DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1885 str. 47 <-- 47 --> PDF |
— 99 — Sto se ti5e ptica, koje se po drugih godina, za, ljute i i">otrajne zime vidjabu n. pr, u okolini Zagreba — to nam spomenuti, da ove zime tek polovicom sieSnja vidjeamo zimka (Gltmpel), a i cizah (Zeizig) se riedko vidilo — §to bi značilo, da ljetos ni u planinab nije zima osobito ljuta — odkuda se te ptice, kad nestaje oskudica hrane, knam svraćati znadu. — Naše vierne zimuše, ptice stanice — razumiju bolje od nas gatati vrieme. Jesu li nam ptice preko dana veselije — te počmu li nam se i ptice selice i opet po malo vraćati, kao n. pr. brljci, divlji golubovi, vivci, sljiike, pljiske i m. d. to se neimamo već ljute i potrajne zime bojati. Šumarstvo : U sumah radi se živahno — kao i u prošlom mjesecu. DoznaČenje gradjevnoga drva valja do konca mjeseca svršiti — jedino se po planinab jo§ Čeka na zgodni Čas — da doznakom uzmogne zapoSeti. U sitnih Šumah (panjuša) može se sječa započeti — isto valja i za okresno uživanje — gdje je takovo u običaju. Obruči od Ijeskovine, graba, kestena i breze sad se najbolje sjeku i priredjuju, i tečajem ovoga mjeseca — valja nastavljati sakupljanje šeŠarica u čamovih Sumah. — izuzam arišovih — koje se tek počimlju skupljati. Brezovo se sjeme sada već može i posijati na zgodnih mjestih. Treba prirediti sve za splavljanje drva — kao i ugljare — gdje je to običajno. Nadziranje sječina treba pooštriti — isto tako i čuvanje šuma — a netreba pri tom, bude li zime — zaboraviti ni na plantaže, jer divljač, a osobito zečevi, koji rado glodju koru — u stanju je velike gtete počinjati. U primorju — duž draga i po zaklonjenih mjestih obale — moći je započeti presađjivanjem biljka —za da se takovo uzmogne ža dobe (t. j . prije no suho doba nastane) dovršiti. Koncem ovoga mjeseca dozrije i sjeme bršljana (Hedera helix). Budu li u drugoj polovici veljače topliji dani, poČet će kod nas cvasti ljeska (Corylus avelena), dren (Cornus masculum), šumska iva (Salis caprea), jašika (Populus tremula)^ jagnjed (Populus nigra), likovao (Daphne mezereum), crna jalša (Alnus glutinora) i biela imela (Viscum albam). Od ostalib biljka mogle bi cvasti: visibaba (Gralentbus nivalis), razne vrsti ljubica (Violaceae), krasuljak (Belis perenis), pluČnjak (Puhnunaria ofictnalis), kukurek (Heieborus niger)j podbelj (Tisilago farfara), trokrpa i m. đ. Lov . Nastupom mjeseca veljače zaključuje se lov na divljač, te počima zakonito zaštitno vrieme na zečeve i srne. Koža (dlaka) zvjeradi, već nije tako dobra, uu zato se ipak bajke na kurjake i lisice imadu nastavljati — dapače one se sada i bolje mogu izplatiti — jer u ovom mjesecu nastaje pravo kurjače kucanje, pri čemu se znadu kurjaci u većem broju oko jedne vučice sakupiti, skitajuć se za njom danju i noćju, tuleČ, urlikajuć užasno — te odavajuć tako nalazište — te ih s toga lasno hajkom obkoiiti i uhititi moći. U veljači se kucaju i lisice, kune, divlje mačke, tvorci, vidre i m. d. zvjeri, Zvjerad sada tumara po noći šumom i poljem, tako, da ju sliedeć trag, moći i na le žaju ubiti ^~ al još se sjegurnije može večerom u zasjedi zavrebati -— i u stupici i gvoždju uloviti. Jazavac, koji je cielu zimu u svojoj jami prospavao, izlazi Čim nastanu topliji dani, isto se tako koncem mjeseca pojavljuju i sliepi miševi. Jazavica koti, koncem mjeseca — a zečevi se počimlju kotiti. Ptice selice počimlju nas stranom ostavljati, a stranom se i opet vraćaju k nama. Lov na divlje guske i patke — može trud lovca nagraditi. Koncem veljače počiralju orleši, jastrebovi, kobci, gavrani, svrake i druge grabežljive ptice graditi nova gnjezda, ili stara popravljati, (sto obično radje Čine nego li nova graditi). Kibolov : U veljači se štuke biju (mrieste), stoga se nebi smjele već loviti. Štuka nalazimo svagdje po naših vodah i potocih, ritovib i barah — izuzam gorske vode i potoke. Boja Štuke mienja se po starosti. Jedno- i dvogodišnje ribe boje su maslinovo-zelene, a imadu bledje šljoke (peČe), starije su žutkaste i crno-šljokaste i po trbuhu žute. U veljači imadu Štuke mnogo ikre. Štuka j´aste brzo, već u prvoj go |