DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1885 str. 46 <-- 46 --> PDF |
— 98 — klijala vrlo su jednostavna i shodna, a odlikuju se i time Što u vele pospješuju klijanje. Qrunwaldovo klijalo stoji 1 for. 70 nov5. Steinerovo pako 2 for. 75 novS. Kova vrst impregniranja. Novu vrst impregniranja željezničkih Šbpera izumiše a i usvojiše u Francezkoj. Sam postupak vele je jednostavan. Drvo se impregnira raztopinom sopuna i povoljne (obično phonikove) kiseline. Sam način vele da je povoljniji od inipregniranja kreosotom, siguran i jeftin. Najveće gojiiište čistih pasmiaa pasa utemeljio jest prije kojih dvadesetak godina njeki Arthur Sej-farth u Kostritzu u Tlirinžkoj (Knježevina Keuss). Isto se nalazi u istoimenom kupalištu, nedaleko željeznice, u posebnom do 20000 m.^ prostora zapremajućem parku. Ovaj je park sav dobro ogradjen — a imutra nalaze se-, veliki redovi koliba, u kojih se plemenite životinje nalaze, uz velike bazene za plivanje i kupanje pasa. Na kraju pako nalazi se u krasnom žvajcarskom stilu sagradjena psarnica (2winger), sa pojedinim! iz željeznih rešetka sagradjenimi odjelci, za osobito ciene pse, kuje, bolestne i sisajuću kujad. Psi ovoga gojilista na velikom su glasu zbog čistine pasmina i krvi, a međju specialitete zavoda spadaju n. pr, bernhardinski alpinski psi, neufundlauderi, ulmske tigrovke doge, danske doge, englezki buldoki i t. d. — al nad svimi stoje mnogobrojne vrsti lovačkih pasa, od kojih su I opet bezdvojbeno najbolji englezko-njemački lovački psi — jednom riečju zavod ovaj prvi je svoje vrsti. Badvarstvo u Italiji. Vadimo iz „Weinzeitung" sliedede : „U Italiji prave se dužice, osim iz hrastovine još i iz sliedečih vrstih drva: kestenovine, murvinog i bagremovog drva. Kestenovina t. j . drvo od pitomog kestena (Castenea vesea), rabi se za dužice osobito u Toscani, te vrsti duga medjutim nisu osobite za vinsko sudje. Yino stavljeno u takove bačve, dobiva neugodan tek, jer kestenovina u sebi više lako raztopivih tvari sadržaje. JoŠ manje vriedi za bačvarsku robu drvo murvino (Morus alba) — jer isto sva zla svojstva, koja nalazimo u kestenovine u još većoj mjeri posjeduje — a naročito dobiva vino, spravljeno u takovo suđje, vrlo neugodan tek. I tu vrst drva upotrebljuju u Toscani za pravljenje duga. Posve se drugačije imade sa bagremovinom (Robinia Pseudoacacia), koje se osobito preporučuje za pravljenje vinskog sudja, svoje gustoče i elasticiteta radi, samo što se žalibože još sveudilj ta svojstva tog drva necieni u dovoljnoj mjeri. Isfco se tako rabi u Italiji i raznovrstna hrastovina za pravljenje dužica. Drvo vazda zelenog hrasta (Quercus ilex) nije dobro za pravljenje vinskog sudja ; ono je pretvrdo, vrlo kalavo, te mnienja odviše svoj volumen. U južnoj Italiji rabe u rečenu svrhu osobito drvo cera (Quercus Cerris), to se drvo nadalje rabi za pravljenje bačva osobito u Eomagni, Umbriji, Aveninu i Salerma. Taj crveni hrast Eomague (kako ga tamo zovu) izvaža se mnogo i u Francezku i Španiju a osobito u Cettu. Samo drvo mlađih ceriča se upotrebljuje za pravljenje dužica, debljine od 1-5 cm., širine O-gO cm. i 1—1-35 m. duljine. Starije drvo cera, podaje vinu neugodan tek. U koliko je cerovina manje trajnosti, to se preporučuje osobito za transportne lagve. Drvo od Quercus sesiliflora, takodjer nije dobro za duge, najbolje jest pako drvo lužnika hrasta — kojeg se osobito u pokrajini Treviro nalazi. Ova ae vrst hrastovine dade lahko i liepo izradjivati, a vinu nedaje teka. Od te vrsti hrastovine, dolaze u trgovini dužice svih mogućih dimenzija. U novije doba uvaža se u Italiju takodjer i duga iz amerikanske^ hrastovine, iz Canade i saveznih država, i to samo u jednoj duljini od 1-4 m." Šumski koledar za veljaču. Veljača ima 29 dana. Mjesečne miene nastaju: Trećak dne 6 u 11 sati i 6 čas. u večer. — Mladj dne 15. u 3 sata 25 čas. jut Prvak dne 22. u 11 sati 35 čas. u jutro. Vrieme : Ma dan „Svjetla Marijina", po pripoviedanju naroda našeg — izlazi medjed iz svoje špilje, da pogadja vrieme. Ako je taj dan liepo i vedro, medjeđ se i opet pod zemlju vrati ~ te se onda nadati još ljutoj zimi, ako li bude na taj dan oblačno ™ medjed se več nevra<5a u špilju, a nami se nadati liepom, toplom vremenu. |