest sliedeći: za ladju ili parobrod preko brane iz Save u Bosut, ili obratno 2 for.; za čamce i tereglije neplaća se pristojba. Za ladju ili parobrod ustavom kad su vrata zatvorena 3 for., a za čamce i tereglije ništa. Za ladju ili parobrod ustavom, kad su vrata zatvorena te se otvarati i zatvarati moraju 3 for. za svaku. Raznovrstni čamci, kao ribarski i drugi, prosti su od plaćanja pristojbe za prolaz tistavom ladje, koje su platile pristojbu. Ako h se na zahtjev takvim čamcem vrata ustava otvaraju, plaća se pristojba 5, odnosno 3 for. Ostale odredbe sadržane su u posebice izdanom naputku, ko |
| ŠUMARSKI LIST 3/1885 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 135 ™jega se sve stranke toCno držati imadu, Spomenuta gradnja stajaše krajišku iiivesttcioijaluu zakladu 500.692 for. 67 nov<^. Nesreća, Dne 21. sieSnja t, g, u 10 satih noćju izgorjela je pilana j^Oniorovao" blizu VoČina, sa dvie nuzgredne zgrade i svim drvom, vlastuost g. Samuela Deutseha iz Slatine. Šteta iznaša 7700 for., osjegurano bi na 2000 for. A. N. Lugar ubojica. Čitamo u ,,Nar. Nov." od 31. sieunja: „Vlastelinski lugar, Josip Potek, polaze(ji 22. siečnja u gumu „ČeŽevac", u podžupaniji požežkoj, susreo je putem pastira Miloša Pirovica iz Cefievca, koji je sa paŠe gonio koze kući. Lugar zakrči mu put i reče, da mu koze zaplienjuje, jer da ih je u šumi pasao, pa ga pozvao, da koze Š njim tjera. Čobanin izpriSavao se dokazujući, da nije bio u sumi, ali lugar nehtjede ga slušati već mu zapovjedi, da podje š njime. Pošto se pastir odlučno opirao, razljuti se lugar, skine s ramena pušku i odape na nesretnoga Pirovica. Tane pogodilo je ubogoga Čobanina u lievu stranu ledjah, te je sirota umro drugi dan. Lugar prijario se sam sudbenom stolu u Požegi.*´ Riedke lovine. Jesenas ubio je grof Meranski, u svom zbog bogatstva divokoza poznatom reviru „Bi-auđbof", 1700 divokoza. Dne 15. listopada ubit bi nedaleko Eferdinga u gornjoj Austriji ogroman zer (Lammergeier), mjerio je od jednog kraja krila do drugog 9 stopa, isti se slučajno uslied magle izgubio u tamošnju nizinu. Dne 9, listopada ubiše na gospoštiji Sv. Josip kod Lanacba, u Štajerskoj, jedan esemplar vanredno riedke, te samo na sjeveru obitavajuče gavke (Somateria spektabilis. — Pracht-Eiderente). Nedaleko Brazila u Indiani (Amerika) bilo je jesenas toliko peradi, da su dva lovca za tri sata ubila 101 šljuku — po Čemu si bogatstvo peradi po tamoŠnjib iovištih lasno predstaviti možemo. Prihod lovnih karta u Franeezkoj. Vadimo iz „Zentralblatt f. d. Forstwesen." U Francezkoj (bez Algira) izdano je g. 1883, ukupno 389.511 komada lovnih karta. Najviše naime 14.649 komada, izdato je departementu Seine et Oise, najmanje naime 343 komada na Korziki. Za te lovne karte unišlo je u korist države 7,011.198 franaka, u korist občinab pako 3,895.110 franaka, iliti sveukupno 10,906.308 franaka! Uspješan lov. Na polju ležečem uz cestu vodeću iz Dugosela u Bugvicu, lovio je dne 28. siečnja u podne kurjak miševe, nu pošto ga kočijašij dovažajuć gnoj na polje, u poslu pobuniše, htjede da se ukloni u živicu zvanu „Krajinova ulica" gdje ga je špan Pavao Skrbljin dočekao i ustrielio. Dne 30, sieČnja ustrielio je isti, na isti način vučicu. Kurjak je vagao 27, a kurjačica 26 klgr. D. T. Vepar u slavonskih šumah. Dne 22. siečnja t, g. ubio je podšumar kneza Schaumburg-Lippea, Drag. Kassabaum sa na,dšumarom Deppeom u šumi Hercegovcu, blizu Mikleuga, u podžupaniji virovitičkoj jednoga gorostasnoga vepra (divljega nerasta). Zvier bijaše ogromna, nu ne tako debela, al ipak težka 125 kila, boje sivkasto-crne. Na ovoga brava već je više puta lov bio, a jedanput je već bio i ranjen. Prigodom istog lova vidješe i viŠe divljih svinja, ali su druge pobjegle lovcem, a jednog lovci i nastrieliše, te ga obĆinari iz Miljevca za 4 dana nadjoše i dobro se š njim pogostJše. A. N.^ Električnost kod srna. Gr. Ivan Zezulka, kr, šumar u Begovomrazdolju, priobćuje nam sliedeću zanimivu crticu: j.Posjedujem mladog, posvema pitomog, te prema domaćim umiljatog srnjaka. Njeki dan dodjem nješto kasnije kući, te Čuvši u kuhinji zvuk zvonca, što ga srnjak o vratu nosi, podjem do njega, te ga stanem gladiti po, kao i proti dlaki. Kad imam šta vidjeti, iz. svake dlake koju u tmini dodirnuh, frcaše iskra. Pozovem ukućane da vide i oni to čudo, kojemu se svi čudiše, veleć da toga još do sada znali nisu. Iskre se pri tom pojavljivahu sad jače sad slabije, prema tome, koja ih osoba gladila rukom." |
| ŠUMARSKI LIST 3/1885 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 136 — Navala kui^jaka u okolišju Zemuna i Morovića. Oko Zemuna pojavilo se, kako „Agr. Zeitung-u" javljaju, u posliednje doba tolika množina kurjaka, da i istoimi ljudstvu postaše pogibeljni, tako, da se uz pripomoć vojničtva morala poduzeti bajka protiva tim pogibeljnim grabežljivcem. Nebi li nas mogao koji tamošnjih prijatelja pobliz je obaviostiti o stanju stvari? Iz Grka kra j Morovića , javlja nam pako g, J. Hrobač, umirovljeni nadšumar, sliedeće gledom na štete što ih kurjaci u tamošnjem okolišju poćinjaju: U noć od 3. na 4. veijaće t. g. navali ćopor kurjaka u kraj sela Grk ležeće stanove, nagrdiv više komada blaga, bez da im ipak pošlo za rukom koji komad udaviti, jer su pastiri na riku blaga dobitili te kurjake protjerali. Istodobno navališe dva kurjaka, u na samom kraju rečenog sela ležeće dvorište stanovnika M. Marica , te razkidav slabo opravljeni svinjac, odnesu jedno od u svinjcu zatvorenih svinja. Na cikanje svinjćeta probudiše se susjedi, le jedan njili izpali bitac za kurjakom, na što ovaj svinjče pusti i pobježe: Ne tako drugi kurjak, koji pred oćima domaćine nahrupi na vrata od staje, a provaliv je, udje, nu na svoju nesreću, u štalu. Domaćin sa komšijom priskoći vratima pa ib zasune i kurjaka zatvori. Na što ga drugi susjed, Ljuboja Pužić, puškom sa tavana ubije, koji se na tu veliku viku okanio pliena, te u budjak zavukao bio. Taj je kurjak imao 154 cm. duljine. Creva mu bila sasvim prazna, pa zato valjda i bio toli bezobrazan u. navali. Iste noći nadalje došao je jedan kurjak i u stan Ljuboje Popovića, te udje u prazan otvoren svinjac, odkuda je na druge svinjce, gdje su svinje zatvorene bile, navaljivao. Popović izadje na buku svinja iz kolibe, te udje u otvoren svinjac, za da vidi zašto mu se svinje uznemirile, al Ćim on na vrata, skoči mu kurjak medju noge, za da pobježe. Nu Popović se ubvati za kurjaka, počev se š njini hrvatij nu pošto ga kuijak strašno izjeda, mora popustiti, i kurjak ode netragom. Popović na jednoj nozi i na vratu dobro ranjen, nalazi se sada u Iječničkim rukama, a morat će za cielo dosta skupo tu svoju smjelost platiti. U kratko kurjaka se u okolici Morovića pojavila tolika množ, da se vidjaju Često čopori od 10—16 komada. Hajke, koje se često obdržavaju, ostaju ipak žalibože bezuspješne, jer hajkači neće da vrše svoju dužnost, te valjda nebude druge, van da se pogibeljna ta zvjerad trovati poČme, kako to Činjeno i u Fruškoj gori. Štete počinjene po kurjacih u ovome okolišju zimus, baš su ogromne, dok sakupim data, javit ću se opet. Pas i jelen jednim hiteem, Biti će tome već oko 15 godina, kad no boraveći u kući mog otca, jednog dana u mjesecu ožujku gledajuć na okno, opazim lugara gdje se žuri do nas, došavši pred otca, učini mu sliedeću prijavu: „Obilazeć danaske srezom, začujem nedaleko livade kako dva psa živo njeku divljač gone. Sliedeć laveš pasa, opazim najedanput, gdje protiva meni ogromni pas goni. Pušku na nišan i već se tanetom pogodjeni pas valjao u krvi, drugi manji, čuvši bitac, pobježe, u,to još opazim, kako iz one šikare, oko koje psi goniše, mladi jelen polako kadkada postajuć, odilazi, Mislim da ga psi valjda težko raniše, te držim da bi dobro bilo potražiti ga. Na što otac odredi, da lugar sa pristavom ode po tragu razviditi stanje stvari. Došavši na mjesto, nadju nedaleko mladog jelena mrtva. Ubojito tane projurilo je psa, te usmrtilo još i mladog jelena. Psa probi tane po rebrima, jelen pako pogodjen" bi u želudac. Svakako riedka lovina. j ^^ Valjanost zagrebačkih šumarskih državnih izpita za Dalmaciju. Piše nam prijatelj: „Visoko c, kr. ministarstvo poljodeljstva priobćilo je odpisom od 29. ožujka 1884. br. 4129/289, da se obzirom na osobite okolnosti, postojeće u Dalmaciji do đalnjih odredaba, imade izpit za samostalnu šumarsku upravu, položen kod kr. zemaljske vlade u Zagrebu, smatrati dostatnim dokazalom teoretičnog osposobljenj a za obćinsku šumarsku službu u Dalmaciji. Te osobite okolnosti pako, da jesu, vječna borba tamošnjeg obćinskog šumarskog osoblja za obstanak, jer da ni tamo žalibože odnošaji nisu bolji no u naa, akoprem bi baš te osobite okolnosti zabtievale, da |
| ŠUMARSKI LIST 3/1885 str. 37 <-- 37 --> PDF |
-— J37 ~ se i za boljak sadanjeg kao i budućej.^ šainarBkog osoblja u Dalmaciji štogod uČini, ponajpaće pako da se obstanak tom osoblju kao i mii^^vina oajeguraju." Zakonski 61anak I. zajedničkog hrvatsko-ugarskog zakona od g. 1883. Zakonski Članak taj (potvrdjen dne 31- prosinca 1883. oglašen jest u naŠern zborniku zajedničkih zakona, dne 6. siečnja 1888.), govoredi o osposobljenju javnib činovnika, sadržaje sliedece i po nas šumare velevažne ustanove: U §. 1. „Državnim ili municipalnim Činovnikom može biti imenovan j dotično izabran samo onaj, a i imenovanje može se smatrati delinitivnim, izbor pako valjanim samo glede onoga; a) koj posjeduje ugarsko državljanstvo (zak. Čl. L, 1879.); b) koj nestoji pod skrbničtvora , stečajem, niti pod obtužbom radi zločinstva ili prestupka počinjenoga iz pohliepe za dobitkom, koji nestoji pod osudom glasedom na gubitak službe, ter kojenm se u ćudorednom obziru nemože s razlogom prigovarati; €) koj izkaže, da posjeduje osposobljenje ustanovljeno ovim zakonom za onu službu, za koju želi biti imenovan ili izabran. U §. 12. Kao šumarski činovnici u državnoj ili municipalnoj gumarskoj službi, mogu se u obče namjestiti samo oni, koji sbodno zahtjevom propisanim zakonskim člankom XXXr. 1879. imadu svjedočbu izpita zrielostij ter koji su nakon propisanoga položenja izpita iz svih učevnib. predmeta šumarske akademije u Stavnici u tuzemstvu položili Šumarski državni izpit. Od kraljevskih Šumarskih nadzornika iziskuju se povrh toga još i dokazi o 8-godišnjoj šumarskoj službi propisanoj pomenutim zakonom, U §. 31, Pojedini ministri ovlašćuju se, ako to iziskuje interes službe, da za osobe, koje su se odlikovale na polju strukovne literature ili pi-akse, od Njegovoga Veličanstva izposluju oprost manjkajućega pri tom formalnoga osposobljenja." Industrijalno unovčenje bukovine. Austro^ugarsko družtvo drvo - producenta, drvarskih trgovaca i industrijalaca, te tehnologički obrtni muzej u BeČu , složiše povjerenstvo, kojemu jest zadaća, pronaći sredstva, kojima bi se moglo postići bolja unovčivost bukovine, onog materijala, kojim naše Šume toli obiluju. Povjerenstvo povećano bi odaslanici c. kr. ministarstarstva za poljoprivredu, kao i odasianici svijub velikih austrijskih željezničkih ravnateljstva, napokon zastupnikom za struku kemiČke tehnologije, započev podjedno odmah ozbiljno raditi oko riešenja stavljene mu zadaće. Prvim plodom te radnje jest spomenica, u kojoj nam se predočuje današnje stanje uporabe bukovine u industriji i prometu, a podjedno označuju i zaprieke omašnijoj porabi iste, Tn spomenicu uredio je poznati strukovnjak, dvorski savjetnik i prof, Dr. V. Exner, ista sadržaje sliedeća poglavja: I. „Tehnička svojstva bukovine." IL „Industrijal.no unovčenje bukovine." III. „Zaprieke, stojeće na putu boljem unovčenju bukovine." IV. „Podatci 0 sječi i unovčenju bukovine, u obsegu c. kr. Šumarskih ravnateljstva u Beču,. Salzburgu. Gmundenu. Insbruku, Gorici i Lavova, c. kr. ravnateljstva dobara grčko - iztočnog vjerozakonskog fonda za bukovinu i šuma biskupije vratislavske." — Spomenica izašla jest u nakladi Karla Graesera u BeĆu. Broj slušatelja na njemačkih visokih škola za šumarstvo. Godine 1884. imaše akademija u Eberswaldenu, ljeti 17 7, zimi 111 slušatelja. Akademija u Miindenu, ljeti 111, zimi 76 Šumarski tečaj na sveučilištu u Monakova, ljeti 108, zimi 104. Akademija u Ascbaffenburgu, ljeti 85, zimi 101. Akademija u Tharandu, ljeti 90, zimi 126. U Eisenachu, ljeti 65, zimi 74. Šumarski teCaj sveučilišta u Giesaenu, ljeti 45. zimi 41. Šumarski tečaj politehnike u Karlsruhij ljeti 11, zimi 13. Šumarski tečaj sveučilišta u Tiibingenu, ljeti 47, zimi 57, a na visokoj školi za zemljotežtvo u Beču bilo je slušatelja šumarstva 196, i to 169 redovitih i 27 vanredna, na Šumarskom tečaju politehnike Ziirižke pako bilo je ljeti 11, zimi 19 slušatelja! |
| ŠUMARSKI LIST 3/1885 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 138 — ISTovi šumarski list. Pod naslovom „Forstliche Zeitsehrift" izlazi počam od 15. siečnja t. g. u Pragu — list namienjen šumarstvu i lovstvu, izlazi tri puta na mjesec, te stoji godimice 3 for. 36 nov6. Opažanja, Kako nam g. P. Knobloli iz Hrnetica piše, vidio je dne 5. veljače t. g. u šumi „Kupžinski lug« t. z. božju žabicu (Laubfroscb), žabu krastaču, te dapače i jednog leptira! — U okolici zagrebačkoj vidismo dne 8. veljače po prvi puta divlje golubove, — 17. veljače škvorce, a dne 19. veljače vivke. Šumarski koledar za ožujak. Ožujak ima 31 dan. Mjesečne miene nastaju: Uštap dne 1. u 5 s. 4 č. jntr. ~ Trećak dne 8. u 7 s. 58 č. več. — Prvak dne 23. u 6 s, 27 č. več. — Uštap dne 30. u 5 s. 44 č. večerom, Vrie m e. * Po pravilih naravi imalo bi nastupom ovog mjeseca zimno gospodarstvo sasma prestati, a priroda imala bi na novo oživljivati, kazujuć nam nastup željno izčekanog prolječa, jer eno u okolici Zagreba vidjesmo več oko 10. veljače visibabu, krasuijak, drenak i Ijesku cvasti. Kako u bilinstvu tako če i u životinjali do mala nastati gibanje i novo življenje. Čim sunce toplije zagrije, opazit ćemo iz kore i pukotinab drveča, stiena, mašine i zemlje izlažeće raznovrstne kukce i bube, koje če nam polja i šume naseliti, dok neviđimo i leptire te prave navjestnike proljeća. Od ptica pojavit če nam se prva roda uz ine ptice selice. Pjevačice ptice bit če veselije, jer parenje ptica zapo Šumarstvo . U brdskih šumah nastavlja se prava sječa, dočim demo po nizinah poskoriti izradbu i izvoz drvlja, što osobito po t. z. čistih sjeČah vriedi, gdje bi ležanjem oborenog drvlja podmlad štetovati mogao. Sječine valja čistiti po mogućnosti od odpadaka, več i radi same pogibelji šumskih požara, U šumah, koje se na sitno gospodari, i kolosjecih započima se sječom. Sad je i najbolje doba za kresanje vrba. Gdje u šumah cigani koritari rade, vaija im dobro gledati na posao, jer uz sav neznatni zanut dosti štete počinjati znaju, običavajuć stojeća stabla pilom, do srčine na dva kraja, jedan metar i više u duljinu zarezati, urezak sjekirom i klinovi iztepsti, pribavljujuč si tako na brzu ruku potrebnu gradju, kvareć nam tako ne samo stabla no i sastojine. U predjelih gdje su ugljari, zapoČima ugljarenje. — Marvi treba sada svakako još kratiti ulaz u štimu. — Neimajuć joŠ paše, marva silne štete počinja obgrizanjem stabalca i grana, a i pastiri znadu dosti Štete poČinjati obkresanjem krošnja i t. d. Mlade se zabrane sada najlasnje proriediti mogu, jer seljak joŠ za dosta vremena imade, a i seljak će radje taj posao obavljati, jer mu stavlja u izgled kolje i pleter za plotove i ograde. Loženje vatre u šumi valja da lugarsko osoblje sada strogo nadzire, za da se šumski j ozari neporode. U ožujku počimaju i ogojne šumske radnje. Sada se priredjuje zemljište za sadnju biljka u Šumi biljevišfcih i razsadnicih. Sadjenice vrba i topola valja sada zasađjivati, sjemenje žira, bukvice, graba, jasena, javora i Čamovine takodjer se sada sije Ograde i grabe duž branjevina valja popravljati, nove graditi, isto tako i gajke postavljati, za da se navali marve za dobe stane na kraj. Od naših Šumskih drveća cvatu u ovom mjesecu, breza, jasen, jalša, jablan, briest, ariš, razne vrbe i m, d. vrsti drveća, koje jur u veljači započeše cvasti. Lov. U ovom mjesecu glavni su predmet lova, šljuke, i tako započima jedan najinteresantnijih vrsti lova. Šljuke se love čekanjem u zasjedi, osobito u predmračak, zatim buširanjem sa psom i hajkom iliti gonom. Lovci se pri tom ravnaju po latinskom evangjeliju, polag one njemačke: Sontag Reminisci. „Nach Schnapfen suehen geh´." — Sontag ociili. „Da kommen sie." — Sontag Laetare. „Das ist das wahre." — Sontag Judiea. „Sind sie noeh da/´ — Sontag Palmamm. „Gehen si tralarum.^* Što bi mi po hrvatski mogli reći: * Pošto „Šum. list" prvog svakog mjeseca izlazi, to se moramo ograničiti, da samo one prirodne pojave ovdje iztičemo, koji bi tečajem mjeseca nastati mogli. . |
| ŠUMARSKI LIST 3/1885 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 139 — ^Reminisci dan će stići, Dan ^^oculi" već nasluta, Valja se na noge dići; Da su došle s dalek puta, Onda stani gdje na kraju, A kad dodje dan „laetare" U predmračak, kojem gaju ; Tad su ovdje, te se pare, Motri dobro tad u vis. Upotrebi sgodu tad, Možda Ćuješ šljuka pis." Jer će otie skoro sad. , , Nit propusti dan judika, Možda došla još gdje ika. Na jjpalmarum" nij im traga. Jer odoše već do vraga. Pušku na klin medjutim Dok se vrate opet sim. Love se sada takodjer i mali prilegaći (Bekasinen) , od zvjeradi pako još sveudilj vuk? lisica, divlja maćka, tvorci i kune kojim neima pardona. U ožujku se vraća najviše ptica selica, sa južnih strana, one pako sjeverniee, koje u nas prezimovaše, vraćaju se kući, pa će se stoga sada moći najinteresantnija ornitologiĆna opažanja u smislu naputka g. profesora Brusine započeti. U močvarnih pređjelih imadu Šumari sgode, vrlo riedke ptice, prolazeće vode, pohvatati. Lještarke i divlji golubi lasno se mogu na čivuk dovabiti i uloviti. Jarebice i divlje patke pare se, divlje guske legu i t. d. Ribolov . U ožujku se biju, štuke (Hecht), migulje, šrać (Raulbarsch) i ćiko (Schlambeisser)., te se ove već nebi smjele loviti. Šumari naši pako naći će joŠ sveudilj vremena, da nam koju o prošlih zimskih dogodjajih napisu i saobće u j,Sumarskom listu" i da streljanjem riedke zvjeradi i ptica selica obogate naŠ zemaljski muzej u Zagrebu. I. E. Odlikovanja. G-, Ferdo Zikmundovsky, c. kr. zemaljski Šumarski nadzornik za Dalmaciju, odlikovan bi, za zasluge stečene u službi, vitežkim redom Franje Josipa. Gosp. Dr. V. Koroškenj, profesor i tajnik hrv. - slav. šum. družtva, izabran je poćastnim Članom srpskog poljoprivrednog družtva u Beogradu. Imenovanja, promaknuća i premještenja. Visoka kr. žemalj. vlada, odjel za uuut. poslove, imenovala jest g. Josipa Ettingera, kr. kat. nadzornika, predsjednikom, gospodu Antu Soretića, kr. Šumarnika i Franju KesterĆauka, kr. žup, nadšumara, po^ vjerenici, a gospodu J. Houvarku i P. Rassbacha, vlastelinske Šumarske upravitelje, povjerenstvenirai zamjenici izpitnog povjerenstva za nižje državne izpite za područje kr. županije zagrebačke. . G. Škender Leyer, vježbenik gospoštije kutjevačke, imenovan je šum. vježbenikom križevačke imovne obćine u Belovaru. Gr.. Pavao Rasbach, Šumarnik vlast, u Lekeniku, premješten je na dobra Njeg. jasnosti kneza Thurn-Taksisa u Moravskoj. G. I. Jahn imenovan je šumarskim pristavom gospoštije kneza Thurn i Taksisa u Lokvah. G. Antun Pornasarig, do sada nadlugar L razreda u Županjcu, ia:ienovan je šumarskim vježbenikom u Banjaluci. G. Ivan Maraković, do sada lugar II. razreda u Srebernici, i Tošo Zarboch, lugar II. razreda ii Gackom, imenovani su nadlugari I, razreda u Bosanskoj Gradiški. G. Ferdo Vilchelm, do sada šumarski vježbenik u poljskoj Ostrovi, lugarom II, razreda u Bosanskoj Gradiški. — G. Gustav Vjmlatil, do sada šumarski vježbenik u Greifenbergu u Moravskoj, imenovan je lugarom II. razreda u Fojnici. G. Leo Šipek, šumarski vježbenik u Banjaluci, premješten je u Bosansku Kostajnicu. G. Otomar Kalhniinzer, lugar IT. razreda u Bosanskoj Kostajnici, premješten je u BrČku. |