DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1885 str. 1 <-- 1 --> PDF |
-*´44->-+ Br. 3. u ZAGREBU, 1. ožujka 188B. God. IX. K pitanju šumarske obuke. ´ I. u novije se doba počelo u Bas i opet živahno razpravljati pitanje ustrojstva šumarske akademije sa naše strane. Objelodanjeni su u tom pravcu članci malo ne u svijuh domaćih glasilih. Prateći tečaj tih razprava uvjeinsmo se, da u nas prečesto u predmetu šumarsko - naukovnog pitanja, vladaju dosta nejasni, da krivi nazori, i s toga odlučismo u sliedećera napisati prije svega koju obćenitu o današnjem stanju šumarske obuke, a napose i o pitanju šumarske obuke u Hrvatskoj. Prelazeći i onako svakom strukovnjaku poznati razvoj šumarstva kao obi*ti, do znanosti, budi nam prije svega iztaknuti, da je šumarska obuka, odnosno dakle i naobrazba šumarskog osoblja njekog naroda ili zemlje, vazda u najtiesnijem savezu sa stanjem šumskog gospodarstva i stupnjem razvoja šumarske uprave dotičnog naroda. Čim veću, obću i narodno-gospodarstvenu važnost šumarstvo po koju zemlju imade, tim savršenija bit će i šumarska uprava dotične zemlje, al tim mora naobraženije biti i šumarsko osoblje iste zemlje. Čim je šumsko gospodarstvo koje zemlje intenzivnije i racionalnije, tim je i uprava kompliciranija, a takova zahtieva i veću naobrazbu, veću vještinu i umjeće osoblja šumarskog. Nigdje se pako u gospodarstvu neosvećuje neznanje više no u šumarstvu, a od tuđa i nastojanje novije dobe, oko čim većeg usavršenja strukovne vještine, kao i obće naobrazbe šumarskog osoblja. Naobrazba i strukovna vještina šumarskog osoblja, u najtiesnijem je savezu sa djelokrugom istoga osoblja. Čim je djelokrug pojedinog organa veći, tim mu i veća odgovornost i obratno, a u istom omjeru stoji i pitanje stručne naobrazbe. Mi razlikujemo prema tome obćenito: a) Šumarsko-pomoćno i lugarsko osoblje. h) Šumarsko-nadzorno i upi´avno osoblje. Šumarsko-pomoćno i lugarsko osoblje, broji se obično međju šumarske službenike, često ipak i medju podredjeno šumarsko einovničtvo n. p. kod t. z. nadšumarskog šumarsko-upi\avnog sustava, gdje se isto običaje lučiti u šumske stražare i čuvare, podlugare, lugare, nađlugare, podšumare i šumare, gdje dakle šumar zadnji kotrig stepenice avanziranja. Ovo se osoblje kod nas obično |